KLASA: UP/II-008-07/21-01/215
URBROJ: 401-01/04-21-4
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-1/2021-2 od 16. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Broj: PPI-DO-1/2021-2 od 16. veljače 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. veljače 2021. godine, kojim je od Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu zatražio informaciju o primljenim kaznenim prijavama i pokrenutim kaznenim postupcima protiv ........., ......... i trgovačkog društva BT d.o.o. temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. navedenog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev i pogrešno primijenilo zakon pozvavši se na apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama te je navelo kako ne postoji obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a što on smatra pogrešnim. Nadalje navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Ističe kako rješenje osporava u cijelosti i izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Također navodi kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što nije uvažilo svu argumentaciju koja im je predočena u zahtjevu za pristup informacijama, a koja vrlo jasno pokazuje da se radi o informacijama koje su od značajne važnosti za javnost odnosno žitelje Općine Cestica jer se radi o djelima povrede Zakona o održivom gospodarenju otpadom koja mogu kao posljedicu imati štetne učinke na zdravlje i živote samih žitelja. Žalitelj ističe kako smatra s obzirom da se radi o višestrukom kršenju zakona unatrag par godina da javnost ima pravo znati poduzima li tijelo javne vlasti potrebne akcije da zaštiti prava žitelja Općine Cestica te daljnje uništavanje okoliša. Nadalje ističe kako je upravo tijelo javne vlasti najodgovornije za to što je uopće došlo do djela povrede Zakona o održivom gospodarenju otpadom od strane subjekata za koje se traži informacija, a to potvrđuje dokument iz 2016. godine Broj: KR-DO-74/16-12 gdje je od strane tijela javne vlasti utvrđeno da je prilikom kupovine zemljišta na kojoj se nalazi otpad trgovačkog društva BT d.o.o. došlo do kršenja zakona pri čemu je Općina Cestica oštećena za moguće višemilijunski iznos na temelju kršenja članka 391. Zakona o vlasništvu, no tijelo javne vlasti je odlučio zanemariti kršenje zakona koje je sam ustanovio te je kao posljedica toga došlo do kršenja Zakona o održivom gospodarenju otpadom te Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Kao dokaz da se radi o repetitivnom ponavljanju djela kojima se krši Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Zakon o poljoprivrednom zemljištu od strane subjekata za koje je zatražio informacije žalitelj navodi kako prilaže i određenu dokumentaciju izdanu od strane Državnog inspektorata, Ministarstva zaštite okoliša, Inspektorata za poljoprivredno zemljište. Nadalje navodi kako je Inspektorat za poljoprivredno zemljište u dokumentu iz 2016. godine, KLASA: 320-18/16-03/566, URBROJ: 525-07/0093-16-15 ustanovio da je došlo do povrede Zakona o poljoprivrednom zemljištu od strane trgovačkog društva koje je isto koristilo za odlaganje otpada umjesto za poljoprivrednu proizvodnju te je slijedom toga inspektorat odlučio poduzeti upravne mjere i provesti prekršajni postupak; da je u dokumentu iz 2016 godine, Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode, KLASA: 351-02/16-03/292, URBROJ: 517-08-01-16-3 ustanovila da je došlo do povreda odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom od strane trgovačkog društva BT d.o.o. te joj je tada čak zabranjeno obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom; da u dokumentu Državnog inspektorata, Službe za nadzor okoliša iz 2020. godine, KLASA: 351-02/20-07/208, URBROJ: 443-02-04-14/2-20-4 stoji da je na u dokumentu navedenim česticama, a koje su u vlasništvu ........., koji je ujedno i osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva BT d.o.o., došlo do povreda odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom te su pokrenute mjere po službenoj dužnosti; da u dokumentu iz 2021. godine Državni inspektorat, Služba za nadzor okoliša i vodopravne inspekcije KLASA: 351-02/20-07/208, URBROJ: 443-02-04-13-RR-21-5, navodi da je inspekcija pokrenula prekršajni postupak i izrekla kaznu sukladno zakonu, no da se također navodi da je po prijavi postupala i poljoprivredna inspekcija jer se opet radilo o odlaganju otpada na poljoprivredno zemljište. Ističe kako je potrebno od Policijske uprave Varaždinske odnosno tijela javne vlasti, Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu zatražiti dokumentaciju o sumnji u počinjenje odnosno počinjenju kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom, a koje su gore navedeni subjekti počinili u 2018. godini na način da je uvožen otpad u mješavini zemlje i metala u količini od nekoliko stotina tona iz Slovenije bez ikakvog odobrenja. Nadalje ističe, kako je Policijska uprava Varaždinska navela da će se podnijeti prijava nadležnom državnom odvjetništvu, a da je daljnje informacije njemu kao građaninu Policijska uprava Varaždinska odbila pružiti, dok mu je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu odbilo zahtjev za pristup informacijama. Iz svega navedenog zaključuje kako je sasvim jasno da trgovačko društvo BT d.o.o. unatrag nekoliko godina konstantno krši Zakon o održivom gospodarenju otpadom te Zakon o poljoprivrednom zemljištu te time ugrožava u najmanju ruku zdravlje a posljedično moguće i život žitelja Općine Cestica, pa iz toga razloga smatra da je potrebno donijeti rješenje kojim se tijelu javne vlasti nalaže ustupanje informacija je li i ako je na koji način postupilo u mogućim prijavama protiv trgovačkog društva BT d.o.o. jer je to od iznimne važnosti i u svrhu javnog interesa. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 16. veljače 2021. godine Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio da mu se ustupe informacije u vezi mogućih postupaka koji su od strane državnog odvjetništva pokrenuti protiv poslovnog subjekta BT d.o.o. iz Babinca, odnosno osnivača društva i osoba ovlaštenih za zastupanje ......... te ......... bilo u svojstvu službenih osoba povezanih sa subjektom ili kao fizičkih osoba protiv kojih je pokrenut postupak radi djela iz povrede Zakona o održivom gospodarenu otpadom. U zahtjevu navodi kako je Policijska uprava Varaždinska na prijavu Državnog inspektorata ustanovila da je tokom 2018. godine u razdoblju od lipnja do prosinca obavljan prekogranični promet otpada koji nije u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te je slijedom toga javnost informirana kako će nakon izviđa biti podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu pa ga zanima informacija o tome je li državno odvjetništvo zaprimilo prijavu te ako je koji je ishod, na koji način je državno odvjetništvo postupilo. Nadalje u zahtjevu navodi s obzirom da su i nakon 2018. godine nastavljene radnje kojima se krše odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpada, konkretno Državni inspektorat je u lipnju 2020. ustanovio povrede te su pokrenute mjere po službenoj dužnost, zanima ga je li državnom odvjetništvu podnesena prijava za povrede Zakona o održivom gospodarenju otpada koje su također počinili gore navedeni subjekti, te ako da koji je ishod, na koji način je državno odvjetništvo postupilo. Također u zahtjevu navodi kako se ne radi o samo dvije radnje u kojima su službena tijela ustanovila kršenje Zakona o održivom gospodarenju otpada, već se radi o konstantnom recidivizmu koji traje najmanje unatrag nekoliko godina a što je ustanovljeno od strane službenih tijela Republike Hrvatske, pa ga zanima ima li državno odvjetništvo informacije o tome, na koji način postupa sa prijavama ako ih je zaprimilo jer očito da se kršenje zakona ponavlja iz godine u godinu bez namjere da se zaustavi unatoč tome što službena tijela izlaze na teren i poduzimaju radnje koje su u njihovoj domeni. U zahtjevu ističe kako zaštita okoliša te samim time i zdravlja i života žitelja mjesta u kojem se odvija konstantno kršenje zakona je od iznimne važnosti te kako smatra da kao građanin ima pravo dobiti informacije od državnog odvjetništva na koji način ono reagira kako bi zaštitilo okoliš te zdravlje i živote svih žitelja kojima se isto ugrožava.
Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja donijelo osporeno rješenje Broj: PPI-DO-1/2021-2 od 16. veljače 2021. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, kojom je propisano apsolutno ograničenje pristupu informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi da se radi o slučaju u kojem Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje apsolutno ograničenje prava na pristup informacijama u odnosu na koje nije propisana obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Nadalje se navodi kako se propisano ograničenje pristupa odnosi po prirodi stvari i na informaciju o tome je li protiv neke osobe primljena kaznena prijava i pokrenut kazneni postupak ili ne.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
U članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijela javne vlasti ograničit pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Člankom 204. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19) propisano je da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. Stavkom 2. istog članka propisano je da će podnoseći prijavu, tijela državne vlasti i pravne osobe navesti dokaze koji su im poznati i poduzeti sve da bi se sačuvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je počinjeno djelo te drugi dokazi. Nadalje, stavkom 3. istog članka propisano je da se Zakonom propisuju slučajevi u kojima je neprijavljivanje kaznenog djela, kazneno djelo. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe službena tajna.
U članku 206.f stavku 1. Zakona o kaznenom postupku je propisano da je postupanje tijekom izvida tajno. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da će tijelo koje poduzima radnju upozorit osobe koje u njoj sudjeluju da je odavanje tajne kazneno djelo. Primitak upozorenja pisano će se zabilježiti, a upozorena osoba to će potvrditi svojim potpisom. U stavku 3. istog članka propisano je da tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost na način propisan posebnim zakonom.
Ograničenje iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje od pristupa informacijama za koje se ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, već je sam zakonodavac odlučio zbog važnosti takvih informacija da će se pristup istima ograničiti. S obzirom da su podaci o kaznenoj prijavi, podaci iz prethodnog postupka u kojem se provode izvidi i istraživanja koji su prema posebnom propisu tajni podaci i u pogledu kojih se primjenjuje apsolutno ograničenje pristupa informacijama, kao i u pogledu informacija koje se tiču svih postupaka koja vode nadležna tijela u kaznenom postupku, ne može se udovoljiti zahtjevu žalitelja.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan