KLASA: UP/II-008-07/20-01/1039
URBROJ: 401-01/06-21-4
Zagreb, 16. srpnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Broj: Su-359/2020-5 od 23. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Broj: Su-359/2020-5 od 23. srpnja 2020. godine.
2. Predmet se u pogledu traženja ......... koje se odnosi na dopise upućene Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od strane Ministarstva uprave i dopisa upućenog od Ministarstva uprave i Općinskog građanskog suda u Zagrebu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi pokretanja postupka protiv ......... i drugih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao i dopisa upućenih Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, radi pokretanja postupka protiv navedenih državnih službenika, vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelji) kojim su se tražili uvid i preslika rješenja o primitku ......... u državnu službu, rješenje o prestanku državne službe za istu osobu te dopisa navedenog tijela javne vlasti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi pokretanja postupka protiv ......... i drugih službenika tijela javne vlasti, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije osobni podaci zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka i predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu te jer korisnici prava na pristup informacijama očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama te opterećuju rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv osporenog rješenja žalitelji su pravovremeno izjavili žalbu u kojoj u bitnome navode kako je Ministarstvo uprave proslijedilo zahtjev za pristup informacijama Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji ga je zaprimio 13. srpnja 2020. godine o kojem je doneseno osporeno rješenje pod brojem Su-359/2020, a pod kojim je doneseno i ranije rješenje o drugom zahtjevu za pristup informacijama protiv kojeg je također izjavljena žalba drugostupanjskom tijelu te da je već iz navedenog razloga nezakonito osporeno rješenje u konkretnom slučaju. Pojašnjavaju da su se u dva navedena zahtjeva tražile različite činjenice, podaci i isprave pa nije postojao pravni temelj da se različiti zahtjevi vode pod istim brojem predmeta. Nadalje, navode kako osporeno rješenje osporavaju zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda pravila postupka. Ističu da je osporeno rješenje nerazumljivo i utemeljeno na neistinitim navodima službenika za informiranje obzirom da su prvostupanjskom tijelu podnijeli više zahtjeva ali da su svi odbijeni, a da je nakon uloženih žalbi na te odluke, drugostupanjsko tijelo naložilo Općinskom građanskom sudu u Zagrebu da žaliteljima dostavi tražene informacije, pa u odnosu na navedeno zaključuju da navedeno tijelo nezakonito postupa te šikanira iste žalitelje. U nastavku žalitelji navode kako iz osporenog rješenja proizlazi da se u istom prepisuje ranije rješenje istog tijela, na koje su žalitelji ranije podnijeli žalbu Povjereniku za informiranje koju dostavljaju u prilogu, a na čije navode se pozivaju u predmetnom podnesku. Navode kako je nedvojbeno da prvostupanjsko tijelo posjeduje sve lažne isprave državnih službenika koji su primljeni u državu službu kod istog tijela te tražena rješenja o primitku u državnu službu te o prestanku državne službe. Žalitelji nadalje tvrde kako je razlog odbijanja njihovog zahtjeva u tome da tijelo javne vlasti nije obavijestilo Državno odvjetništvo u Zagrebu o potrebi pokretanja postupaka za naknadu štete jer je nezakonitim radnjama u tijelu javne vlasti pokraden Državni proračun u razdoblju dužem od 20 godina a također i građani koji su plaćali rad „sudskih ovršitelja“. Žalitelji se također pitaju o tome na kojem radnom mjestu radi službenik za informiranje prvostupanjskog tijela te predlažu žalbenom tijelu da utvrdi navedeno, obzirom da je na rješenju navedeno kako je isti sudski savjetnik, a da je imenovan za suca prvostupanjskog tijela dana 2. srpnja 2020. godine. Žalitelji ističu kako su informacije koje traže javne isprave tj. isprave koje su donosili predsjednici Općinskog suda u Zagrebu a koje se nalaze u njegovoj kadrovskoj službi te da je neovlašteno uništavanje i izlučivanje javnih isprava kazneno djelo. Ističu kako Zakon o pravu na pristup informacijama nije numerirao broj zahtjeva za pristup informacijama pojedinom tijelu javne vlasti pa je stoga nerazumljivo osporeno rješenje u dijelu u kojem se govori o broju zahtjeva žalitelja. Nadalje, navode kako je osporeno rješenje napisano na uvredljiv način te protivno članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, da prvostupanjsko tijelo nema razloga skrivati tražene isprave, ukoliko radi sukladno ustavnim te zakonskim odredbama, kao i da žalitelji niti jednim postupkom nisu zlouporabili bilo koju informaciju koju su tražili i dobili od Općinskog građanskog suda u Zagrebu nakon uloženih i uvaženih žalbi. Zaključno žalitelji od žalbenog tijela traže da poništi osporeno rješenje te Općinskom građanskom sudu u Zagrebu naloži da im dostavi sve u zahtjevu zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su žalitelji zahtjevom za pristup informacijama od 24. lipnja 2020. godine od Ministarstva uprave zatražili sljedeće informacije: „uvid i presliku rješenja o primitku u državnu službu na Općinskom sudu u Zagrebu državne službenice ........., rješenja o prestanku državne službe državne službenice ......... na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, dopisa kojim je Ministarstvo uprave tražilo provjeru svjedodžbe o završenoj srednjoj školi državne službenice ......... i svih drugih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, odgovor srednje škole u Republici Bosni i Hercegovini za sve navedene državne službenike, dopisa upućenih Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od strane Ministarstva uprave i dopisa upućenog od Ministarstva uprave i Općinskog građanskog suda u Zagrebu Državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka protiv navedene državne službenice i drugih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao i dopisa upućenih Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi pokretanja postupka protiv navedenih državnih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu.“
Nadalje je utvrđeno kako je Ministarstvo uprave aktom KLASA: 008-01/20-02/10, URBROJ: 515-01/3-20-4 od 7. srpnja 2020. godine, navedeni zahtjev ustupilo Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, osim u dijelu koji se odnosi na dio u kojem se traži preslika dopisa kojim je Ministarstvo uprave tražilo provjeru svjedodžbe o završenoj srednjoj školi državne službenice ......... i svih drugih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a povodom kojeg je žaliteljima dostavljena preslika akta Ministarstva uprave KLASA: 112-01/17-01/159, URBROJ: 515-07-01/2-17-1 od 30. ožujka 2017. godine.
Također je utvrđeno da je Općinski građanski sud u Zagrebu o navedenom zahtjevu donio osporeno rješenje Broj: Su-359/2020-5 od 23. srpnja 2020. godine, kojim je zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći kao razlog da su tražene informacije osobni podaci zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka i predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu te da korisnici prava na pristup informacijama očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama te opterećuju rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da su žalitelji 25. lipnja 2020. godine Ministarstvu uprave, uputili zahtjev, između ostalih, i za pružanjem slijedećih informacija: uvid i presliku rješenja o primitku u državnu službu ........., rješenje o prestanku državne službe ........., dopisa Općinskog građanskog suda državnom odvjetništvu RH radi pokretanja postupka protiv ......... i drugih službenika prvostupanjskog tijela te da je Ministarstvo uprave 13. srpnja 2020. godine dostavilo Općinskom građanskom sudu u Zagrebu navedeni zahtjev u pogledu informacija koje se odnose na ovo tijelo. Nadalje, navedene su odredbe iz područja zaštite osobnih podataka te odredba članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja tijelima javne vlasti kod mogućih razloga za ograničenje pristupa informacijama propisuje obvezu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, sadržaj i svrha navedenog testa, kao i da u konkretnom slučaju nije došlo do prevage javnog nad zaštićenim interesom. Istaknuto je i da službenica ......... na koju se odnose zatraženi podaci nije više zaposlenica Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a slijedom te činjenice Općinski građanski sud više nije nadležan za obradu njezinih osobnih podataka, pri čemu je prvostupanjsko tijelo napomenulo kako je pri donošenju odluke uzeto u obzir i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka koje je objavljeno na internet stranici navedenog tijela vezano za traženje podataka bivše zaposlenice jedne škole od strane novinara. Zaključno je navedeno kako je obzirom na navedeno mišljenje u postupku zaključeno da nisu ispunjene pretpostavke za prevagu javnog nad zaštićenim interesom privatnosti fizičke osobe koja je bivša zaposlenica tijela javne vlasti te je stoga zahtjev žalitelja odbijen. U nastavku je citirana odredba članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je u pogledu dijela zahtjeva za dostavom podataka „drugih“ službenika prvostupanjskog tijela zaključeno da takav zahtjev, promatran u korelaciji sa ostalim upućenim zahtjevima istih podnositelja, predstavlja očitu zloupotrebu prava. Nadalje, navedeno je kako je prilikom razmatranja zaprimljenih zahtjeva podnositelja utvrđeno da isti zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama, a da su u toj zloupotrebi, ispunjenima pronađeni i subjektivni i objektivni njezini elementi. Pojašnjeno je da žalitelji svojim općenitim zahtjevima Općinskom građanskom sudu u Zagrebu predmnijevaju nepravilnosti u njegovom radu te nestručne i nezakonite postupke njegovih djelatnika i čelnika, a pri čemu te nepravilnosti nisu dokazane i utemeljene na činjeničnom stanju, nego spadaju u sferu podnositeljevih nagađanja i spekulacija, a što je protivno načelu međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Istaknuto je da je navedeno posebice vidljivo u traženjima žalitelja u kojima traže dostavu dopisa za „druge službenike“, bez konkretiziranja osoba za koje traže dostavu informacije, kao i da se takvo raspršivanje zahtjeva u praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama naziva „pecanjem informacija“, a označava čin kojim podnositelji, učestalim zahtjevima, traže sve informacije o određenom segmentu djelatnosti tijela te općenite informacije ili općenite dokumente vezane za njegove nekadašnje djelatnike ili suce, s namjerom pronalaska bilo kakve nepravilnosti u radu te posljedično okrivljavanja službenika ili čelnika tijela javne vlasti za nesavjesno obavljanje poslova. Istaknuto je da se takvo podnošenje zahtjeva ne smatra sukladnim javnom interesu, koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se takvo ponašanje u bitnome razlikuje od situacije kad korisnik, sumnjajući u nepravilnosti, traži neke određene informacije koje bi mogle ukazati na nedostatke i nepravilnosti u radu tijela javne vlasti. Nadalje, istaknuto je da je od 10. lipnja 2020. do izrade rješenja zaprimljeno sedam zahtjeva žalitelja kojima traže pružanje najšireg spektra opsežnih informacija. Zaključno je navedeno da podnositelji svojim opsežnim zahtjevima prvostupanjskom tijelu, opterećuju njegov rad i funkcioniranje te obavljanje njegove osnovne djelatnosti - suđenja, koja se u slučaju ovog tijela, kao i svakog tijela javne vlasti, obavlja u javnom interesu te je stoga zahtjev žalitelja odbijen i zbog zlouporabe prava na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje je aktom KLASA: 008-04/20-01/825, URBROJ: 401-01/10-20-2 od 18. kolovoza 2020. godine zatražio od prvostupanjskog tijela dostavu spisa predmeta čiji su sastavni dio informacije koje su bile predmet zahtjeva žalitelja koji su odbijeni osporenim rješenjem, sve zahtjeve žalitelja koje je isto zaprimilo u 2019. i 2020. godini te preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. i 2020. godinu
Općinski građanski sud u Zagrebu je aktom Broj: 26 Su-359/2020-6 od 2. rujna 2020. godine dostavio Uredu povjerenika za informiranje spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a u prilogu su dostavljeni zahtjevi za pristup informacijama žalitelja iz 2020. godine (7 zahtjeva) te presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu.
U žalbenom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu se aktom Broj: Su-359/2020-6 od 28. rujna 2020. godine očitovao Uredu povjerenika za informiranje kako ostaje kod osporenog rješenja te je slijedom traženja iz akta UP/II-008-07/20-01/1039, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 9. rujna 2020. godine ujedno izvijestio kako Ured povjerenika za informiranje po ovlaštenim osobama može izvršiti uvid u one podatke navedenog suda koje prvostupanjsko tijelo posjeduje.
Dana 14. listopada 2020. godine službenici Ureda povjerenika za informiranje izvršili su uvid u podatke koji se vezano za zaposlene vode kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu te je u pogledu utvrđivanja činjenice postojanja ili nepostojanja informacije koja se tražila u predmetnom zahtjevu utvrđeno sljedeće: da se provjera svjedodžbi službenika obavlja temeljem upute Ministarstva pravosuđa KLASA: 112-01/17-01/159, URBROJ: 515-07-01/2-17-1 od 30. ožujka 2017. godine koja je upućena svim državnim tijelima, da su za potrebe te provjere formirani posebni spisi predmeta koji se vode ručno, kao i da se ne vodi posebna evidencija o ukupnom broju državnih službenika koji su na temelju lažnih svjedodžbi primljeni u državnu službu na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu neovisno o u zahtjevu zatraženom razdoblju (od 1996. godine do 2020. godine), ili o broju slučajeva u kojima je doneseno rješenje o prestanku državne službe. Prilikom izvršenog uvida je od strane prvostupanjskog tijela istaknuto da bi se, kako bi se došlo do broja slučajeva u kojima je doneseno rješenje o prestanku državne službe, trebalo pregledati osobne očevidnike zaposlenih, pri čemu je navedeno kako se u trenutku izvršavanja uvida radi o 600 službenika i 39 namještenika.
U žalbenom postupku je uvidom u spis predmeta utvrđeno kako se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pozvalo na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, ali je kao razloge za odbijanje zahtjeva navelo slučajeve ograničenja pristupa informacijama zbog kojih je moguće odbiti zahtjev sukladno članku 23. stavku 5. točki 2. navedenog Zakona, pa je iz navedenog zaključeno kako se radi o očitoj omašci Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
Vezano za ograničenja pristupa informacijama iz osporenog rješenja zbog zaštite osobnih podataka te poslovne odnosno profesionalne tajne posebno se ističe da su prilikom gore navedenog uvida u informacije kod prvostupanjskog tijela uvidom u osobni očevidnik koji se vodio za ........., učinjene preslike Rješenja o zasnivanju radnog odnosa Općinskog suda u Zagrebu sa službenicom ......... i Rješenja o prestanku državne službe službenice ......... te je o dostupnosti navedenih informacija odlučeno u rješenju žalbenog tijela UP/II-008-07/20-01/961, u predmetu koji se vodio po žalbi istih žalitelja na rješenje kojim je odbijen sadržajno vrlo sličan zahtjev za pristup informacijama, a koji je bio direktno podnesen prvostupanjskom tijelu. U navedenom predmetu žalbeno tijelo je rješenjem UP/II-008-07/20-01/961, URBROJ: 401-01/06-21-4 od 16. srpnja 2021. godine žaliteljima djelomično odobrilo pravo na pristup informacijama za koje je utvrđeno da u pogledu njihove dostupnosti postoji prevladavajući javni interes, pa je time o dijelu konkretnog zahtjeva već odlučeno tim rješenjem te se o tom dijelu zahtjeva neće ponovo odlučivati u ovom postupku. Vezano za navedeno se ističe kako je iz Rješenja o prestanku državne službe službenice ......... vidljivo kako se u njezinom slučaju provjere svjedodžbe o završenoj srednjoj školi nije radilo o srednjoj školi u Republici Bosni i Hercegovini, pa je u žalbenom postupku zaključeno kako je u odnosu na navode iz tog rješenja, žaliteljima u pogledu odgovora srednje škole za ......... sadržajno također odobreno pravo na pristup informacijama.
Nadalje, kako je u prvostupanjskom postupku osporeno rješenje zasnovano i na odredbi članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a na što upućuje i njegovo obrazloženje, u ovom žalbenom postupku je razmatrana zakonitost odluke Općinskog građanskog suda u Zagrebu u pogledu postojanja/nepostojanja navedenog razloga za odbijanje zahtjeva, a stav je žalbenog tijela da u slučaju utvrđenja da u pojedinačnim slučajevima postoji zlouporaba prava na pristup informacijama, da tada nema potrebe za provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa i odlučivanjem o dostupnosti traženih informacija. Stoga je u pogledu preostalog dijela informacija, a koje nisu obuhvaćene rješenjem Povjerenika za informiranje UP/II-008-07/20-01/961, URBROJ: 401-01/06-21-4 od 16. srpnja 2021. godine razmotreno je li u pogledu navedenog dijela zahtjeva došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama.
Iz obrazloženja osporenog rješenja je razvidno da je razlog odbijanja zahtjeva žalitelja u dijelu koji se odnosi na “druge” službenike Općinskog građanskog suda u Zagrebu zloupotreba prava na pristup informacijama, ali navedeni stav prvostupanjskog tijela, kao niti argumentaciju iz osporenog rješenja nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Naime, u postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5., Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti sve zahtjeve koje su žalitelji podnijeli prvostupanjskom tijelu do trenutka izrade ove odluke te da li oni putem više povezanih zahtjeva i traženjem istih ili istovrsnih informacija očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama.
Stoga je u žalbenom postupku izvršen uvid u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općinskog građanskog suda u Zagrebu za 2020. godinu, koji je dostavljeni žalbenom tijelu te u sadržaj 7 zahtjeva žalitelja koje su podnijeli navedenom tijelu javne vlasti u 2020. godini.
Procjenom svih poznatih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u prvostupanjskom tijelu u 2020. godini, obzirom da su zabilježenih zahtjeva većina zahtjeva novinarski upiti a ne zahtjevi za pristup informacijama te uzimajući u obzir vrstu informacija koje su žalitelji zatražili u konkretnom slučaju, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na „dopise upućene Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od strane Ministarstva uprave i dopisa upućenog od Ministarstva uprave i Općinskog građanskog suda u Zagrebu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi pokretanja postupka protiv državne službenice ......... i drugih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao i dopisa upućenih Poreznoj upravi, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi pokretanja postupka protiv navedenih državnih službenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu“ iz osporenog rješenja te spisa predmeta proizlazi da prvostupanjsko tijelo nije niti utvrđivalo o kojim se traženim informacijama radi. Vezano za navedeno se ističe da navedene informacije također nisu predočene službenicima Ureda povjerenika za informiranje prilikom obavljenog uvida kod prvostupanjskog tijela, pa je Povjerenik za informiranje uzevši navedeno u obzir, u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja o zlouporabi prava, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari i činjenice da žalbeno tijelo nema u posjedu informacije prvostupanjskih tijela predmet je potrebno vratiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev žalitelja ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan