URBROJ: 401-01/05-21-5

Zagreb, 30. rujna 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. KLASA: 363-01/21-02/82, URBROJ: 2142-03/54-21-3 od 9. kolovoza 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. KLASA: 363-01/21-02/82, URBROJ: 2142-03/54-21-3 od 9. kolovoza 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dokumenta koji sadrži pojedinačne iznose bruto plaće isplaćene u lipnju 2021. godine za sve zaposlene u trgovačkom društvu Ponikve eko otok Krk d.o.o., uz pripadajuća imena i prezimena zaposlenih i naziv njihovog radnog mjesta.

3. Nalaže se trgovačkom društvu Ponikve eko otok Krk d.o.o. da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim su zatraženi pojedinačni iznosi bruto plaća, sa svim stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, isplaćene u lipnju 2021. godine za sve zaposlene u trgovačkom društvu Ponikve eko otok Krk d.o.o., uz pripadajuća imena i prezimena zaposlenih i naziv njihovog radnog mjesta. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Smatra kako tražena informacija ne ulazi u krug ograničenja propisanih zakonom te kako nije jasno kako bi se davanjem traženih podataka povrijedila privatnost zaposlenih i njihova ustavna prava na zaštitu osobnog i obiteljskog života te pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka, kao niti koja bi konkretna šteta nastala za zaposlenike tijela javne vlasti dostavom informacije koja sadrži njihovo ime i prezime, naziv radnog mjesta i pojedinačni iznos javnih sredstava koja su im isplaćena u lipnju 2021. godine. Smatra da se radi o raspolaganju javnim sredstvima u tijelu javne vlasti, stoga nije sporno da za zatraženu informaciju postoji javni interes, slijedom čega predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. srpnja 2021. godine zatražio od tijela javne vlasti informaciju o pojedinačnim iznosima bruto plaća, sa svim stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, isplaćenim u lipnju 2021. godine za sve zaposlene u trgovačkom društvu Ponikve eko otok Krk d.o.o., uz pripadajuća imena i prezimena zaposlenih i naziv njihovog radnog mjesta.

Tijelo javne vlasti je pobijanim rješenjem odbilo žaliteljev zahtjev, a u njegovom obrazloženju navodi kako se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da potreba za zaštitom osobnih podataka radnika trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. prevladava nad javnim interesom omogućavanja zatražene informacije. Navodi kako sukladno članku 5. stavku 1. t. c. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci koji se obrađuju moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju („smanjenje količine podataka). Također citira i dijelove mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka koje je navedena Agencija dala Gradu Bjelovaru vezanu za objavu osobnih podataka putem aplikacije za vidljivost proračuna. Tijelo javne vlasti je mišljenja kako bi se davanjem zatraženih podataka povrijedila privatnost radnika, a samim time i njihova temeljna prava zajamčena člancima 35. i 37. Ustava RH. Napominje kako se podaci o ukupno utrošenim iznosima na bruto plaće objavljuju na internetskim stranicama društva, u sklopu financijskih izvještaja.

Tijelo javne vlasti je za potrebe žalbenog postupka Uredu povjerenika za informiranje uz spis predmeta dostavilo informaciju koja je predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

S obzirom na razlog ograničenja prava na pristup informacijama, u žalbenom su postupku razmatrane sljedeće zakonske odredbe:

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Iako tijelo javne vlasti navodi odredbu Opće uredbe o zaštiti podataka koja se odnosi na „smanjenje količine podataka“, u žalbenom postupku je uočeno kako je primijenjena selektivno i izvan konteksta, na način koji pogoduje isključivo ograničavanju pristupa zatraženim informacijama, ne uzimajući pritom u obzir odredbe koje osiguravaju pravni temelj obrade osobnih podataka, odnosno koje omogućavanje pristupa zatraženim informacijama čine zakonitim.

Slijedom navedenog, potrebno je započeti od članka 4. recitala Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) kojim je propisano kako bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo; mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti.

Drugim riječima, navedena odredba svakako implicira da u određenim slučajevima osobni podatak neće ujedno biti i zaštićeni osobni podatak, odnosno da će, ovisno o kontekstu svakog pojedinog slučaja, zakonodavstva države članice i načela proporcionalnosti, dostupnost osobnih podataka biti pravno utemeljena.

Nadalje, člankom 4. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.

U odnosu na navedene odredbe, tijelo javne vlasti je ispravno zaključilo da je zatraženi podaci predstavljaju osobne podatke, međutim, pogrešno je utvrđeno kako u ovom slučaju nisu stečeni uvjeti za zakonitost obrade osobnih podataka, odnosno kako se oni ne mogu omogućiti žalitelju.

Naime, legitimnost obrade podataka u ovom konkretnom slučaju utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

U žalbenom je postupku utvrđena neodrživost tvrdnje da se u slučaju isplate bruto plaće zaposlenicima trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. radi o raspolaganju javnim sredstvima, s obzirom da se navedeno trgovačko društvo financira pružanjem usluga, odnosno ne financira se iz proračunskih sredstava, stoga je u ovom slučaju opravdana provedba testa razmjernosti i javnog interesa.

Međutim, iako je utvrđeno da se tijelo javne vlasti ne financira javnim sredstvima, dostupnost podataka o bruto plaći zaposlenika tijela javne vlasti je postao standard u upravnom postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, koji je višestruko potvrđivan upravnosudskim presudama, i to neovisno radi li se o financiranju iz javnih sredstava ili vlastitih sredstava tijela javne vlasti (primjerice, presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni brojevi: UsII-468/18-9 od 17. siječnja 2019., UsII-151/18-7 od 11. srpnja 2018., UsII-124/18-6 od 23. veljače 2016. godine).

Trgovačko društvo Ponikve eko otok Krk d.o.o. predstavlja tijelo javne vlasti sukladno članku 5. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno trgovačko je društvo koje je osnovano i koje je u stopostotnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave sa otoka Krka, slijedom čega spada u javni sektor koji je podvrgnut režimu javnog prava, dakle za njega vrijede pravila koja ga čine odgovornim prema javnosti i dužnost veće transparentnosti u odnosu na trgovačka društva u privatnom vlasništvu.

Nadalje, prema odredbi članka 61. stavka 2. Zakona o proračunu (Narodne novine 87/08, 136/12 i 15/15), za izvršavanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može svojom imovinom osnovati ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe.

Upravo zbog navedenog, ističe se kako je transparentnost u radu predmetnog tijela javne vlasti od velikog javnog interesa, s obzirom da je predmetno trgovačko društvo osnovano za izvršavanje javnih službi i djelatnosti.

Nadalje, djelatnost trgovačkog društva Ponikve eko otok Krk d.o.o. definirana je Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18, 110/18 i 32/20), u čijoj se odredbi članka 4. stavka 1. navodi kako se komunalno gospodarstvo, između ostalih, temelji na načelima zaštite javnog interesa, javne službe i neprofitnosti.

Tijelo javne vlasti, osim toga, u pogrešnom kontekstu citira mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, s obzirom da se ono odnosi na proaktivnu objavu informacija u sklopu aplikacije na internetskim stranicama Grada Bjelovara, a u ovom se slučaju konkretna informacija traži zahtjevom za pristup informacijama.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija u ovom slučaju ne može biti uskraćena kao zaštićeni osobni podatak.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan