KLASA: UP/II-008-07/16-01/132

URBROJ: 401-01/04-16-07

Zagreb, 28. travnja 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe novinarke ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/16-01/08, URBROJ: 338-01-06-16-04 od 28. siječnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/16-01/08, URBROJ: 338-01-06-16-04 od 28. siječnja 2016. godine.

2. Odobrava se novinarki ……… dostava preslike Izvješća o provedenom nadzoru Opće bolnice Zadar, Bože Peričića 5, Zadar, KLASA: 470-03/12-01/23, URBROJ: 338-01-07-12-1 od 22. kolovoza 2012. godine.

3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) odbijen je zahtjev novinarke ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., te članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tražena informacija poslovna tajna i sadrži podatke o poslovanju ugovornih partnera Zavoda,  a koji se također smatraju poslovnom tajnom Zavoda.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome da  je pobijanim rješenjem odbijen zahtjev da joj se dostavi i tako učini javnim revizijski nalaz poslovanja Opće bolnice Zadar iz 2012. godine. Nadalje navodi da se u zahtjevu pozvala na Zakon o pravu na pristup informacijama tek nakon što je isti dokument ranije tražila kao novinarka i analitičarka zdravstvenih politika navodeći da će sadržaj revizijskog nalaza objaviti na portalu Lupiga.com. Ističe kako je novinarski interes za konkretnim revizijskim nalazom potaknut javno objavljenim, provjerenim i točnim informacijama da je aktualni ministar zdravlja i nekadašnji ravnatelj Opće bolnice Zadar Dario Nakić 2012. godine razriješen funkcije ravnatelja upravo nakon revizorskog nalaza o poslovanju bolnice, koji navodno otkriva mnoge nepravilnosti i nezakonitosti u upravljanju ustanovom, a u novinarskim tekstovima o toj temi međutim nije bilo gotovo nikakvih podataka o tome  o kakvim se nepravilnostima i nezakonitostima radilo, pa je za cjelovitu i točnu informaciju o ranijem radu novog ministra zdravlja i njegovim kompetencijama trebalo izvršiti uvid u rješenje tijela javne vlasti zbog kojeg je navodno smijenjen. Nadalje ističe da u trenutku postavljanja gospodina Nakića na funkciju ministra zdravlja isti je postao osoba koja će iduće četiri godine na državnoj razini upravljati izuzetno složenim, osjetljivim i važnim sustavom, pa su točni razlozi njegove smjene s mjesta voditelja jedne lokalne bolnice, dakle, s daleko manje značajne i odgovorne funkcije od ministarske postali od iznimnog značaja za čitavu hrvatsku javnost. Također ističe kako revizorski izvještaji o poslovanju bolnica kao javnih ustanova u sustavu javnog zdravstva govore isključivo o tome na koji se način  prikupljena sredstva troše i je li taj način svrsishodan u smislu postizanja pravedne, efikasne i ravnomjerne distribucije zdravstvenih usluga, pa stoga trebaju biti javno dostupni i bez posebnih zahtjeva. Žaliteljica navodi kako su takvi nalazi de facto skup brojki i statističkih pokazatelja o funkcioniranju jednog mikro sustava, te ne sadrže nijedan podatak koji bi otkrivao osobne podatke o liječenim osobama što bi po njenom mišljenju bilo jedino što podliježe obvezi  zaštite podataka. Nadalje navodi da bez takvih pokazatelja nije moguće govoriti o kvaliteti, problemima i devijacijama u sustavu zdravstva, niti je moguća transparentna reforma zdravstva i izmjena legislative. Ističe kako u pobijanom rješenju  nije navedeno zakonski utemeljeno obrazloženje zašto bi dostupnost revizorskog nalaza o poslovanju Opće bolnice Zadar bila ograničena sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer poslovanje bolnice ne potpada pod nijedan stavak članka 15., a  institutom poslovne tajne štiti se gospodarski interes trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, te je takvu zaštitu nemoguće primijeniti na izvještaje o financijskom i funkcionalnom poslovanju javnih zdravstvenih ustanova. Žaliteljica navodi da je primjena poslovne tajne na ovaj slučaj besmislena i s aspekta Zavoda jer je jedini poslovni interes Zavoda da ugovorne strane funkcioniraju sukladno posebnim  i općim aktima koji se odnose na zdravstvenu djelatnost i da to bude vidljivo korisnicima zdravstvene zaštite. Također navodi da je tvrdnja Zavoda da je prije donošenja rješenja kojim se odbacuje njezin zahtjev učinio test razmjernosti i javnog interesa, isprazna i neargumentirana. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 27. siječnja 2016. godine zatražila od Zavoda da joj dostavi nalaz revizije poslovanja Opće bolnice Zadar za 2012. godinu. Nadalje je utvrđeno da je Zavod donio rješenje kojim se odbija zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., te članka 15. stavka 2. točke 2. i članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je tražena informacija poslovna tajna i sadrži podatke o poslovanju ugovornih partnera Zavoda, a koji se također smatraju poslovnom tajnom Zavoda.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga zakona.

U članku 15. navedenog Zakona propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna sukladno zakonu.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. 

Člankom 5. stavkom 1. točkom 10. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-1 od 24. svibnja 2012. godine i KLASA: 025-04/15-01/122, URBROJ: 338-01-01-15-1 od 29. travnja 2015. godine) propisano je da se poslovnom tajnom smatraju podaci o poslovanju ugovornih partnera Zavoda. Odredbom članka 5. stavka 1. točke 12. istog Pravilnika propisano je da se poslovnom tajnom smatraju zapisnici i rješenja kontrolora Zavoda.

Iz dostavljenog testa razmjernosti i javnog interesa Zavoda KLASA: UP/I-008-01/16-01/08, URBROJ: 338-01-06-16-03 od 28. siječnja 2016. godine razvidno je da se u istome  u bitnom navodi da je tražena informacija poslovna tajna Zavoda i da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo povredu iste pa da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

Zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijelu javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa odnosno utvrdi da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Zakonom o zaštiti tajnosti podataka propisano je što je poslovna tajna. Opća bolnica Zadar je javna zdravstvena ustanova, Zavod je također javna ustanova čiji je rad javan pa se stoga postavlja pitanje koje bi to štetne posljedice mogle nastati i za koje gospodarske interese bilo Opće bolnice Zadar bilo Zavoda. Pored navedenog u konkretnom slučaju radi se o dva tijela javne vlasti čiji rad sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama također treba biti javan. Naime, cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Proglašavanjem poslovne tajne podataka koji bi trebali biti dostupni javnosti protivno je načelu javnosti i transparentnosti.

Zavod provodi kontrolu nad izvršavanjem ugovornih obveza ugovornih partnera  temeljem odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13 i 137/13), propisa donesenih na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, općih akata Zavoda i sklopljenog ugovora. Tako je člankom 94. navedenog Zakona propisano da je tijekom ugovornog razdoblja Zavod obvezan kontinuirano nadzirati izvršavanje ugovornih obveza zdravstvenih ustanova, privatnih zdravstvenih radnika i ugovornih isporučitelja pomagala, da se nadzor provodi pregledom i provjerom financijske, medicinske i druge dokumentacije u zdravstvenoj ustanovi i kod privatnog zdravstvenog radnika odnosno ugovornog isporučitelja pomagala, pregledom i provjerom dostavljene dokumentacije u  ustrojstvenim jedinicama Zavoda i tako dalje.

Svrha i cilj kontrole ugovornih obveza mogu se protumačiti iz zakonskih ovlasti Zavoda i reći da su to osiguranje pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama u skladu s propisima, zaštita prava osiguranih osoba koja proizlaze iz zdravstvenog osiguranja, osiguranje namjenskog i racionalnog korištenja sredstava predviđenih za provođenje zdravstvene zaštite, osiguranje jednakih uvjeta poslovanja svim ugovornim partnerima i zdravstvenim radnicima uključenim u mrežu javne zdravstvene službe kao i osiguranje da isti jednako postupaju u skladu s važećim propisima. Kako je razvidno iz navedenog jedna od  zakonskih ovlasti Zavoda je nadzor namjenskog korištenja sredstava ostvarenih temeljem ugovora sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite iz zdravstvenog osiguranja, a temeljem koje ovlasti Zavod provjerava koristi li ugovorni subjekt, kao proračunski korisnik, u izvršavanju ugovorenog opsega i vrste zdravstvene zaštite, sredstva ostvarena temeljem ugovora sa Zavodom, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju to područje. Štoviše zakonom je propisana i odgovornost za  nenamjensko trošenje sredstava. Tako je člankom 93. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da su ravnatelj ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse te voditelj ustrojstvene jedinice u zdravstvenoj ustanovi, svatko iz svoje nadležnosti, obvezni u okviru ugovorenih sredstava osigurati osiguranim osobama zdravstvenu zaštitu koju su sa Zavodom ugovorili te odgovaraju za nenamjensko trošenje sredstava osiguranih za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Člankom 10.  stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je između ostalog da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti. Dakle, javna  objava uključuje i podatke o prihodima i rashodima tijela javne vlasti.

Uvidom u internetske stranice Zavoda, Opće bolnice Zadar, Hrvatskog sabora, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo razvidno je da se određeni podaci o poslovanju kako samog Zavoda, tako i bolnica i drugih zdravstvenih ustanova javno objavljuju. Primjerice na internetskim stranicama Zavoda, konkretnije linku http://www.hzzo-net.hr/dload/publikacije/Izvjesce_zu_1_12_2010god_2_2.pdf javno je objavljeno Izvješće o poslovanju zdravstvenih ustanova za 2010. godinu, Izvješće o poslovanju Zavoda za 2014. godinu, Financijsko izvješće i naturalni pokazatelji Zavoda za 2013. godinu, Izvješće o poslovanju Zavoda za 2011. godinu, Izvješće o poslovanju Zavoda za 2010. godinu, Izvješće o poslovanju Zavoda za 2009. godinu i tako dalje, dok su na internetskim stranicama Opće bolnice Zadar, konkretnije linku http://www.bolnica-zadar.hr/izvjestaji.html# objavljena primjerice Temeljna financijska izvješća za razdoblje od 1. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, a primjerice na stranicama Hrvatskog sabora www.sabor.hr/fgs.axd?id=23919 objavljeno je Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011. godinu. Nadalje na internetskim stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, konkretnije linku http://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2015/07/bolnice_2014.pdf javno je objavljen dokument Rad bolnica u Hrvatskoj 2014. godine.

Pitanje rada i poslovanja bolnica je pitanje o kojem se vode javne i parlamentarne rasprave, te je isto predmet medijskih članaka u kojima se obrađuju teme o nepravilnostima u poslovanju bolnica i netransparentnoj potrošnji.

S obzirom na sadržaj zatražene informacije i odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama iz koje proizlazi da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, Povjerenica za informiranje je mišljenja da ne stoje argumenti iz pobijanog rješenja prema kojima traženo Izvješće ne bi trebalo biti javno dostupno odnosno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

Slijedom svega navedenoga Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traženi podaci ne mogu smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonu.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.