KLASA: UP/II-008-07/21-01/264

URBROJ: 401-01/05-21-2

Zagreb, 9. rujna 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Krapinsko-zagorske županije, KLASA: UP/I-008-02/21-01/05, URBROJ: 2140/01-05-21-1 od 26. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Krapinsko-zagorske županije, KLASA: UP/I-008-02/21-01/05, URBROJ: 2140/01-05-21-1 od 26. veljače 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Natječajne dokumentacije za realizaciju Zdravstveno-turističkog projekta Stubičke Toplice po modelu javno-privatnog partnerstva.

3. Nalaže se Krapinsko-zagorskoj županiji da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Krapinsko-zagorske županije u točki jedan njegove izreke odobren je ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) pristup preslici Ugovora o javno privatnom partnerstvu za realizaciju Zdravstveno-turističkog projekta Stubičke Toplice po modelu javno-privatnog partnerstva sklopljenog 2007. godine između Krapinsko-zagorske županije i Sunce koncerna d.d., sa svim aneksima koji su sklopljeni sve do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, sa svim prilozima Ugovoru. Točkom 2. osporenog rješenja odbijen je žaliteljev zahtjev u dijelu u kojem traži Natječajnu dokumentaciju za realizaciju Zdravstveno-turističkog projekta Stubičke Toplice po modelu javno-privatnog partnerstva, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, osporavajući njegovu točku 2. kojom mu se uskraćuje pristup predmetnoj natječajnoj dokumentaciji. Smatra kako je provedeni test razmjernosti nedovoljno i nedostatno obrazložen, ali i da u rješenju nije precizno navedeno koji je dokument označen kao autorsko djelo, te mu je nejasno zašto su dostavljeni svi dokumenti iz točke 1. rješenja, a odbijena je dostava natječajne dokumentacije. Mišljenja je kako se iz obrazloženja rješenja ne može ni na koji način utvrditi zbog čega mu je pravo na informaciju uskraćeno, stoga predlaže da Povjerenik za informiranje uvaži njegovu žalbu i omogući mu pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 16. veljače 2021. godine zatražio od Krapinsko-zagorske županije presliku Ugovora sklopljenog 2007. godine između Krapinsko-zagorske županije i tvrtke Sunce, u vezi privatno javnog partnerstva, vezano uz Stubaki d.d., sa svim aneksima koji su sklopljeni sve do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, sa svim prilozima Ugovoru. Također je zatražio natječajnu dokumentaciju za natječaj koji je doveo do gore spomenutog Ugovora, sa svim prilozima, a posebno ga zanima špranca ugovora.

Krapinsko-zagorska županija je povodom predmetnog zahtjeva donijela pobijano rješenje, u čijem obrazloženju vezano za natječajnu dokumentaciju u bitnom navodi kako ona sadrži oznaku da se radi o autorskom djelu te da se zabranjuje svako reproduciranje, umnožavanje, stavljanje u promet, prikazivanje, prevođenje, prilagođavanje i obrada i po potrebi izmjena bilo kojeg dijela dokumentacije bez prethodne suglasnosti autora. Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje nad javnim interesom.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je Krapinsko-zagorska županija prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama u odnosu na točku 2. izreke pobijanog rješenja nepotpuno i pogrešno utvrdila činjenično stanje te je pogrešno primijenila zakonske odredbe.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u spis predmeta i dostavljeni test razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je kako tijelo javne vlasti u ovom slučaju nije provelo predmetni test na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer interes da se zaštiti tražena informacija i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji - već je samo ukratko zaključilo kako je javni interes za pristup informacijama zadovolje dostavom ugovora i dodataka ugovora sa svim prilozima iz prve točke izreke, slijedom čega je zaključilo da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje nad javnim interesom, ne dajući pritom nikakve dodatne argumente u prilog obje suprotstavljene teze, a pogotovo ne navodeći štetne posljedice koje bi nastale slučaju omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji, što ne predstavlja provedbu navedenog testa.

Prvenstveno treba ukazati kako bez obzira što je nešto označeno kao autorsko djelo koje je podložno ograničenjima, to ne znači da zadovoljava zakonom postavljene standarde koji neku tvorevinu čine autorskim djelom.

Odredbom članka 5. stavka 1. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18) propisano je kako je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako se predmetna Natječajna dokumentacija u ovom slučaju ne može svrstati pod citiranu definiciju autorskog djela, te čak i da se može, javni interes za njezinim omogućavanjem bi prevladao eventualna ograničenja od pristupa, što se u nastavku objašnjava.

Naime, Natječajna dokumentacija, koja je predmet ovog postupka, predstavlja jedan tehničko – formalni dio aplikacijskog procesa koja sadrži poziv za sudjelovanje u predmetnom natječajnom postupku.

Drugim riječima, Krapinsko-zagorska županija, koja je nositelj projekta javno privatnog partnerstva, idejni je začetnik projekta koji bi bio od koristi za Županiju i koji je stoga od javnog interesa, te je putem javnog natječaja angažirala konzultantsku tvrtku kako bi im pomogla u formaliziranju ideje u jedan natječajni obrazac, koji ustvari predstavlja tipizirani iskaz sa informacijama o projektu, načinu realizacije, uputama za sudjelovanje, nužnom sadržaju ponuda te priloga sastavljenih od geografsko-katastarskih podataka, fotografija i opisa objekata.

Iz navedenog je vidljivo kako predmetnoj dokumentaciji manjkaju određeni elementi, poput kreativnosti, intelektualnosti (duhovnosti) sadržaja, originalnosti i individualnosti da bi je mogli smatrati autorskim djelom fizičke osobe ili grupe osoba, zaposlenika konzultantske tvrtke.

U ovom slučaju, izrada predmetne natječajne dokumentacije predstavlja naručeni posao struke, neoriginalno pretvaranje nečije ideje o realizaciji javno privatnog partnerstva u formalizirani dokument kako bi se zadovoljile propozicije natječaja.

Predmetna natječajna dokumentacija, osim navedenog, zadovoljava sve kriterije da je možemo smatrati dokumentacijom od javnog interesa.

Naime, naglašava se kako je natječaj okončan prije više od deset godina, kao je odabran najpovoljniji ponuditelj te kako je ugovor sa njim sklopljen, stoga je natječajna dokumentacija postala dio spisa predmeta, odnosno dio javne dokumentacije u sklopu koje se može provjeriti je li odabrani ponuditelj zadovoljio sve uvjete za sudjelovanje u natječaju.

Javni interes za spomenutim javno privatnim partnerstvom je, nadalje, vidljiv iz činjenice da u njemu Krapinsko-zagorska županija, kao predstavnik javnog sektora, sudjeluje sa javnim sredstvima, odnosno zemljištem u vrijednosti od 5 milijuna kuna.

Nadalje, javni interes je uočljiv i u činjenici da je predmetni projekt i nakon deset godina pod medijskim povećalom te se o njemu pisalo u mnogim medijima, čak i u kontekstu nezakonitih radnji i angažiranja pravosudnih tijela, primjerice, članak na poveznici https://lider.media/aktualno/zagorci-prijavili-jaku-andabaka-uskoku-u-33340 i https://www.24sata.hr/news/deset-godina-praznih-obecanja-stubicke-toplice-i-dalje-na-ledu-547351.

Dakle, transparentnost natječajne procedure je bitna kako bi javnost vidjela na koji način i za što se koriste javna sredstva, odnosno jesu li podaci iz natječajne dokumentacije usklađeni sa ispunjavanjem ponude izabranog ponuditelja.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da pristup zatraženoj informaciji ne može biti uskraćen temeljem članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj ne traži od tijela javne vlasti podatke zaštićene autorskim pravom.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog Povjerenik za informiranje nije utvrdio opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan