KLASA: UP/II-008-07/21-01/534
URBROJ: 401-01/05-21-2
Zagreb, 2. srpnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-02/279, URBROJ: 251-02-02/15-21-2 od 11. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba trgovačkog društva ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/21-02/279, URBROJ: 251-02-02/15-21-2 od 11. lipnja 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena informacija o suradnji Grada Zagreba na investicijsko-urbanističkom projektu trgovačkog društva Eagle Hills Zagreb Real Estate d.o.o. Zagreb na lokaciji u i oko Zagrebačkog velesajma. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., u svezi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se zahtjevom ne traži informacija u smislu definicije informacije iz navedene zakonske odredbe.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj navodi kako je Grad Zagreb odbio njegov zahtjev za pristup informacijama te kako zbog toga pokreće spor pred Povjerenikom za informiranje.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 7. lipnja 2021. godine zatražio od Grada Zagreba informaciju o suradnji Grada Zagreba na investicijsko-urbanističkom projektu trgovačkog društva Eagle Hills Zagreb Real Estate d.o.o. Zagreb na lokaciji u i oko Zagrebačkog velesajma. Navodi kako je u tijeku sudski postupak na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je indirektno povezan s trgovačkim društvom Eagle Hills Zagreb Real Estate d.o.o. Zagreb i njegovim akvizicijama u Republici Hrvatskoj te ujedno traži prestanak svih radnji vezanih za predmetni projekt, sve dok se pravomoćno ne okonča navedeni sudski proces.
Postupajući po žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama, Grad Zagreb je donio pobijano rješenje, u čijem obrazloženju citira odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te zaključuje kako zatražena informacija mora biti izrađena, odnosno tijelo javne vlasti je mora posjedovati u određenom materijaliziranom obliku.
Tijelo javne vlasti potom citira odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Grad Zagreb ujedno navodi kako je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-141/17 od 6. rujna 2017. godine, izraženo stajalište da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji i koju tijelo javne vlasti nema obvezu analizirati i grupirati niti poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije.
Grad Zagreb navodi da je stoga podneseni zahtjev trebalo odbiti temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo žaliteljev zahtjev, s obzirom da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Drugim riječima, informacija treba biti konkretna, može se lako pronaći, jednostavno utvrditi postojanje te u slučaju potrebe dostaviti podnositelju zahtjeva presliku iste.
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama razvidno je kako žalitelj ne traži konkretnu informaciju u materijaliziranom obliku, već je njegov zahtjev neodređen, a i traži prestanak svih radnji vezane za predmetni projekt što se ne može podvesti pod zahtjev za pristup informacijama.
Osim toga, prema članku 108. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u žalbi stranka treba navesti rješenje koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem, a iz žaliteljevog podneska koji je nazvao žalbom je vidljivo da žalitelj ne daje niti jedan argument zbog kojeg je nezadovoljan žalbom.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan