KLASA: UP/II-008-07/21-01/510
URBROJ: 401-01/10-21-2
Zagreb, 8. srpnja 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/21-01/18, URBROJ: 341-99-04/15-21-3 od 25. svibnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/21-01/18, URBROJ: 341-99-04/15-21-3 od 25. svibnja 2021. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatak o imenima i prezimenima osoba za koje se podmiruju doprinosi za mirovinsko osiguranje za pravnu osobu Športska zajednica Grada Ogulina, temeljem članka 15. stavka 2. točaka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci predstavljaju profesionalnu tajnu, odnosno zaštićene osobne podatke.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Smatra da ne postoje razlozi za ograničavanje prava na pristup informacijama. Navodi da je potrošnja sredstava tijela javne vlasti od značaja za transparentnost rada tijela javne vlasti, te da istražuje zlorabi li Športska zajednica Grada Ogulina položaj i ovlasti te uplaćuje doprinos osobi koja nije u radnom odnosu. Dalje ističe da prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir činjenicu da je žalitelja predsjednik Badmintonskog kluba. Smatra da je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka jer ga tijelo javne vlasti nije upoznalo s provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa. Navodi da nije razvidno na koju se zakonsku osnovu prvostupanjsko tijelo poziva u obrazloženju rješenja. Također ističe da navedeni podaci ne predstavljaju profesionalnu tajnu. Ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno provelo test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. travnja 2021. godine od prvostupanjskog tijela tražio podatak o osobama (samo ime i prezime) za koje se podmiruju doprinosi po mirovinskom osiguranju, za pravnu osobu Športsku zajednicu Grada Ogulina (ŠZ), Bolnička ulica 9, 47300 Ogulin, MB: 01352156, OIB: 26158336914, za godine 2017. i 2018. godinu,
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo dopisom, KLASA: 008-02/21-01/18, URBROJ: 341-99-04/15-21-2 od 5. svibnja 2021. godine u bitnom obavijestilo žalitelja o broju osiguranika Športske zajednice Grada Ogulina za traženo razdoblje.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 5. svibnja 2021. godine podnio zahtjev za dopunom informacije, u kojem je u bitnom naglasio ga zanimaju samo imena i prezimena osoba za 2017. i 2018. godinu.
Postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje koje je predmet postupka.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, a člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona propisano je da se tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno Zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zaraženi podaci predstavljaju profesionalnu tajnu i osobne podatke, te da prevladava potreba zaštite na ograničenje u odnosu na javni interes.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela prihvaća i Povjerenik za informiranje, a iz razloga koji se navode u nastavku ovog rješenja.
Sukladno članku 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96, 79/07) profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom i obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici i druge službene osobe u obavljanju svog zanimanja.
Člankom 106. stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 17/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19) propisuje da Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i općim aktom Zavoda.
Prema članku 79. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje („Narodne novine“, broj: 28/14, 24/15,73/19, 147/20) profesionalnom tajnom smatraju se osobni podaci radnika, osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu i drugih osoba koje saznaju radnici Zavoda u obavljanju svoga zanimanja i svojih poslova ili koje saznaju članovi Upravnog vijeća i drugih tijela Zavoda, a čije bi neovlašteno otkrivanje bilo protivno propisima o zaštiti osobnih podataka.
Prema članku 80. stavku 4. Statuta propisano je da kao voditelj obrade može otkriti podatke drugim subjektima, primateljima, pod uvjetom da je ispunjena jedna od zakonitih osnova utvrđena propisima o zaštiti osobnih podataka.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, pravilno je postupilo prvostupanjsko tijelo kad je odbilo zahtjev žalitelja, a iz sljedećih razloga.
Naime, sukladno članku 107. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju podaci sadržani u matičnoj evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu tog osiguranja i za druge potrebe određene zakonom i općim aktom zavoda, dok je sukladno stavku 2. navedenog članka Zavod dužan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o podacima unesenim u matičnu evidenciju, a koja potvrda predstavlja javnu ispravu.
Dakle, podaci u matičnoj evidenciji predstavljaju podatke koji se koriste za točno određenu svrhu (u pravilu po zahtjevu osiguranika), iz kojeg razloga se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja da se omogućavanjem pristupa traženoj informaciji može ostvariti transparentnost potrošnje javnih sredstava kojima raspolaže Športska zajednica Grada Ogulina.
Naime, prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi, informaciju o raspolaganju javnim sredstvima čini podatak o iznosu te osobi kojoj je iznos isplaćen, dakle takva informacija vezana je uz osobu koja vrši isplatu.
Nesporno je da prvostupanjsko tijelo ne vrši isplate u tom smislu, već isto predstavlja samo matičnu evidenciju, u kojoj su objedinjeni podaci o svim osiguranicima, bez obzira na osnovu osiguranja, te bez obzira jesu li obveznici uplate doprinosa tijela javne vlasti ili druge osobe.
Drugim riječima, Povjerenik za informiranje smatra da omogućavanje pristupa traženoj informaciji ne bi doprinijelo ostvarenju načela transparentnosti trošenja javnih sredstava od strane Športske zajednice Grada Ogulina.
Što se tiče navoda žalbe da prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir da je žalitelj predsjednik Badminton kluba, udruge koja je član Športske zajednice Grada Ogulina, Povjerenik za informiranje ističe da su sukladno članku 8. Zakona o pravu na pristup informacijama svi korisnici ravnopravni u ostvarivanju prava na pristup informacijama, pa činjenica što je žalitelj predsjednik Badmitonskog kluba ne utječe na odluku u ovoj upravnoj stvari.
Iz istog razloga Povjerenik za informiranje ne smatra odlučnim navode žalitelja da je zainteresirana, odnosno osobito zainteresirana osoba.
U odnosu na navode žalbe da je profesionalna tajna iz članka 79. Statuta prvostupanjskog tijela više personalizirana i usmjerena na okolinu u kojoj osoba radi, Povjerenik za informiranje ističe da se čuvanje podataka o osobnim podacima osiguranika ostvaruje upravo kroz obvezu zaposlenika da štite podatke o osobnim podacima osiguranika.
Dakle, upravo kroz navedenu obvezu zaposlenika ostvaruje se obveza čuvanja profesionalne tajne od strane prvostupanjskog tijela kao institucije, iz kojeg razloga se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja da je navedena obveza isključivo vezana uz zaposlenike prvostupanjskog tijela.
Kad bi se prihvatio stav žalitelja, navedeno bi značilo da bi korisnici mogli tražiti podatke za bilo koju osobu koja je zaposlenik tijela javne vlasti, čime bi se izgubio smisao navedene evidencije, koja sadržava podatke o svim osiguranicima.
Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da prvostupanjsko tijelo vodi evidenciju i u odnosu na pravne osobe koje nisu tijela javne vlasti, pa je sasvim sigurno da podaci iz matične evidencije nisu informacije od javnog značaja.
S tim u vezi, davanje samo određenih podataka, a koji se odnose na zaposlenike tijela javne vlasti, dok bi se s druge strane uskraćivali podaci u odnosu na osiguranike koje nisu zaposlenici tijela javne vlasti, što sasvim sigurno ne bi doprinijelo javnom interesu, i bilo bi protivno smislu navedene evidencije.
Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje prihvaća stav prvostupanjskog tijela da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da je potrebno štiti navedene podatke.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za informacije koje su predmet postupka, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost i integritet.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan