KLASA: UP/II-008-07/21-01/433

URBROJ: 401-01/06-21-2

Zagreb, 20. srpnja 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“, KLASA: 008-02/21-01/07, URBROJ: 2117/1-54-12-21-2 od 16. travnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Javne ustanove „Rezervat Lokrum“, KLASA: 008-02/21-01/07, URBROJ: 2117/1-54-12-21-2 od 16. travnja 2021. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedeće informacije:

- Plan razvoja i okvirni program rada ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ za mandatno razdoblje 2020-2024. godine, koji je na natječaju za imenovanje ravnatelja KLASA: 112-07-01/20-325., URBROJ: 2117-01/20-02. od 26. kolovoza 2020. godine priložila odabrana kandidatkinja ..........

3. Djelomično se odobrava Hrvatskoj udruzi korisnika parkirališnih usluga pravo na pristup preslici sljedeće informacije:

- životopis ......... na način da se na istom prekrije podatak o adresi, broju mobitela, adresi elektroničke pošte i datumu rođenja te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

4. Nalaže se Javnoj ustanovi „Rezervat Lokrum“, da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

5. Predmet se u pogledu dijela zahtjeva koji se odnosi na preostalu dokumentaciju koju je odabrana kandidatkinja ......... kao kandidat trebala priložiti na natječaju za imenovanje ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ KLASA: 112-07-01/20-325., URBROJ: 2117-01/20-02. od 26. kolovoza 2020. godine, vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. travnja 2021. godine, kojim je tražio dokumentaciju odabrane kandidatkinje na natječaju za ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona navodeći da mu je istim suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen zahtjev zbog zaštite osobnih podataka te mu je time uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Žalitelj ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je zakonom jasno definirana zaštita osobnih podataka, pa vezano za navedeno daje poveznice na javno objavljene informacije o imenovanju ravnateljice Javne ustanove „Rezervat Lokrum“. Nadalje, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti odbilo njegov zahtjev u odnosu na životopis a da je ostale dijelove zahtjeva ignoriralo, obzirom da je iz medijskih objava jasno da se odabir ravnateljice zasnivao na temelju njezinog programa budućeg rada ustanove a da isti u rješenju nije niti spomenut. Žalitelj u nastavku citira tekst iz Smjernice Povjerenika za informiranje vezano za pristup informacijama iz natječajne dokumentacije te daje poveznicu na kojoj je ista javno objavljena. Zaključno, žalitelj navodi da iz svega što je naveo proizlazi da ne postoje razlozi za uskratu traženih informacija, pa predlaže žalbenom tijelu da poništi osporeno rješenje te da mu odobri pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. travnja 2021. godine od prvostupanjskog tijela zatražio sljedeće informacije: dokumentaciju odabrane ravnateljice (životopis, prilozi ukoliko su utjecali na izbor npr. program i sl.) sukladno zakonskim propisima o zaštiti osobnih podataka te drugim.

Također je utvrđeno da je Javna ustanova „Rezervat Lokrum“ po zahtjevu žalitelja donijela osporeno rješenje KLASA: 008-02/21-01/07, URBROJ: 2117/1-54-12-21-2 od 16. travnja 2021. godine, kojim je odbila zahtjev pozivajući se na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona odnosno na odredbe zakona koji uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako tražena natječajna dokumentacija sadrži osobne podatke u pogledu kojih je primjenjivo zakonsko ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je stoga proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da u odnosu na tražene informacije prevladava zaštita prava osobnih podataka u odnosu na javni interes. Također je navedeno kako za zatražene informacije ne postoji javni interes obzirom da je javnost pravovremeno upoznata s radom i kvalifikacijama ravnateljice te da je cjelokupni postupak njezinog imenovanja proveden sukladno zakonom propisanom i transparentnom postupku, u kojem je ista imenovana od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a na prijedlog Upravnog vijeća tijela javne vlasti, pa je slijedom utvrđenog odlučeno kao u izreci osporenog rješenja.

U žalbenom postupku Javna ustanova „Rezervat Lokrum“ je povodom žalbe žalitelja, slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: 008-04/21-01/313, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 19. travnja 2021. godine dopisom od 10. svibnja 2021. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, o čemu postoji Zapisnik od 7. travnja 2021. godine. Iz navedenog testa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo zaključilo kako ne preteže javni interes za odobravanjem traženih informacija iz zahtjeva iz razloga što bi se time povrijedilo propise o zaštiti osobnih podataka, pri čemu je istaknuto kako je javnost u dovoljnoj mjeri upoznata sa informacijama koje su predmet zahtjeva žalitelja te da je vezano za navedene podatke proveden zakonom propisani postupak imenovanja ravnateljice.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.

Naime, s obzirom da se sredstva za rad kandidata koji su izabrani na natječajima koje provode Javne ustanove financiraju iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje je stava da se javni interes za informacije iz kojih je vidljivo jesu li izabrani kandidati zadovoljavali uvjete koji su na tim natječajima bili propisani podrazumijeva, uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjavaju li izabrani kandidati uvjete iz raspisanih natječaja.

Stoga je u žalbenom postupku, ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti od strane prvostupanjskog tijela Povjerenik za informiranje zaključio da prvostupanjsko tijelo nije u istom testu u dovoljnoj mjeri uzelo u obzir javni interes za dostupnost informacija koje su predmet ovog postupka, odnosno odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu treba istaknuti da je žalitelj u zahtjevu naveo kako traži da mu se dostavi dokumentacija sukladno zakonskim propisima o zaštiti osobnih podataka te drugim propisima.

S obzirom na navedeno, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u informacije koje su mu dostavljene kao informacije koje su predmet ovog postupka te je razmotrio da li se tim informacijama može odobriti pristup, odnosno može li se pristup ograničiti iz nekog zakonski propisanog razloga odnosno uzeo je u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, ali i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Uvodna odredba broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U uvodnoj odredbi broj 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama u konkretnom slučaju, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima je transparentnost potrošnje sredstava i rada Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u tekst natječaja, Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ KLASA: 112-07-01/20-325., URBROJ: 2117-01/20-02. od 26. kolovoza 2020. godine za imenovanje ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“, utvrđeno je da su kandidati, bili dužni priložiti sljedeće dokumente: životopis, presliku osobne iskaznice ili domovnice, presliku diplome, dokaz o radnom iskustvu ostvarenom na odgovarajućim poslovima od najmanje pet godina radnog iskustva u struci, plan razvoja i okvirni program rada Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ za četverogodišnje razdoblje, dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika, dokaz o poznavanju rada na računalu, i uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 30 dana.

Uvidom u dokumente koji su kao informacije koje su predmet postupka sa spisom predmeta dostavljeni drugostupanjskom tijelu, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo dostavilo životopis te plan razvoja i okvirni program rada Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ za četverogodišnje razdoblje koje je na predmetnom natječaju priložila izabrana kandidatkinja.

U odnosu na Plan razvoja i okvirni program rada ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ za mandatno razdoblje 2020-2024. godine, koji je na natječaju za imenovanje ravnatelja KLASA: 112-07-01/20-325., URBROJ: 2117-01/20-02. od 26. kolovoza 2020. godine priložila odabrana kandidatkinja ........., u žalbenom je postupku utvrđeno da se istom dokumentu može odobriti pristup u cijelosti, s obzirom da uvidom u isti nisu pronađeni zakonski razlozi za ograničenje pristupa informacijama. Naime, uvidom u navedeni dokument je utvrđeno kako isti sadrži ime autora i kraticu akademskog naziva, osnovne te povijesne podatke o tijelu javne vlasti s već javno dostupnim imenima i prezimenima osoba koje su izradile Plan botaničkog vrta i vodile skrb o njemu, kao i podatke o planiranom razvoju i okvirni program rada, koji je prihvaćen izborom odabrane kandidatkinje na mjesto ravnateljice prvostupanjskog tijela, a koji bi podaci radi transparentnog rada navedenog tijela javne vlasti trebali biti dostupni, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na životopis izabrane kandidatkinje na mjesto ravnateljice ........., a koji je imenovana priložila kao prilog svojoj prijavi na predmetni natječaj, u žalbenom je postupku zaključeno da isti, između ostalog odnosno podataka kojim se dokazuje kvalifikacije kandidatkinje za mjesto ravnatelja, sadrži i zaštićene osobne podatke fizičke osobe, kao što su podatak o adresi prebivališta, privatnom broju mobitela, privatnoj adresi elektroničke pošte i datumu rođenja, pa da je stoga te podatke potrebno prekriti, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja. Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe, pa je stoga temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo djelomično odobriti pristup traženim informacijama iz zahtjeva prekrivanjem tih podataka.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je riješiti kao u točkama 1., 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na preostali dio dokumentacije koju je izabrana kandidatkinja za mjesto ravnatelja Javne ustanove „Rezervat Lokrum“ bila dužna priložiti svojoj prijavi na natječaj, s obzirom da navedena dokumentacija nije dostavljena drugostupanjskom tijelu, predmet je u tom dijelu potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.  

Naime, žalbenom je postupku zaključeno da se ne može prihvatiti navode prvostupanjskog tijela iz akta od 10. svibnja 2021. godine, kojim je Uredu povjerenika za informiranje dostavljen spis predmeta na nadležno postupanje, gdje se navodi kako se dostavljaju informacije koje su predmet traženja žalitelja koje tijelo javne vlasti posjeduje u gotovom obliku, s obzirom na činjenicu koje je sve dokumente trebalo priložiti uz prijavu na predmetni natječaj.

Vezano za navedeno se napominje da je iz teksta natječaja za mjesto ravnatelja, a na koji se odnosi zahtjev žalitelja, vidljivo da je osim dokumenata koji su dostavljeni žalbenom tijelu trebalo priložiti i presliku osobne iskaznice ili domovnice, presliku diplome, dokaz o radnom iskustvu ostvarenom na odgovarajućim poslovima od najmanje pet godina radnog iskustva u struci, dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika, dokaz o poznavanju rada na računalu, i uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 30 dana.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi preostali dio zahtjeva žalitelja o kojima nije odlučeno ovim rješenjem ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 5. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan