KLASA:           008-08/21-01/251

URBROJ:       401-01/08-21-2

Zagreb,           21. siječnja 2021.

Korisnik

Ured povjerenika za informiranje zaprimio je Vaš upit vezan uz poslovnu tajnu i ograničenje prava na pristup informacijama odnosno o nemogućnosti distribucije takvih informacija u javnom ili drugom prostoru.

Navodite da su jedinica lokalne samouprave i poslovni subjekt u postupku razmatranja potencijalne suradnje na projektu bez prethodno potpisanog ugovora ili sporazuma te da u tom postupku, poslovni subjekt želi jedinici lokalne samouprave predočiti podatke i informacije povjerljive naravi koji se mogu opisati kao poslovna tajna, a koje su njegovo vlasništvo (rezultati i podaci o sličnim projektima u drugim državama te podaci o prometu, prodaji i profilu kupaca u Hrvatskoj). S obzirom na narav tih informacija, poslovni subjekt zamolio je jedinicu lokalne samouprave da strane u postupku potpišu ugovor o povjerljivosti podataka.

Tražite mišljenje mogu li se gore navedeni podaci tretirati kao povjerljive informacije i kao intelektualno vlasništvo, koje ne mogu biti predočene javnosti sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka ("Narodne novine" broj 79/07, 86/12) istovremeno imajući u vidu i Zakon o pravu na pristup Informacijama ("Narodne novine" broj 25/13, 85/15 - u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno, može li poslovni subjekt tražiti od jedinice lokalne samouprave da ne daje te povjerljive informacije trećim stranama bez prethodnog odobrenja poslovnog subjekta.

Slijedom navedenog, daje se sljedeći odgovor na upit:

Pojam poslovne tajne propisan je Zakonom o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“ broj 108/96). Tako je člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.

Prema članku 26. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, općim aktom pravne osobe pobliže se određuje način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

Nadalje, poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18). Člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu(komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne te c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Zakon u članku 15. stavku 2. točki 2., kao jedno od mogućih ograničenja prava na pristup informaciji propisuje da  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Poslovna tajna kao zakonsko ograničenje nije apsolutnog karaktera te u slučaju postojanja poslovne tajne na traženoj informaciji, tijela javne vlasti imaju zakonsku obvezu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 1. Zakona, te se ovisno o rezultatima provedenog testa, donosi rješenje o predmetnom zahtjevu (iz članka 23. stavka 3. Zakona - kad se korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji primjenom odredbe članka 16. stavka 1. Zakona ili iz članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona, rješenjem o odbijanju zahtjeva nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa).

Protiv donesenih rješenja kojim se omogućuje ili odbija zahtjev za pristup informacijama korisnik prava ima pravnu zaštitu putem žalbe Povjereniku za informiranje.

Također, ukazuje se na članak 15. stavak 5. Zakona, kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Stoga prije donošenja odluke tijelo javne vlasti treba razmotriti postoje li dijelovi informacije za koje ne postoji poslovna tajna ili neko drugo zakonsko ograničenje.

Nadalje, ukazuje se da Zakon u članku 9. propisuje načelo raspolaganja informacijom, prema kojem korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Stoga, ako tijelo javne vlasti nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa rješenjem omogući pristup traženoj informaciji korisniku prava na kojoj je utvrđeno postojanje poslovne tajne, on ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Zatim, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine" broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18), u članku 3. stavku 1. propisuje da se autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra objavljenim ako je učinjeno pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava. Člankom 5. tog Zakona, propisano je da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. te je propisano koja djela se osobito smatraju autorskim djelima (između ostalog, prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.). Međutim, prema članku 9. stavku 1. tog Zakona, autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila.

Autorsko pravo, prema članku 13. tog Zakona, sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora. Za svako korištenje autorskog djela autoru pripada naknada, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Autor ima pravo odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno sukladno članku 14. tog Zakona. Prema članku 21. tog Zakona, autor ima isključivo pravo priopćavanja autorskog djela javnosti. Stoga ako bi na zatraženoj dokumentaciji nedostajali određeni elementi, poput kreativnosti, duhovnosti sadržaja, originalnosti i individualnosti, ista se ne bi mogla smatrati autorskim djelom.

Također, ukazuje se da Zakon u članku 15. stavku 2. točki 5. propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji: ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava. Stoga, ako se na traženoj informaciji utvrdi postojanje nekog prava intelektualnog vlasništva, također se prije donošenja odluke mora provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 1. Zakona te odlučiti ovisno o rezultatima provedenog testa rješenjem o omogućavanju ili ograničavanju prava na pristup toj informaciji. No, prije provođenja predmetnog testa, tijelo javne vlasti je u obvezi zatražiti izričiti pisani pristanak nositelja autorskog djela s kojima je u ugovornom odnosu pristup tom dijelu.

Zaključno, ukazuje se da prema članku 16. stavku 3. Zakona, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka (bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa), osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak (znači ne i poslovnu tajnu).

Detaljnije informacije o pristupu informacijama te poslovnoj tajni možete pronaći u Smjernicama o pristupu informacijama i poslovnoj tajni, objavljenima na poveznici: https://pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/ ili u Tražilici odluka i mišljenja (TOM), na poveznici: https://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php, na kojoj možete pronaći i primjere rješavanja vezane uz poslovnu tajnu i pravo intelektualnog vlasništva.