KLASA: UP/II-008-07/21-01/466
URBROJ: 401-01/06-21-4
Zagreb, 27. kolovoza 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Komunalac Petrinja d.o.o. od 7. srpnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalac Petrinja d.o.o. od 7. srpnja 2021. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem je u dijelu odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 30. lipnja 2021. godine za dostavom podataka o obavljanju tržišne djelatnosti koja se odnosi na usluge u pogrebničkoj djelatnosti po vrstama (prihod od pružanja usluge i prodaje trgovačke robe, radnom vremenu djelatnika i utrošenim satima koji se odnose na organizacijsku jedinicu koja se bavi tom djelatnošću, visina najma za prostor u kojem se djelatnost obavlja, troškovi nabave vozila za obavljanje prijevoza pokojnika, ostali materijalni troškovi), temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije poslovna tajna.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je u osporenom rješenju pogrešno primijenjen članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj navodi kako je konstatacija prvostupanjskog tijela iz obrazloženja osporenog rješenja o tome da se javno objavljuju u zahtjevu traženi podaci netočna jer iz sintetičkog prikaza objavljenih podataka na internetskim stranicama FINE nije moguće doći do traženih informacija. Nadalje, navodi kako smatra da tijelo javne vlasti zloupotrebljava zakonom propisana ograničenja pristupa informacijama pravdajući se poslovnom tajnom, iako trgovačka djelatnost u ukupnim prihodima navedenog tijela iznosi vrlo mali udio, što znači da kao komunalno poduzeće u vlasništvu jedinice lokalne samouprave podliježe javnosti i transparentnosti poslovanja. Navodi kako smatra da u konkretnom slučaju ograničenjem pristupa informacijama tijelo javne vlasti prikriva nezakonito poslovanje, jer resurse, radnu snagu i druge inpute iz područja obavljanja komunalne djelatnosti, a koja se financira iz javnih izvora (proračun Grada Petrinje, Fondovi, sredstva EU, itd.) koristi u ostvarivanju prihoda iz tržišne djelatnosti, u ovom slučaju pogrebničke, a pri čemu ne ostvaruje profit, već se gubitak iz poslovanja te djelatnosti pokriva javnim novcem. Od žalbenog tijela traži da naloži tijelu javne vlasti da mu dostavi tražene podatke. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 30. lipnja 2021. godine trgovačkom društvu Komunalac Petrinja d.o.o., kao tijelu javne vlasti, podnio sljedeći zahtjev za pristup informacijama: „Traži da mu naslov sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama dostavi podatke o obavljanju tržišne djelatnosti koja se odnosi na usluge u pogrebničkoj djelatnosti (prodaju pogrebne opreme, prijevoz pokojnika, cvjećarnica…) u 2019. i 2020. godini. Obzirom da su sukladno članku 32. stavku 3. Zakona o komunalnim djelatnostima dužni osigurati vjerodostojno knjigovodstveno praćenje prihoda i rashoda djelatnosti i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnosti zahtijeva da mu se dostave podaci o ostvarenim prihodima i troškovima po vrstama: prihodu od pružanja usluga i prodaje trgovačke robe, broju djelatnika i njihovom radnom vremenu (utrošenim satima) koje se odnosi na rad unutar organizacijske jedinice koja se bavi predmetnom tržišnom djelatnosti, visini najma za prostor u kojem se djelatnost obavlja, troškovima nabave vozila za obavljanje prijevoza pokojnika (trošak leasinga, amortizacija i sl.), svim ostalim materijalnim troškovima (struja, voda, odvodnja, gorivo troškove grijanja i hlađenja). Uz navedeno traži da mu se dostavi i podatak o utvrđenom poslovnom rezultatu za navedenu djelatnost.“
Uvidom u osporeni akt trgovačkog društva Komunalac Petrinja d.o.o. je utvrđeno kako je u njegovom zaglavlju, a prije teksta osporenog rješenja, žalitelju u pogledu dijela njegovog zahtjeva dan odgovor vezan za broj zaposlenih djelatnika i djelatnosti koje obavlja trgovačko društvo Komunalac Petrinja d.o.o. odnosno da je navedeno trgovačko društvo upravitelj groblja na području Petrinje (gradskih i seoskih), a da dio njihovih poslova spada pod tržišnu djelatnost, a da se u preostalom dijelu njegov zahtjev odbija rješenjem.
Daljnjim uvidom u osporeni akt trgovačkog društva Komunalac Petrinja d.o.o. je utvrđeno da je trgovačko društvo Komunalac Petrinja d.o.o. u istom po predmetnom zahtjevu žalitelja donijelo i osporeno rješenje, kojim je djelomično odbilo zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije poslovna tajna.
U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome navedeno kako je u postupku po predmetnom zahtjevu proveden test razmjernosti i javnog interesa te je zaključeno kako se u konkretnom slučaju radi o traženju podataka koje predstavljaju poslovnu tajnu društva. Osim navedenog, istaknuto je da prvostupanjsko tijelo objavljuje tražene informacije o ukupnim prihodima i rashodima poslovanja u Godišnjim financijskim izvješćima, bilješkama i revizorskom izvješću koje je javno dostupno na internetskim stranicama FINE.
U žalbenom postupku, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/466, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 14. srpnja 2021. godine, trgovačko društvo Komunalac Petrinja d.o.o. je u prilogu dopisa od 30. srpnja 2021. godine, dostavilo spis predmeta, u kojem je istaknuvši da se radi o dostavljanju informacija koje su predmet ovog postupka, dostavilo informaciju nazvane Prihodi u 2019. godini i Prihodi u 2020. godini, koje se sastoje od 6. točaka u kojima su prikazani određeni iznosi s pojašnjenjima te je po pojedinim točkama napisan odgovor slijedom traženja žalitelja iz predmetnog zahtjeva.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari i činjenice da žalbeno tijelo nema u posjedu informacije prvostupanjskih tijela predmet je potrebno vratiti trgovačkom društvu Komunalac Petrinja d.o.o. na ponovni postupak.
Naime, uvidom u informaciju koje su u žalbenom postupku dostavljene Uredu povjerenika za informiranje kao informacije koje su predmet ovog postupka, utvrđeno je kako se ne radi o informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, nego se radi o informacijama koja su izrađene nakon podnesene žalbe, odnosno da se ne radi o službenim dokumentima iz kojih bi bilo vidljivo iz kojeg drugog dokumenta odnosno baze podataka su ti podaci izvezeni.
Nadalje, u žalbenom postupku je izvršen uvid u Zapisnik sa radne skupine za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa od 6. srpnja 2021. godine u kojem se navodi što je bilo predmet zahtjeva žalitelja te da je zaključeno kako će se žalitelju uputiti odgovor i rješenje o odbijanju dijela zahtjeva, a što je potkrijepljeno sadržajno identičnim navodima koji su kasnije ponovljeni u osporenom aktu prvostupanjskog tijela od 7. srpnja 2021. godine.
Uzimajući u obzir navedeno u žalbenom je postupku zaključeno kako prvostupanjsko tijelo pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa zaključilo da podaci koje je tražio žalitelj predstavljaju poslovnu tajnu, ali pri tome nije dalo nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa nije u tome da se pronađu jedino razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama.
Također je potrebno posebno ukazati da kod na pozivanja tijela javne vlasti na zakonsko ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama posebno treba imati u vidu da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna sukladno zakonu.
Vezano za navedeno se ističe da članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Samo navođenje da bi se omogućavanjem predmetnih informacija žalitelju moglo naštetiti gospodarskim interesima prvostupanjskog tijela nije utemeljeno na stvarnom činjeničnom stanju. Primjena instituta poslovne tajne kao ograničenja od pristupa ne može biti u spekuliranju, negativnim projekcijama mogućeg davanja informacije, niti generalnim zaključcima kako bi mogla nastupiti gospodarska šteta tijelu javne vlasti, već je smisao instituta poslovne tajne u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese. Iz navoda osporenog rješenja nije jasno koji se točno interesi i vrijednosti štite onemogućavanjem pristupa traženim informacijama.
Osim navedenog, ističe se da kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama tijela javne vlasti moraju osobito imati u vidu i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i činjenicu da informacije o prihodima i rashodima javno objavljuje sukladno drugim posebnim propisima, pa su stoga nejasni razlozi zbog kojih se prvostupanjsko tijelo pozvalo na ograničenje pristupa informacijama zbog poslovne tajne.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Naime, uzimajući u obzir da je žalitelj tražio informacije na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da prvostupanjsko tijelo nije sukladno obvezi iz članka 25. stavka 4. navedenog Zakona dostavilo drugostupanjskom tijelu informacije koje su predmet ovog postupka, u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku točno utvrditi činjenice te u zakonski propisanom roku sam riješiti ovu upravnu stvar, pa je stoga predmet nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Stoga trgovačko društvo Komunalac Petrinja d.o.o. u ponovljenom postupku treba riješiti predmetni zahtjev, pri čemu treba imati u vidu da se zahtjevom traže informacije o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti, a da je pri navedenom potrebno uzeti u obzir i moguća ograničenja pristupa informacijama koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje već izrađene informacije koje traži žalitelj ima u svom posjedu, a imajući u vidu datum podnošenja predmetnog zahtjeva. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Nakon što tijelo javne vlasti utvrdi koje već izrađene tražene informacije ima u svom posjedu i ako utvrdi da u pogledu istih nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, u tom slučaju treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva treba razmotriti da li je moguće korisniku omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Osim navedenog, posebno se napominje kako tijela javne vlasti imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan