KLASA: UP/II-008-07/20-01/918

URBROJ: 401-01/11-21-4

Zagreb, 20. srpnja 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ur. Broj: 714-008-20-02 od 9. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenje Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ur. Broj: 714-008-20-02 od 9. srpnja 2020. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za pristup informacijama Hrvatske udruge korisnika parkirališnih usluga za dostavom „Prijedloga programa rada TZ Grada Dubrovnika“ ......... iz siječnja 2020. godine.

2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici „Prijedloga programa rada TZ Grada Dubrovnika“ Ane Hrnić iz siječnja 2020. godine.

3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana.

4. Nalaže se Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. lipnja 2020. godine, kojim je zatražio programe rada Turističke zajednice Grada Dubrovnika koje su izradili kandidati na natječaju za izbor direktora Turističke zajednice Grada Dubrovnika, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je osporenim rješenjem odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama od 1. lipnja 2020. godine kojim je zatražio da mu se dostave programi prijavljenih kandidata na natječaju za izbor direktora Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev jer isti nije osnovan s obzirom da je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka kandidata te je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, pa rješenje pobija zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Također, navodi da u navedenom slučaju nije riječ o zaštićenim osobnim podacima, već o osobi koja je poznata javnosti, a zatražen je dokument temeljem kojeg je trenutačna direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika odabrana na navedenu poziciju te smatra kako bi navedeni dokument trebao biti javan jer predstavlja podlogu rada direktorice. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. lipnja 2020. godine zatražio da mu se dostave programi prijavljenih kandidata na natječaju za direktora Turističke zajednica Grada Dubrovnika. Nadalje, utvrđeno je da je Turistička zajednica Grada Dubrovnika postupajući po predmetnom zahtjevu donijela rješenje Ur. Broj: 714-008-20-02 od 9. srpnja 2020. godine kojim isti odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je Turistička zajednica Grada Dubrovnika provela test razmjernosti i javnog interesa kako bi utvrdila prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenja, a imajući u vidu da se radi o informaciji zaštićenoj zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Nadalje, navodi se da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Turistička zajednica Grada Dubrovnika utvrdila kako u odnosu na natječajnu dokumentaciju – programe prijavljenih kandidata, prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, odnosno ista je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da zatražena informacija ne bi doprinijela javnom interesu u većoj mjeri od one u kojoj je javnost upoznata sa cjelokupnom procedurom provedenog natječajnog postupka i ostvarivanjem prava kandidata na uvid u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata. Ističe se da u odnosu na traženu dokumentaciju ne postoji javni interes jer se radi i programu kojeg je izradio svaki od prijavljenih kandidata samostalno i za njihovu objavu, kao i dostavu trećim osobama, Turistička zajednica Grada Dubrovnika nema pristanak, a nastala je u trenutku kada prijavljeni kandidati nisu bili zaposleni u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika kao tijelu jave vlasti i ne radi se o potrošnji javnog novca.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi sa člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja te su, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, odnosno programi rada Turističke zajednice Grada Dubrovnika koje su u natječajnoj dokumentaciji dostavili kandidati prijavljeni na Natječaj za izbor direktora/ice Turističkog ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika. Ujedno, dostavljen je kao dio spisa predmeta i Zapisnik Ur.broj: 714-008-20-01 od 6. srpnja 2020. godine o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Ispitujući zakonitost osporenog rješenja i provedenog testa razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da je tražena informacija, odnosno izrađeni program rada Turističke zajednice Grada Dubrovnika za narednu kalendarsku godinu, posebni uvjet koji mora ispuniti osoba koja sudjeluje u natječajnom postupku za izbor direktora turističke zajednice.

Naime, u žalbenom postupku izvršen je uvid u tekst „Natječaja za izbor direktora/ice Turističkog ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika“ od 24. prosinca 2019. godine, objavljen u javnom glasilu, odnosno dostupan putem poveznice https://www.dulist.hr/natjecaj-za-izbor-direktora-ice-turistickog-ureda-turisticke-zajednice-grada-dubrovnika/626927/. U tekstu citiranog Natječaja navodi se da je, u skladu s odredbama članka 21. i 23. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i članka 2. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu Turističke zajednice općine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice kandidat za direktora/icu mora ispunjavati sljedeće posebne uvjete: 1. da ima završen najmanje specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni, 2. da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima s područja turizma za koje je kao uvjet propisan minimalno studij iz točke 1., 3. da izradi prijedlog svog programa rada turističke zajednice za narednu kalendarsku godinu, 4. da aktivno zna jedan svjetski jezik, 5. da ima položen stručni ispit za rad u turističkom uredu, a ako nema, treba u roku od jedne godine od dana stupanja na rad položiti stručni ispit i 6. da poznaje rad na osobnom računalu.

Člankom 22. stavkom 2. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“, broj 52/19), a temeljem kojeg je proveden predmetni Natječaj, propisano je da direktora turističke zajednice imenuje turističko vijeće na vrijeme od četiri godine. Nadalje, stavkom 3. citiranog Zakona propisano je da direktor turističke zajednice zastupa turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem turističke zajednice, provodi odluke turističkog vijeća turističke zajednice i u granicama utvrđenih ovlasti odgovoran je za poslovanje turističke zajednice i zakonitost rada turističke zajednice, a za svoj rad odgovara turističkom vijeću i predsjedniku turističke zajednice.

Člankom 2. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice općine, grada, županije i glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice („Narodne novine“, broj 23/17 i 72/17) propisani su posebni uvjeti koje mora ispunjavati direktor turističke zajednice grada te se u točki 3. navodi da mora izraditi prijedlog svog programa rada turističke zajednice za narednu kalendarsku godinu.

S obzirom da osobne podatke ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, pa stoga u ovom konkretnom slučaju i navedeni program rada koji je izradio svaki kandidat koji je sudjelovao u natječajnom postupku morao dostaviti kao dio natječajne dokumentacije, predstavlja osobni podatak fizičke osobe – kandidata u natječajnom postupku.

Međutim, vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji, budući da je utvrđeno da bi se njezinim omogućavanjem moglo identificirati određene osobe.

Na temelju svega navedenoga, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku pravilno utvrdilo da se u konkretnom slučaju radi o informacijama koje predstavljaju osobne podatke kandidata u natječajnom postupku, ali je pogrešno provelo test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na informaciju koja se tiče kandidata izabranog na natječajnom postupku, odnosno pogrešno je utvrdilo da u odnosu na iste preteže potreba zaštićenog interesa iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, zapošljavanjem u tijelima javne vlasti dolazi do potrošnje javnih sredstava jer se plaće i druga materijalna prava zaposlenih isplaćuju iz proračuna, odnosno financijskih sredstava svakog tijela javne vlasti, a nesporno je da informacije o tome moraju biti dostupne javnosti, osim ako se radi o informacijama koje su klasificirane stupnjem tajnosti.

Uvidom u dostavljene informacije koje su predmet postupka, a koje čine dio dokumentacije koju su dostavili kandidati u natječajnom postupku za izbor direktora/ice Turističke zajednice Grada Dubrovnika, utvrđeno je da isti sadrže imena i prezimena autora – kandidata u postupku te po poglavljima izrađene dijelove jedinstvenog dokumenta u kojem je sadržan prijedlog programa rada Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Stoga je utvrđeno da u konkretnom slučaju omogućavanjem prava na pristup preslici „Prijedloga programa rada TZ Grada Dubrovnika“ izabrane kandidatkinje na „Natječaju za izbor direktora/ice Turističkog ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika“ od 24. prosinca 2019. godine ne bi došlo do povrede prava fizičke osobe na zaštitu osobnih podataka, odnosno da u konkretnom slučaju preteže javni interes nad potrebom zaštite osobnih podataka. Ističe se da da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja, što u konkretnom slučaju znači da javnosti ima pravo biti upoznata s dokumentom iz kojeg će biti vidljivi razlozi koji su doveli do odabira konkretnog kandidata.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao točki 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

Nadalje, u odnosu na osobne podatke neizabranog kandidata, odnosno program rada Turističke zajednice Grada Dubrovnika za narednu kalendarsku godinu koji je izradio neizabrani kandidat, utvrđeno je bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je isti potrebno zaštititi.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za informacije koje se tiču neizabranog kandidata, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan