KLASA:      008-08/21-01/374

URBROJ:   401-01/08-21-2

Zagreb,      23. rujna 2021.   

Korisnik

Ured povjerenika za informiranje zaprimio je Vaš upit vezan uz ostvarivanje obveze javnosti rada.

U upitu opisujete da ste dana 17. rujna 2021. godine održali sjednicu Upravnog vijeća na kojoj je prisustvovao predstavnik javnosti koji ujedno obnaša i funkciju gradskog vijećnika. Navodite da je predsjednica Upravnog vijeća upoznala predstavnika javnosti s njegovim pravima, da ne smije remetiti rad i tijek sjednice, da nema pravo sudjelovati u radu sjednice, u raspravi ili javno iznositi svoje stavove te da će ga se zamoliti da u vrijeme raspravljanja o točkama 4. i 5. dnevnog reda koje su se odnosile na informacije o radnom odnosu i o zdravstvenom stanju djelatnika te o roditeljskim naknadama za plaćanje vrtića uslijed čestih odlazaka djeteta na rehabilitaciju, napusti sjednicu zbog zaštite osobnih podataka, u interesu zaposlenika i roditelja korisnika Vrtića. Predstavnik je odgovorio da će odbiti napustiti prostoriju jer nema zakonske regulacije koja mu to propisuje. Kada su na dnevni red došle navedene točke, odbio je napustiti prostorije, raspravljajući se s predsjednicom Upravnog vijeća i ravnateljicom, tražeći sudjelovanje na sjednici jer mu "Zakon to dopušta", te navodite da je sjednica zaključena a da su navedene točke dnevnog reda ostale neriješene.

Slijedom navedenog, a u svrhu štićenja osobnih podataka roditelja, djece i zaposlenika u slučaju potrebe i isključivanja javnosti prilikom raspravljanja o određenim točkama dnevnog reda, molite za mišljenje i preporuke o daljnjem postupanju, odnosno naputak da li postoji način da se predstavniku javnosti koji je remetio tijek sjednice - ograniči prisustvovanje na sjednicama Upravnog vijeća.

Temeljem postavljenog upita, daje se sljedeći odgovor:

Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15 - u daljnjem tekstu: Zakon), u članku 12. propisuje obvezu javnosti rada, ali navedena obveza nije apsolutnog karaktera već Zakon dopušta izuzetke od navedene obveze. Zakon u članku 12. stavku 2. propisuje iznimku od obveze javnosti rada na način da tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.

Dakle, Zakon ne dopušta predstavnicima javnosti nepovredivost načela javnosti (ni za koje kategorije predstavnika javnosti odnosno lokalni vijećnici nemaju poseban status ili prednost u odnosu na druge predstavnike javnosti). Stoga predstavnik javnosti nije u pravu s navedenom tvrdnjom. Pored toga, ukazuje se da i Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20), u članku 37. propisuje da su sjednice predstavničkih tijela javne te da se javnost može isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonom ili općim aktom jedinice. Nadalje, prema članku 153. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka, osobe koje prisustvuju sjednici Vijeća ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice: glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel, uključivati se u raspravu i dr.).

Zatim, Zakon u članku 15. stavcima 2,. 3. i 4. taksativno propisuje situacije kada tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama, a koja se primjenjuju i u slučaju ograničenja obveze javnosti rada.

Naime, pristup informacijama u smislu Zakona odnosi se na pristup javnim informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke pokrenute od strane  fizičkih ili pravnih osoba.

Nadalje, prema članku 1. stavku 3. Zakona, odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Analognom primjenom ovog članka, ni obveza javnosti rada iz članka 12. Zakona ne primjenjuje se na stranke u sudskim, upravnim i drugim postupcima, jer posebni propisi koji uređuju vođenje tih postupaka uređuju i javnost rada vezanu uz obavljanje pojedinih radnji pri vođenju postupaka kao i pravo stranačke javnosti na razgledanje spisa predmeta i obavještavanje o tijeku postupaka (upravnog, prekršajnog, kaznenog ili nekog drugog postupka, primjerice u slučajevima traženja informacija zaposlenika od tijela javne vlasti u kojem je zaposlen).

Stoga predstavnici javnosti mogu prisustvovati samo onim dijelovima sjednice na kojima se raspravlja o javnim informacijama.

Nadalje, posebni zakon - Zakon o ustanovama ("Narodne novine" broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19), u člancima 60. - 63. propisuje opće obveze o javnosti rada ustanove (u koju kategoriju pripada i dječji vrtić). Prema članku 60. Zakona o ustanovama, rad ustanove je javan. Ustanova je, sukladno članku 61. predmetnog Zakona, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja  svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koje je ustanova osnovana.

Kod ustanova se obveza javnosti rada odnosi primarno na tijelo koje upravlja navedenom ustanovom s obzirom da se poslovi upravljačkog tijela odnose i na raspolaganje javnim sredstvima odnosno financiranje javnih potreba u djelatnosti radi koje su ustanove osnovane. Upravljačko tijelo u ustanovama (pa i dječjim vrtićima), sukladno članku 35. Zakona o ustanovama je upravno vijeće za koje je potrebno osigurati proaktivnu objavu informacija iz članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona i obvezu javnosti rada iz članka 12. Zakona.

Upravno vijeće sukladno članku 36. tog Zakona, donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Stoga se obveza javnosti rada prvenstveno odnosi na navedene javne informacije vezane uz rad Upravnog vijeća, a ne na informacije vezane uz zdravstveno stanje djelatnika ili na roditeljske naknade određenog djeteta.

Također, ukazuje se i na odredbu članka 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka ("Narodne novine" broj 108/96), koji propisuje što se smatra profesionalnom tajnom. Profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici i druge službene osobe u obavljanju svog poziva. Kazneni zakon ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21), u članku 145. propisuje kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne, a u članku 146. - kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka.

Zakon u svojim odredbama ne propisuje postupanje tijela javne vlasti u slučaju remećenja rada sjednice, pa navedeno nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje.

Ukazujemo da ako pri održavanju sjednice dođe do remećenja rada odnosno ako predstavnik javnosti ne želi izići s dijela sjednice koja je zatvorena za javnost jer se na određenoj točki sjednice raspravlja o pitanjima koje predstavljaju informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama Zakona ili nekog posebnog zakona, tada ga na to treba upozoriti, uz evidentiranje takvog ponašanja u zapisniku koji se vodi na predmetnoj sjednici, odnosno prijaviti ga policiji radi eventualnog daljnjeg postupanja zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela odnosno prekršaja. Međutim, navedeno ne znači da tijelo javne vlasti ima pravo onemogućiti (zabraniti) prisustvovanje budućim sjednicama određenom predstavniku javnosti, imajući u vidu načelo javnosti i slobodnog pristupa i načelo jednakosti iz članka 6. i 8. Zakona.