KLASA: UP/II-008-07/21-01/508
URBROJ: 401-01/10-21-20
Zagreb, 30. rujna 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I-008-01/21-03/02, URBROJ: 517-14-02-21-11 od 26. travnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, KLASA: UP/I-008-01/21-03/02, URBROJ: 517-14-02-21-11 od 26. travnja 2021. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. osporenog rješenja uvažena je žalba žalitelja, te je točkom 2. rješenje KLASA: UP/I-008-01/21-03/02, URBROJ: 517-14-2-1-21-1 od 26. ožujka 2021. godine zamijenjeno novim rješenjem na način da je odbijen zahtjev žalitelja za uvidom u finalnu verziju studije konzultantske tvrtke Lazard te odaslanu ponudu otkupa udjela dionica MOL-a, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, i temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji moglo ozbiljno narušiti i ugroziti proces pregovora i konačni otkup dionica.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u koji ističe da je došlo do obostrane i istovremene sumnje u mogućnost generiranja štete suprotne strane. Smatra da u konkretnom slučaju postoji potreba za stručnim mišljenjem, te da je Vladin savjet za INA-u nekvalificirani pregovarač. Ističe da nije jasno kako bi se moglo naštetiti gospodarskim interesima Republike Hrvatske, jer postoji ogromni javni interes za navedenu temu. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. veljače 2021. godine tražio uvid u finalnu verziju studije konzultantske forme Lazard, te odaslanu ponudu otkupa MOL-ovog udjela.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna sukladno zakonu.
Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Iz spisa predmeta u bitnom proizlazi da je prvostupanjsko postupalo po žalbi žalitelja u smislu odredbe članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), te da je svoje ranije rješenje, KLASA: UP/I-008-01/21-03/02, URBROJ: 517-14-2-1-21-1 od 26. ožujka 2021. godine, kojim je odbačen zahtjev za pristup informacijama žalitelja, zamijenila rješenjem koje je predmet ovog postupka.
Povjerenik za informiranje smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, a iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 113. stavku 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje novim, ako se time ne dira u prava trećih osoba.
Dakle, da bi prvostupanjsko tijelo moglo postupati po odredbi članka 113. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, potrebno je da je žaliteljeva žalba osnovana.
Ako je žaliteljeva žalba osnovana, tada rješenje koje se donosi po odredbi članka 113. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama mora barem djelomično biti u korist žalitelja.
Naime, zamjena pobijanog rješenja novim ne znači da prvostupanjsko tijelo po odredbi članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku može ispravljati svoje ranije propuste na način da pronalazi druge razloge za uskraćivanje prava na pristup informacijama.
Drugim riječima, svrhe odredbe članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku je u tome da žalitelj ostvari neku korist od svoje žalbe, a ne da osnovana žalba žalitelja dovede do drugačijeg načina rješavanja upravne stvari koji nije u korist žalitelja.
To jasno proizlazi i iz odredbe stavka 6. navedenog članka, jer je jasno propisana obveza prvostupanjskog tijela da drugostupanjskom tijelu dostavi spis na rješavanje, ako ne odbaci žalbu te ne zamijeni pobijano rješenje novim.
Zaključno, zamjena rješenja novim mora imati utjecaj na prava žalitelja, odnosno prvostupanjsko tijelo ne može postupajući po žalbi istu prihvatiti, pa donijeti novo rješenje kojim se zahtjev odbija iz drugog razloga.
Naime, iz odredbe članka 116. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku jasno je da drugostupanjsko tijelo može odbiti žalbu, ako smatra da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali iz drugih razloga, a ne onih koji se u rješenju navode.
Suštinski, zamjena rješenja novim rješenjem, kojim se zahtjev odbija iz drugog razloga, predstavlja odbijanje žalbe, a što prvostupanjsko tijelo nije ovlašteno u smislu članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku.
Međutim, navedeni propust prvostupanjskog tijela nije od utjecaja iz sljedećih razloga.
Naime, rješenjem, KLASA: UP/I-008-01/21-03/02, URBROJ: 517-14-02-21-11 od 26. travnja 2021. godine zahtjeva žalitelja je odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, odnosno temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje prava na pristup informaciji moglo ozbiljno narušiti i ugroziti proces pregovora i konačni otkup dionica.
Dana 29. lipnja 2021. godine službenici Ureda povjerenika za informiranje izvršili su uvid u studiju konzultantske tvrtke Lazard u prostorijama prvostupanjskog tijela, te je utvrđeno da se radi o dokumentu u obliku prezentacije (iz kolovoza 2020. godine), a koji se sastoji od uvoda, analize, financijskog i pravnog dijela.
S obzirom na prilikom navedenog uvida službenicima Ureda povjerenika za informiranje nije omogućen uvid u ponudu za otkup udjela dionica MOL-a, elektroničkim porukama od 17. kolovoza 2021. godine i 31. kolovoza 2021. godine, zatražen je uvid u ponudu za otkup udjela dionica MOL d.d., a do dana donošenja ovog rješenja Povjereniku za informiranje nije omogućen uvid u navedeni dokument.
Međutim, razmatrajući sadržaj studije konzultantske tvrtke Lazard, koji sadrži i naznaku o procjeni vrijednosti INA, Povjerenik za informiranje smatra da je pravilno prvostupanjsko tijelo primijenilo odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz sljedećih razloga.
Nesporna je činjenica da su u tijeku pregovori između Vlade Republike Hrvatske i MOL-a o kupnji dionica INA d.d., a što je razvidno iz javno dostupnih informacija, primjerice na poveznici https://www.tportal.hr/biznis/clanak/coric-u-sljedecih-mjesec-i-pol-do-dva-poznat-smjer-oko-otkupa-dionica-ine-20210525.
U konkretnom slučaju, odlučna činjenica je to što žalitelj traži ponudu, te dokument koji je bio temelj za upućivanje ponude MOL-u.
Naime, ponuda je samo prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži bitne sastojke ugovora, odnosno predmet ugovora i kupoprodajnu cijenu.
Dakle, ponuda sama po sebi ne predstavlja dokument iz kojeg će biti razvidan iznos kupoprodajne cijene, jer u konkretnom slučaju ista, prema dostupnim informacijama, još uvijek nije prihvaćena od druge strane.
U takvoj situaciji, iznos naveden u konzultantskoj studiji ne predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pregovori oko otkupa dionica INA-e d.d. mogu se smatrati drugim uređenim postupkom u smislu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu se posebno ističe da je za primjenu navedene odredbe dovoljno da se učini vjerojatnim da bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji moglo onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka pregovora.
Naime, Povjerenik za informiranje je također uzeo u obzir činjenicu da se dionicama INA-e trguje na burzi, pa se ne može isključiti niti mogućnost da bi objava informacije koja je predmet postupka (koja uključuje i ponuđenu cijenu), mogla utjecati na promjenu cijene dionice INA-e, a što bi svakako moglo utjecati na postupak pregovora.
Nije sporno da je pitanje otkupa dionica INA-e pitanje od javnog interesa, međutim Povjerenik smatra da je u postupku pregovora, gdje strane pregovora pokušavaju postići sporazum, potrebno zaštiti navedeni proces, jer činjenica što se vode pregovori ne znači da će i doći do realizacije navedenog otkupa.
Dakle, odlučna činjenica je da je zahtjev žalitelja podnesen u razdoblju kad se pregovori bili u tijeku, pa Povjerenik za informiranje ne nalazi da bi prevladavao javni interes da se žalitelju omogući pristup studiji konzultantske tvrtke Lazard, odnosno upućenoj ponudi za otkup dionica, jer navedene informacije ne predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima.
Osim toga, navedene informacije se ne odnose na pitanje javnog zdravlja, sigurnosti niti okoliša, niti je vjerojatno da da bi objava navedenih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost i integritet.
Drugim riječima, u situaciji vođenja pregovora, Povjerenik za informiranje smatra da ne prevladava javni interes da se učini dostupni podaci o parametrima na temelju koje je formulirana ponuda za otkup dionica, jer omogućavanje pristupa navedeni podacima može utjecati na ishod pregovora o otkupu dionica.
Dakle, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju preteže potreba neovisnog i nepristranog vođenja postupka pregovora, jer bi omogućavanje prava na pristup navedenim informacijama značio da bi korisnik mogao istu javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, u tom slučaju bi se izgubio smisao pregovaranja, jer bi ključni elementi i argumenti jedne strane u pregovorima bili javno dostupni, dok s druge strane ne bi bio poznat stav druge strane u pregovorima.
Drugim riječima, Povjerenik za informiranje ne nalazi da bi, nakon što je odaslana ponuda za otkup dionica, cjelokupna javnost trebala biti upoznata s ponudom, njezinim elementima, odnosno dokumentu koji je bio temelj za izradu ponude, posebno ne u situaciji kad nije niti poznat stav druge strane o navedenoj ponudi.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da je predmetno ograničenje zasnovano na zakonu, da ima legitimni cilj zaštite postupka pregovora.
Osim toga, Povjerenik za informiranje smatra da se je ograničenje prava na pristup informacijama nužno u konkretnom slučaju, odnosno nije utvrdio da bi postojala neka blaža mjera kojom bi se mogao postići isti cilj.
Naime, bit ponude i studije tvrtke Lazard je upravo u cijeni ponude, pa Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju nema mjesta niti djelomičnom omogućavanju pristupa informacijama.
Iako prvostupanjsko tijelo Povjereniku za informiranje nije omogućilo uvidu u ponudu za otkup dionica MOL-a, Povjerenik za informiranje, polazeći od činjenice da je službenicima Ureda povjerenika omogućen uvid u studiji konzultantske tvrtke Lazard, Povjerenik za informiranje smatra se da treba donijeti jednaku odluku u odnosu na obje informacije, polazeći od nesporne činjenice da su pregovori još uvijek u tijeku.
Slijedom navedenog, iako je bilo nedostataka u postupku koji su opisani u ovom rješenju, Povjerenik za informiranje smatra da bi poništavanje prvostupanjsko rješenja i vraćanje na ponovni postupak bilo protivno načelu ekonomičnosti ovog postupka, posebno stoga što Povjerenik za informiranje prihvaća primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama iz osporenog rješenja.
S obzirom na to da je prvostupanjsko tijelo pravilno primijenilo odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacije, nije bilo potrebno posebno razmatrati pozivanje prvostupanjsko tijela na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se ističe da je žalitelj elektronskom porukom od 21. svibnja 2021. godine obavijestio Povjerenika za informiranje da je suglasan da mu se dostava obavlja elektroničkim putem u smislu članka 94. Zakona o općem upravnom postupku, pa će prvostupanjsko tijelo postupiti u skladu s navedenim prilikom dostave ovog rješenja žalitelju.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan