KLASA: UP/II-008-07/20-01/961

URBROJ: 401-01/06-21-5

Zagreb, 16. srpnja 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Poslovni broj: Su-359/2020 od 24. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Poslovni broj: Su-359/2020 od 24. lipnja 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup:

- Rješenju o prestanku državne službe Općinskog građanskog suda u Zagrebu Broj: 7 Su-2705/07-376 od 4. veljače 2019. godine za službenicu ..........

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Rješenju o zasnivanju radnog odnosa Općinskog suda u Zagrebi Broj: Mat: 1767 od 29. travnja 1998. godine za službenicu .........

na način da se na istom prekrije JMBG, Osobni broj i adresa stanovanja; i

- Obrascu IP1, obračunu isplaćene plaće/naknade plaće, za 2018. godinu te siječanj i veljaču 2019, godine Općinskog građanskog suda u Zagrebu, službenici .........,

na način da im se omogući pristup nazivu, adresi, OIB-u i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, te svim stavkama navedenim pod naslovom BRUTO, dok se ostali podaci u obračunskoj ispravi za isplatu plaće moraju prekriti te se u tom dijelu zahtjev odbija.

4. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu koji se odnosi na presliku svjedodžbe o završenoj srednjoj školi državne službenice ..........

5. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

6. Predmet se u pogledu dijela zahtjeva ......... koje se odnosi na traženje svih isprava o ......... te svih isprava o provedenom nadzoru nad isplatama plaća i naknada za rad ......... posjeduje Općinski građanski sud u Zagrebu, kao i svih odgovora i isprava i preslika isprava koje je navedeni sud uputio Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelji) od 10. lipnja 2020. godine kojim su zatražene informacije vezane za početak i prestanak državne službe ......... u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te obračuni plaća i platne liste izdane istoj osobi za rad u navedenom tijelu javne vlasti te za rad u svojstvu sudskog ovršitelja i isprave o provedenom nadzoru nad isplatama plaća, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražene informacije predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu, poreznu tajnu te su zaštićene zakonom kojim je uređeno područje zaštite osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelji su pravovremeno izjavili žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih pravila postupka. Žalitelji u žalbi u bitnome navode da je isto utemeljeno na nepravilno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, obzirom da zahtjev nije podnio da bi došao do osobnih podataka državne službenice, a koje ima u posjedu još od 2003. godine, jer je ista službenica bila u postupku koji se vodio pred Državnim sudbenim vijećem koji je otvoren za javnost i istome su bili nazočni novinari, čime su osobni podaci te službenice bili javno dostupni. Osim navedenog ističu da je prvostupanjsko tijelo moglo u svim traženim dokumentima zaštititi podatke koje je smatralo zaštićenim osobnim podacima. Također navode kako je nejasno zbog čega tijelo javne vlasti u osporenom rješenju navelo kako su traženi podaci poslovna, profesionalna ili porezna tajna pa u tom dijelu isto drže nerazumljivim. U nastavku osporavaju utvrđenja iz testa razmjernosti i javnog interesa navedena u obrazloženju osporenog rješenja, držeći kako je u konkretnom slučaju u javnom interesu da zna je li se zakonito trošio novac državnog proračuna na plaću osobe koja obavljala državnu službu temeljem lažne svjedodžbe, pri čemu je ista službenica tijekom 20 godine obavljala poslove sudskog ovršitelja. Ističu da je svrha Zakona o pravu na pristup informacijama borba protiv korupcije a ne raspolaganje osobnim podacima koji su poznati javnosti. Nadalje navode kako se ne radi o informacijama o radnom odnosu kod privatnog poslodavca, nego o državnoj službi u kojoj je poslodavac Republika Hrvatska te kako svi građani imaju pravo znati na što se troši javni novac te ističu da je nerazumljivo pozivanje prvostupanjskog tijela na mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka jer isto ne predstavlja sudsku praksu a u slučaju na koji se to mišljenje odnosi se radi o osobnim podacima javne službenice koja je bila zaposlenica škole. Zaključno navode kako je u osporenom rješenju počinjena i povreda pravila upravnog postupka iz razloga navedenih u članku 24. Zakona o općem upravnom postupku, zbog toga što drže da je službenica za informiranje prvostupanjskog tijela pristrana, pa od žalbenog tijela traže da poništi osporeno rješenje te Općinskom građanskom sudu u Zagrebu naloži da im bez odgađanja dostavi sve u zahtjevu zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su žalitelji 10. lipnja 2020. godine Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, kao tijelu javne vlasti, podnijeli zahtjev za pristup informacijama kojim su zatražili sljedeće informacije: uvid i presliku rješenja o primitku u državnu službu državne službenice ......... i svih isprava o njezinom rasporedu počev od 1996. godine do 2020. godine, rješenja o prestanku državne službe iste državne službenice, presliku svjedodžbe o završenoj srednjoj školi državne službenice ........., svih isprava koje o njoj posjeduje Općinski građanski sud u Zagrebu i svih odgovora i isprava i preslika isprava koje je navedeni sud uputio Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, svih obračuna plaća i isplatnih lista ......... za rad na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Zagrebu, svih isplatnih lista tih sudova ......... za rad koji je provela kao sudski ovršitelj te svih isprava o provedenom nadzoru nad isplatama plaća i naknada za rad ......... na navedenim sudovima.

Također je utvrđeno da je Općinski građanski sud u Zagrebu o navedenom zahtjevu donio osporeno rješenje Poslovni broj: Su-359/2020 od 24. lipnja 2020. godine, kojim je zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. navedenog Zakona, jer je smatrao da se zatraženi podaci predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu, poreznu tajnu te su zaštićeni zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedene su odredbe propisa kojim je uređeno područje zaštite osobnih podataka te odredba članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja tijelima javne vlasti kod mogućih razloga za ograničenje pristupa informacijama propisuje obvezu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, sadržaj i svrha navedenog testa, kao i da u konkretnom slučaju nije došlo do prevage javnog nad zaštićenim interesom. Istaknuto je i da službenica ......... na koju se odnose zatraženi podaci nije više zaposlenica Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a slijedom te činjenice Općinski građanski sud više nije nadležan za obradu njezinih osobnih podataka, pri čemu je prvostupanjsko tijelo napomenulo kako je pri donošenju odluke uzeto u obzir i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka koje je objavljeno na internet stranici navedenog tijela vezano za traženje podataka bivše zaposlenice jedne škole od strane novinara. Zaključno je navedeno kako je obzirom na navedeno mišljenje u postupku zaključeno da nisu ispunjene pretpostavke za prevagu javnog nad zaštićenim interesom privatnosti fizičke osobe koja je bivša zaposlenica tijela javne vlasti te je stoga zahtjev žalitelja odbijen.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U žalbenom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu se aktom Broj: Su-359/2020-2 od 28. rujna 2020. godine očitovao Uredu povjerenika za informiranje kako ostaje kod osporenog rješenja te je slijedom traženja iz akta UP/II-008-07/20-01/961, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 9. rujna 2020. godine ujedno izvijestio kako Ured povjerenika za informiranje po ovlaštenim osobama može izvršiti uvid u podatke navedenog suda.

Dana 14. listopada 2020. godine službenici Ureda povjerenika za informiranje izvršili su uvid u podatke koji se vezano za zaposlene vode kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu te je u pogledu utvrđivanja činjenice postojanja ili nepostojanja informacije koja se tražila u predmetnom zahtjevu utvrđeno sljedeće: da se provjera svjedodžbi službenika obavlja temeljem upute Ministarstva pravosuđa KLASA: 112-01/17-01/159, URBROJ: 515-07-01/2-17-1 od 30. ožujka 2017. godine koja je upućena svim Državnim tijelima, da su za potrebe te provjere formirani posebni spisi predmeta koji se vode ručno, kao i da se ne vodi posebna evidencija o ukupnom broju državnih službenika koji su na temelju lažnih svjedodžbi primljeni u državnu službu na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu neovisno o u zahtjevu zatraženom razdoblju (od 1996. godine do 2020. godine), ili o broju slučajeva u kojima je doneseno rješenje o prestanku državne službe. Prilikom izvršenog uvida je od strane prvostupanjskog tijela istaknuto da bi se, kako bi se došlo do broja slučajeva u kojima je doneseno rješenje o prestanku državne službe, trebalo pregledati osobne očevidnike zaposlenih, pri čemu je navedeno kako se u trenutku izvršavanja uvida radi o 600 službenika i 39 namještenika. Prilikom navedenog uvida uvidom u osobni očevidnik koji se kod prvostupanjskog tijela vodio za ........., učinjene su preslike Rješenja o zasnivanju radnog odnosa Općinskog suda u Zagrebu sa službenicom ........., Rješenja o prestanku državne službe službenice ........., te Obrasca IP1, obračuna isplaćene plaće/naknade plaće, za 2018. godinu te siječanj i veljaču 2019. godine Općinskog građanskog suda u Zagrebu službenici ..........

U žalbenom postupku bilo je moguće ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela samo na osnovu navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, iz kojih proizlazi da tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa traženim informacijama, već je na više mjesta samo navelo da za pristup istima nije pronađeno postojanje javnog interesa. Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo žaliteljima uskratilo pristup zatraženim informacijama, navodeći u obrazloženju osporenog rješenja kako je takva odluka donesena nakon provedenog testa razmjernosti koji se u istom opisuje, no o načinu na koji je isti proveden u spisu predmeta nema pisanog traga (primjerice, zapisnik ili službena bilješka), pa obzirom na navedeno nije razvidno na koji je način isti proveden te je stoga isti valjalo provesti u žalbenom postupku.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka a koje su u posjedu prvostupanjskog tijela u žalbenom postupku utvrđeno da se ne može prihvatiti argumentacija prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja te da navedeno rješenje treba poništiti.

Naime, iz sadržaja navedenih informacija je vidljivo da iste sadrže osobne podatke fizičke osobe, ali je također razvidno da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je stoga u žalbenom postupku razmotreno postoji li zakonom opravdano ograničenje pristupa informacijama odnosno mogu li se iste učiniti dostupnima temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Vezano za rješenja o zasnivanju radnog odnosa te rješenje o prestanku državne službe koja se odnose na ........., obzirom da se radi o činjenici zapošljavanja u državnoj službi u žalbenom je postupku utvrđeno da se navedene informacije direktno odnose na raspolaganje proračunskim sredstvima odnosno o primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uvidom u rješenje o prestanku državne službe za ......... utvrđeno je da isto sadrži ime i prezime osobe na koju se odnosi rješenje te službene osobe koja ga je potpisala, a koji podaci ne predstavljaju zaštićene osobne podatke te da se toj informaciji može u cijelosti odobriti pristup. U pogledu rješenja o zasnivanju radnog odnosa za ........., uvidom u navedenu informaciju je utvrđeno kako se pristup istoj može odobriti žaliteljima uz zaštitu određenih osobnih podataka i to JMBG-a, Osobnog broja i adrese stanovanja, a primjenom odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uzimajući u obzir razdoblje za koje su zatražene informacije o isplatama plaće ........., prilikom uvida u informacije kod prvostupanjskog tijela učinjene su preslike IP1 Obrazaca za cijelu 2018. godinu te za dio 2019. godine koji je prethodio rješenju o prestanku državne službe ........., a obzirom da je u žalbenom postupku zaključeno kako se na taj način postiže dovoljan stupanj transparentnosti o načinu isplate javnih sredstava.

Uvidom u pojedinačni Obrazac IP1 Općinskog građanskog suda u Zagrebu za službenicu ........., utvrđeno je da isti sadrži osobne podatke navedene osobe, ali je u žalbenom postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žaliteljima omogući pristup informaciji o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, mjesecu isplate plaće te svim stavkama navedenim pod naslovom BRUTO na navedenom IP1 Obrascu.

Naime, razmatranjem sadržaja u zahtjevu tražene informacije, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup informaciji i to na način da je iz iste vidljivo o kojem se djelatniku tijela javne vlasti radi, datum izrade obračunske liste te iznos bruto plaće, kao i potvrda o drugim bruto primitcima, s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer je navedena osoba bila plaćena za svoj rad te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je zatražena informacija neposredno vezana za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takva informacija, temeljem izričite zakonske odredbe, treba biti dostupna javnosti.

Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na obračunskoj listi za ........., Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to pobliže navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. riješiti kao u točkama 1. 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.

U pogledu traženja žalitelja koje se odnosi na svjedodžbu o završenoj srednjoj školi državne službenice ......... s obzirom da je uvidom kod prvostupanjskog tijela utvrđeno da se radi o krivotvorenoj svjedodžbi iz navedenog proizlazi da Općinski građanski sud u Zagrebu ne posjeduje ispravu koja bi dokazivala da je imenovana službenica završila srednju školu.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je slijedom navedene činjenice valjalo odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno riješiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja svih isprava o ......... te svih isprava o provedenom nadzoru nad isplatama plaća i naknada za rad ......... koje posjeduje Općinski građanski sud u Zagrebu, i svih odgovora i isprava i preslika isprava koje je navedeni sud uputio Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, u žalbenom je postupku zaključeno da je u tom dijelu predmet nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Naime, uvidom u taj dio predmetnog zahtjeva se može samo pretpostavljati o kojim informacijama se radi te da žalitelji traže informacije koje je navedeno tijelo dostavljalo nadležnim tijelima ili zaprimilo od nadležnih tijela vezano za utvrđenje kako ......... u trenutku zapošljavanja nije ispunjavala uvjet o završenoj srednjoj školi, ali s obzirom da drugostupanjsko tijelo nije u posjedu informacija prvostupanjskih tijela, a u ranije opisanom uvidu kod prvostupanjskog tijela službenicima iz Ureda povjerenika za informiranje nisu predočene takve informacije, odnosno da je u tom dijelu predmetni zahtjev nejasan, u žalbenom postupku nije bilo moguće meritorno odlučiti o navedenom. Vezano za navedeno se napominje kako prvostupanjsko tijelo ima mogućnost postupiti sukladno odredbi članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kako bi utvrdilo o kojoj se traženoj informaciji radi.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 6. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan