KLASA: UP/II-008-07/21-01/530

URBROJ: 401-01/06-21-2

Zagreb, 9. srpnja 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/4-2021 od 10. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-10/4-2021 od 10. lipnja 2021. godine.

2. Djelomično se odobrava se ......... pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Obrascu IP1, obračunu isplaćene plaće-naknade po mjesecima, za razdoblje od siječnja 2020. godine do travnja 2021. godine, zaposlenici .........,

na način da se omogući pristup nazivu, adresi, OIB-u i broju računa tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, mjesecu isplate plaće, te svim stavkama navedenim pod naslovom BRUTO, dok se ostali podaci u obračunskoj ispravi za isplatu plaće moraju prekriti.

3. Odbija se zahtjev za pristup informacijama ......... u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti..

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 27. svibnja 2021. godine, kojim su zatražene preslike obračunskih lista za isplatu plaće zaposlenice tijela javne vlasti ......... u periodu od 1. siječnja 2020. godine do 30. travnja 2021. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev, zbog zloupotrebe prava a da nije obrazložilo u čemu se ta zlouporaba sastoji.

Ističe da je pravo na pristup informacijama u demokratskim zemljama prepoznato kao „preduvjet transparentnosti i odgovornosti vlasti koji štiti građane od lošeg upravljanja i korupcije vlasti“, da se radi o zajamčenom ustavnom pravu te da je njegovo ostvarivanje regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da je navedeni Zakon jedini alat koji hrvatskim građanima omogućava nadzor nad javnom vlašću, odnosno dolaženje do informacija koje posjeduju institucije vlasti, ako one nisu objavljene. Žalitelj pojašnjava kako je navedenim Zakonom predviđeno da informacije od tijela javnih vlasti građani mogu zatražiti putem zahtjeva za pristup informacijama, a ako iste ne dobiju da se mogu žaliti Povjereniku za informiranje - neovisnom državnom tijelu za zaštitu prava na pristup informacijama. Stoga u žalbi ponovo traži informaciju iz predmetnog zahtjeva, navodeći kako mu je istu prvostupanjsko tijelo neopravdano uskratilo, jer se ne radi o nikakvoj zlouporabi prava na pristup informaciji nego pokušaju prikrivanja informacije o prekovremenom radu od strane tijela javne vlasti te da on predmetne informacije traži u svrhu zaštite radnika i otklanjanja sumnje u nepotizam i diskriminaciju kod „podjele rada“ i naknade za takvu podjelu rada. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i naloži dostavu zatraženih podatka na način koji se čini razumljivim i prihvatljivim, ali i smislenim svrsi Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. svibnja 2021. godine zatražio od Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice sljedeće: „Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade za gospođu ........., dipl. med. sestru, pomoćnicu ravnateljice za sestrinstvo-glavnu sestru Bolnice, za period od 1. siječnja 2020. do 30. travnja 2021. godine.“

Također je utvrđeno da je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice o navedenom zahtjevu žalitelja donijela osporeno rješenje kojim je odbila zahtjev pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama od strane žalitelja.

U obrazloženju rješenja kojim se odbija žaliteljev zahtjev za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je citiralo odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon čega je utvrdilo povezanost žalitelja s drugom osobom, navodeći kako se radi o zaposlenicima Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koji su podnijeli sadržajno isti zahtjev, kao i da se u jednom slučaju radi o predsjedniku Radničkog vijeća tijela javne vlasti, članu Upravnog vijeća i povjereniku radnika za zaštitu na radu, a da je žalitelj zamjenik Predsjednika Radničkog vijeća te koordinatora povjerenika radnika za zaštitu na radu. U obrazloženju rješenja je navedeno i postupanje prvostupanjskog tijela prema zahtjevu drugog podnositelja odnosno da je istome dostavljena obavijest o tome da se u njegovom slučaju prema odredbi članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju odredbe istog Zakona, obzirom da su mu tražene informacije dostupne kao sindikalnom povjereniku odnosno sindikalnom predstavniku SSZSSH-Podružnica Krapinske Toplice. Zaključno je u obrazloženju navedeno kako je obzirom na sve navedeno nedvojbeno da postoji povezanost žalitelja sa drugim navedenim podnositeljem te da isti učestalim zahtjevima za dostavu istih ili istovrsnih informacija opterećuju rad i funkcioniranje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice kao tijela javne vlasti, slijedom čega je zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje aktom Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Broj: 05-10/4-2021 od 24. lipnja 2021. godine dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a čiji su sastavni dio informacije koje su predmet ovog postupka te Upisnici o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. i 2021. godinu.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

S obzirom na pravni temelj odbijanja zahtjeva, u žalbenom je postupku razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Nastavno na navedenu zakonsku odredbu na kojoj je utemeljeno osporeno rješenje, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja od 27. svibnja 2021. godine, nepotpuno utvrdila činjenično stanje te je slijedom navedenog pogrešno primijenila materijalno pravo.

Naime, u odnosu na žaliteljicu razmotreni su objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama. Kako bi se moglo utvrditi objektivne kriterije koji se odnose na količinu podnesenih zahtjeva za pristup informacijama bilo je potrebno izvršiti uvid u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice za 2020. i 2021. godinu, a također je bilo neophodno razmotriti obrazloženje osporenog rješenja, navode iz žalbe žalitelja te sadržaj svih zahtjeva žalitelja upućenih navedenom tijelu javne vlasti u navedenim godinama, kao i sadržaj informacija koje su premet ovog konkretnog postupka.

Izvršenim uvidom u sve navedene zahtjeve podnesene od strane žalitelja u 2020. i 2021. godini razvidno je da je u tom razdoblju prvostupanjskom tijelu podnio samo predmetni zahtjev za pristup informacijama kojim se nije tražila velika količina informacija, dok je za drugog podnositelja koji je naveden u obrazloženju osporenog rješenja utvrđeno kako je isti podnio također samo 1 zahtjev u 2021. godini.

Stoga razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, u žalbenom postupku nije utvrđena malicioznost žalitelja prilikom podnošenja zahtjeva u konkretnom slučaju, niti njegova namjera šikaniranja tijela javne vlasti. Pri navedenom se napominje kako njegov zahtjev nije zlonamjerno intoniran, ne sadrži pejorativan diskurs, niti ikakve insinuacije glede rada i djelovanja tijela javne vlasti. Gledano sa pozicije podnositelja zahtjeva u obraćanju prema tijelu javne vlasti, predmetni zahtjev je u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na navedeno utvrđeno je kako je činjenično neutemeljena tvrdnja tijela javne vlasti da žalitelj traženjem velikog broja informacija i putem više s njim povezanih podnositelja zloupotrebljava pravo na pristup informacijama na način koji dovodi do neopravdanog opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti, a osobito uzimajući u obzir činjenicu kako je prvostupanjsko tijelo u 2020. i 2021. godini zaprimilo mali broj zahtjeva, pa se stoga u konkretnom slučaju nije moglo s uspjehom pozivati na utvrđenja koja se odnose na žalitelja i drugog podnositelja zahtjeva koji je naveden u obrazloženju osporenog rješenja, kao razloga za obijanje zahtjeva opisan u članku 25. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim navedenog, posebno se napominje kako je u presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.

Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također je razmotreno da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

S obzirom da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno da se one odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu istih primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li zakonsko ograničenje pristupa informacijama.

Uvidom u dostavljene Obrasce IP1 Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice za zaposlenicu ........., utvrđeno je da isti sadrže osobne podatke zaposlenice tijela javne vlasti.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim IP1 obrascima, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U pogledu Obrazaca IP1 za zaposlenicu ......... u žalbenom je postupku utvrđeno da neće doći do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka, ukoliko se žalitelju omogući pristup informaciji o imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska isprava za isplatu plaće, mjesecu isplate plaće, osnovici plaće, satnici plaće, osnovnoj plaći, fondu sati, redovnom radu, prekovremenom radu, dodacima za posebne uvjete rada i slično, a koji čine bruto iznos plaće.

Naime, razmatranjem sadržaja u zahtjevu tražene informacije, u žalbenom postupku je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup informaciji i to na način da je iz iste vidljivo o kojem se djelatniku tijela javne vlasti radi, datum izrade obračunske liste te iznos bruto plaće s obzirom da se radi o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer je navedena osoba bila plaćena za svoj rad te se tako radi o potrošnji javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je zatražena informacija neposredno vezana za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takva informacija, temeljem izričite zakonske odredbe, treba biti dostupna javnosti.

Međutim, u odnosu na ostale podatke navedene na obračunskim listama plaće za ........., Povjerenik za informiranje smatra da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja te se u tom dijelu odnosno sukladno točki 3. izreke istog rješenja zahtjev odbija.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan