KLASA: UP/II-008-07/21-01/549
URBROJ: 401-01/10-21-4
Zagreb, 5. srpnja 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/21-01/5, URBROJ: 443-01-02-02-21-1 od 22. travnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/21-01/5, URBROJ: 443-01-02-02-21-1 od 22. travnja 2021. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 10. prosinca 2020. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 57. stavkom 6. Zakona o državnom inspektoratu, s obzirom na to da je prvostupanjsko tijelo obveznu čuvati zatražene informacije kao inspekcijsku tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj navodi da je pobijano rješenje neobrazloženo. Smatra da prvostupanjsko rješenje ne sadrži jasne, ozbiljne i dostatne razloge za svoju odluku. Navodi da se postupak vodio pred prvostupanjskim tijelom povodom prijave žalitelja radi utvrđenja povreda propisa o gradnji u stambenoj zgradi na adresi Klaićeva 35. Dalje ističe da kao jedan od suvlasnika nekretnine ima interes tražiti uvid u spis predmeta u povodu prijave koju je podnio, odnosno da ima pravni interes tražiti uvid u spis predmeta, pa da je u tom slučaju prvostupanjsko tijelo dužno postupiti sukladno odredbi članka 84. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09). Navodi da se inspekcijska tajna uopće ne odnosi na dostavu podatak podnositelju prijave, odnosno da prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo relevantna svojstva žalitelja kao stranke u postupku i suvlasnika nekretnine. Osporava pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 8. listopada 2020. godine podnio zahtjev zahtjev za uvid u spis predmeta, KLASA: 362-02/17-01/584.
Daljnjim uvidom u spis predmeta, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo obavijest, KLASA: 362-02/17-01/584, URBROJ: 443-02-05-13-02/1-20-7 od 10. rujna 2020. godine kojom ga je obavijestilo da je po njegovoj predstavci obavljen inspekcijski pregled prilikom kojeg nisu utvrđene povrede Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 53/13, 20/17, 39/19).
Iz spisa predmeta također proizlazi da je žalitelj dana 10. prosinca 2020. godine podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio da mu se dostavi zapisnik, bilješku ili drugu ispravu sastavljenu prilikom postupanja na adresi Klaićeva 35, a nastavno na zaprimljenu obavijest od 10. rujna 2020. godine te zahtjev od 8. listopada 2020. godine. U zahtjevu se također navodi da je žalitelj u uredovno vrijeme pokušao izvršiti uvid u spis predmeta, kojom prilikom ga je dežurni službenik izvijestio da na navedeni način nije moguće izvršiti uvid u spis predmeta.
Rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/21-01/176, URBROJ: 401-01/11-21-1 od 25. veljače 2021. godine naloženo je prvostupanjskom tijelu da u roku od 8 dana od dana zaprimanja navedenog rješenja riješi zahtjev žalitelja od 10. prosinca 2020. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Postupajući po navedenom rješenju, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje koje je predmet ovog postupka.
Slijedom svega navedenog, Povjerenik za informiranje ističe sljedeće.
U konkretnom slučaju, odlučna činjenica je da je ovaj postupak započeo zahtjevom žalitelja za uvid u spis predmeta od 8. listopada 2020. godine.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije
Sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
Sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku, stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes, imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta, te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnog tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti, ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.
Povjerenik za informiranje posebno ističe da je žalitelj naknadno postavio i zahtjev za pristup informacijama od 10. prosinca 2020. godine, kojim je iz spisa predmeta tražio zapisnik, bilješku ili neku drugu ispravu sastavljenu prilikom postupanja po njegovoj predstavci.
Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju treba razmotriti od kakvog je značaja što je žalitelj u istom predmetu podnio zahtjev za uvid u spis predmeta i zahtjev za pristup informacijama.
Prema mišljenju Povjerenika za informiranje, zahtjev od 9. prosinca 2020. godine samo predstavlja specificiranje zahtjeva za uvid u spis predmeta, jer pravo na uvid u spis predmeta omogućuje i pravljenje preslika dokumenata iz spisa predmeta, te osobi daje šira prava u odnosu na dostavljanje informacija sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kad se postupa sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, tada se razmatra prevladava li javni interes za traženim informacijama, ili prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. navedenog Zakona.
Osim toga, prilikom postupanja po zahtjevu za pristup informacijama polazi se od toga da su svi korisnici ravnopravni u ostvarivanja prava sukladno članku 8. navedenog Zakona, što znači da svi argumenti koje žalitelj iznosi u žalbi idu upravo u korist tvrdnji da žalitelj ima pravni interes za traženim informacijama, a koji pravni interes nije relevantan u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama, što je naglašeno u članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, kad se odlučuje o uvidu u spis predmeta, tada se ispituje je li osoba koja traži uvid u spis predmeta stranka ili osoba s pravnim interesom u smislu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, pa se omogućavanjem uvida u spis predmeta samo potvrđuje da određena osoba ima pravni interes za uvidom u spis predmeta.
Kod postupanja po zahtjevu za pristup informacijama, razmatra se prevladava li javni interes za traženom informacijom u odnosu na zakonsko ograničenje, a javni interes nije isto što i privatni interesa žalitelja, a koje shvaćanje žalitelj iznosi u točki 5. žalbe.
Osim toga, kad se omogućuje uvid u spis predmeta, tada se ne ispituje postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, sagledavajući kontekst cjelokupnog predmeta, treba smatrati da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu za uvid u spis predmeta, što osim postavljenog zahtjeva za uvid u spis predmeta od 8. listopada 2020. godine potvrđuju i žalbeni razlozi žalitelja kojim žalitelj želi dokazati da ima pravni interes u konkretnom predmetu.
Dakle, u konkretnom slučaju treba uzeti u obzir da je žalitelj podnio zahtjev za uvid u spis predmeta, pa u takvom slučaju prvostupanjsko tijelo ne donosi rješenje o zahtjevu, već izdaje obavijest u smislu članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, smisao koje obavijesti je u upućivanju žalitelja na način ostvarivanja njegova prava.
U konkretnom predmetu, prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir navode žalbe žalitelja, pa će utvrditi može li se žalitelj smatrati osobom s pravnim interesom u smislu članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, a na što bi upućivali navodi žalbe da je žalitelj jedan od suvlasnika nekretnine u odnosu na koju je podnesena predstavka.
Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da se u slučaju odbijanja zahtjeva za uvid u spis predmeta donosi rješenje u smislu članka 84. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku, međutim Povjerenik za informiranje nije drugostupanjsko tijelo u navedenom slučaju, jer uvid u spis predmeta ne predstavlja zahtjev za pristup informacijama.
Drugim riječima, postupak po zahtjevu žalitelja za uvid u spis predmeta završava izdavanjem obavijesti u smislu članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno upućivanjem korisnika na način ostvarivanja prava.
Povjerenik za informiranje posebno ukazuje na činjenicu da je žalitelj naveo da je pokušao izvršiti uvid u spis predmeta na način da je pristupio dežurnom službeniku, a koja činjenica samo potvrđuje stav Povjerenika za informiranje da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo propustilo žalitelja uputiti na način ostvarivanja njegova prava, posebno stoga što žalitelj nije odustao od zahtjeva za uvid u spis predmeta.
Zaključno, odredba članka 84. Zakona o općem upravnom postupku predstavlja način ostvarivanja prava žalitelja, što znači da će prvostupanjsko tijelo ili pozvati žalitelja na uvid u spis predmeta u prostorije prvostupanjskog tijela, ili će donijeti rješenje o odbijanju zahtjevu za uvid u spis predmeta, protiv koje će žalitelj imati pravo žalbe, a za koju nije nadležan Povjerenik za informiranje.
Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, iz razloga što je u slučaju izdavanja obavijesti iz članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan