URBROJ: 401-01/10-21-2
Zagreb, 21. srpnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., KLASA: ZET-32-21-02, URBROJ: 01/2021 od 16. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., KLASA: ZET-32-21-02, URBROJ: 01/2021 od 16. veljače 2021. godine, u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup odluci o odabiru povjerenstva za odabir ponuda za davanje u zakup vanjskih površina ZET-a, preslici zapisnika o provedenom postupku ocjene ponuda te preslici ponude trgovačkog društva INFO MEDIA GROUP d.o.o.
2. Odobrava se trgovačkom društvu ......... pravo na pristup preslici Odluke o imenovanju Povjerenstva za zakup vanjskih površina ZET-a u postupku javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 4. prosinca 2020. godine; preslici Zapisnika Povjerenstva za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 24. prosinca 2020. godine te preslici ponude trgovačkog društva INFO MEDIA GROUP d.o.o.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4. Odbija se žalba trgovačkog društva u preostalom dijelu kao neosnovana.
5. Odbija se zahtjev trgovačkog društva ......... za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.500,00 kn.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. (dalje u tekstu: ZET) odbijen je u točkama 1., 2. i 5. zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) kojim je zatražena dokumentaciju vezana uz javni poziv u postupku davanja u zakup vanjskih površina ZET-a od 4. prosinca 2020. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv točke 1. izreke pobijanog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da nije postojala osnova za odbijanje zahtjeva, te da tražene isprave i informacije nisu niti poslovna niti profesionalna tajna, odnosno da poslovne aktivnosti obveznika zakona nisu i ne smiju biti tajne. Smatra da ZET, kao pravna osoba u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora javno objaviti svoje poslovanje te ne može štititi poslovnom tajnom uvjete pod kojim zaključuje ugovorne odnose s partnerima. Traži trošak postupka u ukupnom iznosu od 2.500,00 kn. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. siječnja 2021. godine tražio od ZET-a da mu dostavi informacije u pogledu provedenog postupka za davanje u zakup vanjskih površina vozila ZET temeljem javnog poziva od dana 4. prosinca 2020. godine, u svezi kojeg je donesena Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i to: presliku odluke kojom je odabrano povjerenstva za odabir ponuda za davanje u zakup vanjskih površina vozila ZET-a; preslike svih ponuda, uključujući i ponudu podnositelja zahtjeva; informaciju o tome jesu li sve ponude ispunjavale uvjete i temeljem kojeg kriterija je donesena odluka o odabiru, kao i presliku zapisnika o provedenom postupku ocjene ponuda.
Točkom 1. izreke pobijanog rješenja odbijen je žaliteljev zahtjev u odnosu na točke 1., 2. i 5. zahtjeva s obrazloženjem da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu. ZET je prije donošenja rješenja za navedeni dio zahtjeva proveo test razmjernosti i javnog interesa te je zaključio kako u ovom slučaju prevladava potreba zaštita prava na ograničenje u odnosu na javni interes. To se pogotovo ističe, s obzirom da je ZET točkom 2. izreke pobijanog rješenja, u odnosu na točke 3. i 4. zahtjeva, žalitelju dostavio poveznicu (https://www.zet.hr/aktualnosti/vijesti/priopcenje-za-javnost-o-ugovoru-za-zakup-vanjskih-povrsina-vozila-zet-a/7492) na kojoj se može pristupiti priopćenju za javnost o ugovoru za zakup vanjskih površina vozila ZET-a, konkretnije, informacijama o ponuditelju, iznosu zakupnine, o izboru samog ponuditelja, stoga smatra kako bi omogućavanjem pristupa ostalim informacijama zaštićeni interes bio povrijeđen.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama u žalbenom postupku su razmatrane sljedeće zakonske odredbe:
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, dok je člankom 16. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u odnosu na zatražene informacije - Odluku o imenovanju Povjerenstva za zakup vanjskih površina ZET-a u postupku javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 4. prosinca 2020. godine; Zapisnik Povjerenstva za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 24. prosinca 2020. godine te ponudu trgovačkog društva INFO MEDIA GROUP d.o.o. - nepotpuno utvrdilo činjenično stanje i kako je u tom dijelu pogrešno primijenilo zakonske odredbe.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Slijedom navedene zakonske odredbe, tijelo javne vlasti je u prvostupanjskom postupku bilo dužno pružiti valjano obrazloženje kojim bi se jasno i nedvosmisleno identificirali razlozi zbog kojih bi omogućavanjem uvida u zatražene informacije dovelo do štetnih posljedica za njezine gospodarske interese što je ratio legis instituta poslovne tajne.
Osim toga, poslovna tajna je uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.
U provedenom testu razmjernosti i javnog interesa ZET navodi kako je Pravilnikom o poslovnoj i profesionalnoj tajni ZET-a uređen pojam poslovne tajne, prilikom čega je istaknuto da se sudionici Javnog natječaja pouzdaju u zaštitu podataka koje daju na raspolaganje javljajući se na predmetni natječaj te kako sumnjaju da bi se konkretni ponuditelji javili na natječaj da su znali da će tijelo javne vlasti njihove dokumente/informacije dati na raspolaganje trećim osobama.
U skladu sa navedenim, razmatrajući spis predmeta i zatražene informacije, Povjerenik za informiranje je došao do zaključka kako se navedena argumentacija tijela javne vlasti može primijeniti isključivo na sve neizabrane ponude koje su prispjele nakon predmetnog Javnog poziva, te da tek u tom slučaju zaštita prava na ograničenje od pristupa preteže nad javnim interesom omogućavanja pristupa informaciji, slijedom čega je rešenje ZET-a u navedenom dijelu zakonito.
Uvidom u tekst Javnog poziva prvostupanjskog tijela od 4. prosinca 2020. godine utvrđeno je da je javni poziv upućen zainteresiranim osobama radi dostave pisanih ponuda za zakup u svrhu oglašavanja na vanjskim površinama ukupno 50 tramvaja i 100 autobusa. U točki 6. poziva navodi se dokumentacija koju su ponuditelju dužni dostaviti, uz napomenu da se nepotpune prijave neće razmatrati, dok je u točki 7. navedeno da je najpovoljniji ponuditelj onaj ponuditelj koji ponudi najviši iznos zakupnine , pod uvjetom da je dostavio sve tražene dokaze iz točke 7. (!) i da nema nepodmirenih obveza prema ZET-u.
Sukladno navedenom, Povjerenik za informiranje je ustanovio da Odluka o imenovanju Povjerenstva za zakup vanjskih površina ZET-a u postupku javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 4. prosinca 2020. godine; Zapisnik Povjerenstva za zakup vanjskih površina vozila ZET-a od 24. prosinca 2020. godine te ponuda trgovačkog društva INFO MEDIA GROUP d.o.o, ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.
Naime, radi se o dokumentima iz kojih je vidljivo postupanje prvostupanjskog tijela u postupku javnog poziva vezano za davanje u zakup vanjskih površina vozila, pa je logično da takvi dokumenti ne predstavljaju proizvodnu tajnu niti rezultate konstrukcijskog i istraživačkog rada u smislu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Također se ne radi niti o podacima radi čijeg bi priopćavanja mogla nastati šteta za gospodarske interese trećih osoba, a niti prvostupanjskog tijela, jer se radi u postupku odlučivanja o ponudama koje su se prijavile na javni poziv.
Uvidom u Odluku o imenovanju povjerenstva utvrđeno je da se u istoj navode imena i prezimena članova povjerenstva te njihovi zadaci.
Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i upravnosudskoj praksi, u odnosu na podatak o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti, kad se navedeni podatak traži vezano za njihov rad, ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, već prevladava javni interes, jer se radi o osobama čiji se rad financira iz sredstava tijela javne vlasti.
U odnosu na Zapisnik Povjerenstva od 24. prosinca 2020. godine, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u navedeni dokument, te utvrdio da se u Zapisniku navode podaci o pravnim osobama koje su se javile na natječaj, imena i prezimena članova povjerenstva prvostupanjskog tijela, podatak o ispunjavanju uvjeta iz Javnog poziva, kao i podatak o tome o tome da je INFO MEDIA GROUP d.o.o. ponudio ekonomski najpovoljniju ponudu.
Također se ističe da je na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, na poveznici https://www.zet.hr/aktualnosti/vijesti/priopcenje-za-javnost-o-ugovoru-za-zakup-vanjskih-povrsina-vozila-zet-a/7492 javno dostupna informacija da je dana 4. prosinca 2020. godine od strane ZET-a objavljen Javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup vanjskih površina vozila za ukupno 50 tramvaja i 100 autobusa. Također se navode i podaci o tome tko je podnio ponude i u kojem iznosu (1. Alfa print d.o.o.; iznos 1.901.000,00 kn/god, 2. Urbano oglašavanje d.o.o.; iznos 3.112.000,00 kn/god, 3. R.U.T.T. d.o.o.; 3.910.000,00 kn/god i 4. Info Media Group d.o.o.; 4.000.000,00 kn/god.).
Po logici stvari, postupci tijela javne vlasti u postupku javnog poziva ne mogu predstavljati poslovnu tajnu, a ne može se niti prihvatiti pozivanje prvostupanjskog tijela na važnost održavanja međusobnih odnosa.
Naime, prvostupanjsko tijelo ni na koji način ne argumentira kako bi otkrivanje informacija iz javnog poziva moglo utjecati na odluke ponuditelja da se javljaju na buduće natječaje prvostupanjskog tijela, jer ponuditelji koji se javljaju na javne pozive moraju biti svjesni činjenice da ulaze u ugovorni odnos s tijelom javne vlasti u kojem je transparentnost glavna odlika.
Sama činjenica je li određeni ponuditelj dostavio svu traženu dokumentaciju koja je zatražena javnim pozivom, odnosno je li zadovoljio uvjete na javnom pozivu nema takav značaj kakav mu pripisuje prvostupanjsko tijelo.
Drugim riječima, eventualni neuspjeh ponuditelja na javnom pozivu sam po sebi ne znači da se taj ponuditelj neće javljati na javne pozive prvostupanjskog tijela.
Suprotno stavu prvostupanjskog tijela, međusobno povjerenje među sudionicima postupka, ne znači da baš niti jedna informacija iz tog postupka ne može biti dostupna javnosti, a niti se može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da tražene informacije nisu toliko relevantne, odnosno da su žalitelju već omogućene bitne informacije, jer se radi o postupku javnog poziva koji po svom nazivu upućuje na to da bi za podatke iz istog postojao javni interes.
Kako se u konkretnom slučaju radi o javnom pozivu (ne javnom natječaju), Povjerenik za informiranje smatra da podaci o pravnim osobama (tvrtka pravne osobe) ne mogu predstavljati poslovnu tajnu, bez obzira na to je li javni poziv okončan sklapanjem ugovora ili odlukom o poništenju postupka.
Povjerenik za informiranje također ističe da je zahtjev za pristup informacijama podnesen od strane žalitelja kao jednog od ponuditelja u postupku javnog poziva, a u konkretnom slučaju ne radi se o postupku javne nabave, odnosno nije predviđena mogućnost ulaganja žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, a niti mogućnost ponuditelja za uvid u ponude ostalih ponuditelja u smislu članka 310. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16).
Slijedom navedenog, zbog činjenice da se na predmetni postupak ne odnose pravila javne nabave, potrebno je omogućiti pristup onom dijelu informacija iz kojeg će biti vidljivo postupanje prvostupanjskog tijela, kao i dokumentaciji, odnosno ponudi, trgovačkog društva Info Media Group d.o.o. s kojim je sklopljen ugovor na rok od 5 godina, da se vidi zadovoljava li izabrani ponuditelj sve uvjete iz Javnog poziva, pogotovo njegove točke 6.
U takvoj situaciji, Povjerenik za informiranje smatra da ponude ponuditelja koje nisu odabrane, ne predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno ne postoji javni interes da se žalitelju učini dostupnim podatak o tome je li pojedini neizabrani ponuditelj imao porezni dug, je li imao odnosno podmirio dugovanje prema prvostupanjskom tijelu, odnosno da se dostave ranije reference koje će dokazivati da je ponuditelj imao 5 godina iskustva na poslovima oglašavanja.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, na ponude ponuditelja s kojim nije sklopljen ugovor, prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.
Pri razmatranju zahtjeva za pristup informacijama odlučno je načelo jednakosti korisnika propisano člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, što znači da su svi korisnici jednaki u ostvarivanju prava na pristup informacijama.
Drugim riječima, prilikom razmatranja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja treba uzeti u obzir činjenicu koje bi se informacije mogle omogućiti bilo kojoj trećoj osobi koji bi postavila navedeni zahtjev, jer pristup informacijama ne služi kao sredstvo za uvid u spis predmeta u postupku javnog poziva.
U takvoj situaciji, a posebno imajući u vidu da žalitelj traži ponude svih svojih konkurenata, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, odnosno da bi omogućavanje pristupa svim ponudama ponuditelja predstavljalo takve informacije koje bi mogle dovesti do štetnih posljedica za gospodarske interese ponuditelja koji su se javili na natječaj.
Ako bi Povjerenik za informiranje žalitelju omogućio uvid u ponude ostalih ponuditelja, pa čak i njegovoj ponudi, navedeno bi značilo da bi žalitelj mogao javno iznositi pojedine dijelove ponude u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, što bi bilo nespojivo s načelom jednakog tretmana svih ponuditelja u postupku.
Na taj način žalitelj bi dobio i podatke o poslovnim suradnicima svojih konkurenata (kroz podatke o iskustvu na sličnim poslovima, kroz preporuke i slično), pa u takvoj situaciji Povjerenik za informiranje ne može isključiti nastanak štetnih posljedica za gospodarske interese navedenih pravnih osoba.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja, dok je temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
Što se tiče zahtjeva žalitelja za naknadu troškova postupka, ističe se sljedeće:
Sukladno članku 161. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku u postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan.
Člankom 162. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da svjedoci, vještaci, prevoditelji, tumači i privremeni zastupnici imaju pravo na nagradu, odnosno naknadu stvarnih troškova nastalih u vezi s postupkom. Sukladno stavku 2. navedenog članka protivna stranka u dvostranačkim ili višestranačkim stvarima ima pravo na naknadu putnih troškova i izgubljene zarade, ako je postupak okončan povoljno za tu stranku
Prema članku 4. Zakona o općem upravnom postupku, stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava i obveza ima pravo sudjelovati u postupku.
Uzimajući u obzir navedeno, ZET nije stranka u ovom postupku, već prvostupanjsko tijelo pred kojim se vodi postupak, posebno stoga što u konkretnom slučaju nije moguće niti primijeniti odredbu članka 4. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, jer prvostupanjsko tijelo ne može biti nositelj prava na pristup informacijama u odnosu na samu sebe u smislu navedene odredbe.
Osim toga, odredba članka 161. Zakona o općem upravnom postupku pravi jasnu razliku između postupaka koji su pokrenuti na zahtjev stranke, te postupaka u kojem sudjeluje više stranaka.
Naime, postupak pokrenut zahtjevom za pristup informacijama nije višestranačka upravna stvar, jer ZET nije suprotna strana u postupku, već prvostupanjsko tijelo pred kojim se vodi postupak.
Kako u takvim slučajevima troškove postupka snosi stranka koja je pokrenula postupak, zahtjev za naknadu troškova postupka je neosnovan.
Ako bi se žalbeni postupak pred Povjerenikom za informiranje mogao smatrati višestranačkim postupkom (na način da su stranke žalbenog postupka prvostupanjsko tijelo i žalitelj), Povjerenik za informiranje ističe da odredba članka 162. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ne daje mogućnost da protivna strana snosi troškove zastupanja po odvjetniku, već samo putne troškove i troškove izgubljene zarade.
Navedeni stav je zauzet i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-240/18 od 27. rujna 2018. godine, koja je javno dostupna na internetskim stranicama suda (odluke – pravo na pristup informacijama – 2018. godina).
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan