KLASA: UP/II-008-07/20-01/1096

URBROJ: 401-01/03-21-2

Zagreb, 13. srpnja 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Primorsko-goranske županije KLASA: UP/I-032-02/20-03/8, URBROJ: 2170/1-01-01/2-20-2 od 9. rujna 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Primorsko-goranske županije KLASA: UP/I-032-02/20-03/8, URBROJ: 2170/1-01-01/2-20-2 od 9. rujna 2020. godine u dijelu kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... kojim je tražio preslike Odluke Primorsko-goranske županije KLASA: 602-02/20-01/82, URBROJ: 2170/1-05/13-20-4 od 24. srpnja 2020. godine o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka i Zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0042 od 9. srpnja 2020. godine za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Odluke Primorsko-goranske županije KLASA: 602-02/20-01/82, URBROJ: 2170/1-05/13-20-4 od 24. srpnja 2020. godine o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0042 od 9. srpnja 2020. godine za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka na način da se na istom prekriju inicijali podnositeljice, naziv predmeta koji ista predaje i naziv predmeta za koji je nadležna službenica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Nalaže se Primorsko-goranskoj županiji da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 28. kolovoza 2020. godine kojim je tražio preslike Odluke o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom, Rijeka (KLASA: 602-02/20-01/82, URBROJ: 2170/1-05/13-20-4 od 24. srpnja 2020. godine, od strane Primorsko-goranske županije), rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije – PJ Rijeka (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0043 od 22. srpnja 2020. godine), zapisnika nadležne Prosvjetne inspekcije od 25. veljače 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0001), dodatka zapisniku od 22. srpnja 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0048), stručnog mišljenja Povjerenstva za provođenje postupka rješavanja primjedbi na Nalaz Agencije za odgoj i obrazovanje o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru od 25. ožujka 2020. godine i zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, PJ Rijeka prema osnivaču Škole (Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje) KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0042 od 9. srpnja 2020. godine, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi objava traženih dokumenata mogla narušiti tijek inspekcijskog postupka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da tijelo javne vlasti po provođenju testa razmjernosti ne navodi na koji način bi objavljivanje, inače te javne informacije, onemogućilo ili otežalo izvršavanje nadzora. Ističe kako se navodi da se u tom trenutku vodi inspekcijski nadzor, ali da se nigdje ne obrazlaže zbog čega smatra da postoji osnova sumnje da bi objava informacija naštetila vođenju inspekcijskog nadzora. Nadalje, navodi kako je zatražio šest dokumenata te da je tijelo javne vlasti moralo obrazložiti zašto za svaki pojedini od tih dokumenata odbija dostaviti presliku, a ne navoditi o inspekcijskom nadzoru i da su svi ti dokumenti predmeti inspekcijskog nadzora. Navodi kako smatra da zatražene informacije predstavljaju javne informacije s obzirom na to da je Tehnička škola u Rijeci, kao i Primorsko-goranska županija javnopravna tijela te da rad i svi doneseni akti trebaju biti transparentni. Napominje da je on smijenjeni član Školskog odbora Tehničke škole koji bi trebao imati i pravo na pravni lijek ili kontrolu zakonitosti akata o vlastitom raspuštanju. Ističe kako podnošenje pravnih lijekova, niti kontrola zakonitosti, nisu bi li u predmetnom slučaju omogućeni, s obzirom na to da tijelo javne vlasti u nekoliko navrata nije dalo uvid u zatražene informacije, a da su pokrenuti inspekcijski nadzori i da je imenovan novi Školski odbor te da su prekršena sva Ustavna i zakonska prava žalitelja te time prekršene i obaveze Županije i škole na transparentan rad. Zaključuje da je potpuno neustavno, nezakonito i bizarno raspustiti Školski odbor, čiji se članovi više ne mogu kasnije birati u taj školski odbor, bez da im se omogući uvid u razloge takvoga ponašanja. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. kolovoza 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio preslike sljedećih dokumenata: Odluke o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom, Rijeka (KLASA: 602-02/20-01/82, URBROJ: 2170/1-05/13-20-4 od 24. srpnja 2020. godine, od strane Primorsko-goranske županije), rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije – PJ Rijeka (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0043 od 22. srpnja 2020. godine), zapisnika nadležne Prosvjetne inspekcije od 25. veljače 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0001), dodatka zapisniku od 22. srpnja 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0048), stručnog mišljenja Povjerenstva za provođenje postupka rješavanja primjedbi na Nalaz Agencije za odgoj i obrazovanje o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru od 25. ožujka 2020. godine i zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, PJ Rijeka prema osnivaču Škole (Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje) KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0042 od 9. srpnja 2020. godine.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je u tijeku inspekcijski nadzor kojeg provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalni sektor za inspekcijski nadzor u tijelu javne vlasti, čiji je osnivač Primorsko-goranska županija. Nadalje, navodi se da je žalitelj bio član Školskog odbora tijela javne vlasti, imenovan od strane osnivača, a za koji Školski odbor je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalni sektor za inspekcijski nadzor, temeljem inspekcijskog nadzora obavljenog s prekidima 25. veljače i 9. srpnja 2020. godine, podnio Zahtjev za raspuštanje od 9. srpnja 2020. godine. Tijelo javne vlasti zaključuje da bi bilo protivno načelu učinkovitog i neovisnog vođenja inspekcijskog postupka kojeg provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u tijelu javne vlasti kada bi se tražena dokumentacija iz spisa dostavila žalitelju i tako javno iznosila prije okončanja tog postupka, odnosno da u konkretnom slučaju prevladava interes vođenja navedenog inspekcijskog postupka u odnosu na javni interes jer bi objava traženih dokumenata mogla narušiti tijek postupka.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenja sudske odluke ili kazne. Prema članku 15. stavku 3. točki 2. istoga Zakona tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Prema odredbi članka 16. stavka 1. istog Zakona tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, prvostupanjsko tijelo uopće nije ispitivalo mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. navedenog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Sukladno članku 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) svima se jamči pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna potrebi prava na ograničenje u svakom pojedinom slučaju, i propisuju se zakonom.

Dakle, iznimke od prava na pristup informacijama treba tumačiti restriktivno, a provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa treba razmotriti razloge za i protiv omogućavanja pristupa informacijama, te utvrditi prevladava li javni interes za omogućivanjem pristupa informaciji ili potreba zaštite prava na ograničenje.

S obzirom da je žalitelj bio član Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka, te da je isti raspušten na temelju zahtjeva inspektora raspušten odlukom osnivača, treba imati u vidu činjenicu da kada žalitelj zahtjevom za pristup informacijama traži informacije vezane za inspekcijski nadzor u Tehničkoj školi, Rijeka i vezane za mjere i radnje iz tog postupka, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila član školskog odbora, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 18. stavku 1. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“, broj:16/12, 98/19 i 52/21), o obavljenom nadzoru i utvrđenom stanju sastavlja se zapisnik, dok je odredbom stavka 2. navedenog članka propisano da se isti sastavlja, zaključuje i potpisuje sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a da treba sadržavati sve činjenice relevantne za ocjenu stanja u nadziranoj ustanovi vezano uz predmet nadzora.

U članku 19. stavku 1. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisano je da inspektor ima pravo i dužnost poduzeti mjere, odnosno izvršiti radnje za koje je ovlašten zakonom ili drugim propisom ako nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. Mjere i radnje poduzimaju se na temelju stanja utvrđenog u zapisniku.

Članak 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisuje da je inspekcijski postupak završen kad je završeno poduzimanje mjera i radnja na temelju stanja utvrđenog zapisnikom, na način propisan člankom 30. i 35. toga Zakona, odnosno kad je zapisnik kojim je utvrđeno da u nadzoru nisu nađene povrede zakona ni drugih propisa zaključen i potpisan.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja inspekcijski nadzor prosvjetne inspekcije nije završen sukladno odredbi članka 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji s obzirom da su rokovi za ispunjenje obveza iz rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije – Područne jedinice u Rijeci KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0043 od 22. srpnja 2020. godine trajali do 7. listopada 2020. godine.

Potrebno je napomenuti da je stav Povjerenika za informiranje iz dosadašnje prakse da su zapisnici i rješenja iz postupaka inspekcijskog nadzora, nakon što su isti u potpunosti dovršeni, informacije od javnog značaja te da iste treba omogućiti tražiteljima takvih informacija ili djelomično vodeći računa o zaštiti osobnih podataka, ili u cijelosti, a primjer takve odluke objavljen je na poveznici https://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=2157. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o inspekcijskom nadzoru koji u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama nije dovršen jer je postupak izvršavanja mjera u tijeku te je u drugostupanjskom postupku zaključeno da u pogledu rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Službe prosvjetne inspekcije – PJ Rijeka (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0043 od 22. srpnja 2020. godine), zapisnika nadležne Prosvjetne inspekcije od 25. veljače 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0001), dodatka zapisniku od 22. srpnja 2020. godine (KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0048), stručnog mišljenja Povjerenstva za provođenje postupka rješavanja primjedbi na Nalaz Agencije za odgoj i obrazovanje o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru od 25. ožujka 2020. godine ne prevladava javni interes, već potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Vezano za stručno mišljenje Povjerenstva za provođenje postupka rješavanja primjedbi na Nalaz Agencije za odgoj i obrazovanje o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru od 25. ožujka 2020. godine u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je isto podloga za poduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti prosvjetne inspekcije vezano za predmetni inspekcijski nadzor. Naime, odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisano je da će inspektor zatražiti stručno-pedagoško ili drugi stručni nadzor ako u provedbi inspekcijskog nadzora uoči stručno-pedagoške propuste, nedostatke ili nepravilnosti, ili ako procijeni da je za utvrđivanje činjenica i ocjenu stanja u nadziranoj ustanovi potrebno stručno-pedagoško, odnosno drugo stručno znanje. Prema stavku 3. istoga članka propisano je da rješenje s naredbom, odnosno zabranom iz stavka 2. toga članka, inspektor može donijeti ako su u stručno-pedagoškom, odnosno u drugom stručnom nadzoru utvrđeni propusti, nedostaci ili nepravilnosti i ako je osoba ovlaštena za stručno-pedagoški nadzor, odnosno drugi stručni nadzor, predložila naredbu, odnosno zabranu. S obzirom na to da je navedeno stručno mišljenje dio zapisnika i rješenja o nadzoru prosvjetne inspekcije radi se o postupku koji nije dovršen u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama.

Također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije pa nije utvrđeno postojanje prevladavajućeg javnog interesa za tražene informacije, već za iste postoji isključivo interes žalitelja.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u tom dijelu koji se odnosi na zapisnik, dodatak zapisniku, rješenja o nadzoru prosvjetne inspekcije kao i u pogledu stručnog mišljenja Povjerenstva za provođenje postupka rješavanja primjedbi na Nalaz Agencije za odgoj i obrazovanje o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.

Napominje se da je člankom 15. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da informacije iz stavaka 2. i 3. toga članka postaju dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji. Stoga žalitelj po završetku inspekcijskog postupka može novim zahtjevom za pristup informacijama ponovno od tijela javne vlasti zatražiti iste informacije.

U pogledu traženih informacija Zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-600-04/20-03/00040, URBROJ: 533-07-20-0042 od 9. srpnja 2020. godine za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka i Odluke Primorsko-goranske županije KLASA: 602-02/20-01/82, URBROJ: 2170/1-05/13-20-4 od 24. srpnja 2020. godine o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka, utvrđeno je sljedeće.

Temeljem odredbe članka 118. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/20) propisano je da školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor. U stavku 2. istoga članka propisane su ovlasti školskog odbora, pa tako školski odbor imenuje i razrješuje ravnatelja, daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, donosi statut i druge akte na prijedlog ravnatelja, donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja, donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje, donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja, odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava, daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Prema članku 27. stavku 2. Zakona o prosvjetnoj inspekciji inspektor će podnijeti zahtjev za raspuštanje školskog odbora ako utvrdi da školski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nadzirane ustanove ili da te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje ili obavljanje djelatnosti.

U članku 122. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da je osnivač dužan razriješiti člana školskog odbora, a ured iz članka 121. stavak 3. toga Zakona raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. toga Zakona, ako prosvjetni inspektor utvrdi da si ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani tim Zakonom.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se Zahtjev za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalna služba za inspekcijski nadzor, Služba prosvjetne inspekcije – Područna jedinica u Rijeci uputila osnivaču Primorskoj-goranskoj županiji, temelji na saznanjima iz postupka inspekcijskog nadzora. Međutim činjenica je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja Zahtjev inspektora za raspuštanje Školskog odbora, kao i Odluka Primorsko-goranske županije o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje školom obavljen i dovršen postupak, te da su Zahtjev i Odluka o raspuštanju školskog odbora izrađene i dovršene informacije, omogućavanje pristupa informacijama osigurava se transparentnost rada tijela javne vlasti.

S obzirom da je zakonom utvrđena ovlast školskog odbora da upravlja školom, prema mišljenju Povjerenika za informiranje postoji interes javnosti o radu školskog odbora. Sukladno navedenom, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u pogledu Zahtjeva Ministarstva znanosti i obrazovanja od 9. srpnja 2020. godine za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka i Odluke Primorsko-goranske županije od 24. srpnja 2020. godine o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka prevladava javni interes u odnosu na zakonom propisana ograničenja te da je potrebno omogućiti žalitelju pristup traženim informacijama.

Uvidom u Odluku Primorsko-goranske županije od 24. srpnja 2020. godine o raspuštanju Školskog odbora i imenovanju Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka utvrđeno je da ista sadrži podatak o imenima i prezimenima imenovanih članova Povjerenstva za upravljanje Tehničkom školom Rijeka, međutim kako se radi o službenicima tijela javne vlasti navedene podatke nije potrebno zaštiti.

Uvidom u Zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja od 9. srpnja 2020. godine za raspuštanje Školskog odbora Tehničke škole, Rijeka utvrđeno je da isti sadrži inicijale podnositeljice podneska, naziv predmeta koji ista predaje te naziv istog predmeta za koji je nadležna službenica iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje u odnosu na navedene osobne podatke koji su navedeni u točki 3. izreke ne prevladava javni interes i da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u osobne podatke navedene osobe, pa je temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.

Naime, podaci o podnositeljici i predmetu koji ista predaje ne predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao pod točkama 1.-4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan