KLASA: UP/II-008-07/14-01/344
URBROJ: 401-01/04-15-02
Zagreb, 26. svibnja 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe udruge GONG iz Zagreba, ………, zastupane po izvršnom direktoru ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/14-01/03, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/14-01/03, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine.
2. Odobrava se udruzi GONG preslika preliminarnih rezultata studije outsourcinga u zdravstvu sukladno projektnome planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. te preslika analize postojećeg stanja kao druge faze u provedbi mjere outsourcinga u zdravstvu sukladno projektnome planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016.
3. Nalaže se Ministarstvu zdravlja da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev udruge GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 5. i članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka odnosno jer bi mogućnost izravnog uvida javnosti u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti rečenom procesu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti, a osobito u pogledu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama jer iz rješenja proizlazi da Ministarstvo zdravlja nije provelo test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje navodi da je zahtjev odbijen jer su zatraženi dokumenti u fazi izrade cjelovite i končane informacije, a da iz Vladinog Projektnog plana dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. na stranici 16. jasno proizlazi da su preliminarni rezultati studije izrađeni jer se navodi sljedeće: „Preliminarni rezultati studije ukazuju kako je treća opcija outsourcing najpovoljniji i najefikasniji model za provedbu“. Također navodi da su u navedenome Projektnome planu razrađene faze aktivnosti i provedbe mjere outsourcinga od siječnja i veljače 2014. godine koje se trebaju donijeti na temelju nalaza preliminarnih nalaza studije, a od ožujka 2014. kreće iduća faza provedbe mjere outsourcinga u pogledu prelaska na novi sustav za djelatnosti i tijelima koja idu u outsourcing (stranica 17. Projektnog plana). Stoga zaključuje da su preliminarni rezultati studije izrađeni te da nije jasno na koji način bi objavljivanje zatraženih informacija ozbiljno narušilo proces donošenja odluka, a zbog medijskih natpisa o mogućnosti uvođenja mjera outsourcinga, postoji opravdani interes javnosti za navedenim rezultatima studije te potreba za njihovim objavljivanjem. Žalitelj smatra da se radi o ključnim odlukama u pogledu javne politike zdravstva i upravljanja javnim zdravstvenim sektorom koje će imati dugoročne posljedice na čitavo društvo. Ističe kako je prema presudi Europskog suda u predmetu C-506/08 P Sweden v MYTravel and Commission Europski sud utvrdio da prilikom odbijanja pružanja informacije, tijelo javne vlasti da bi opravdalo odbijanje pružanja informacije, mora utvrditi konkretne razloge koji će dovesti do zaključka da bi omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka, a da Ministarstvo zdravlja nije utvrdilo razloge „za“ i „protiv“ omogućavanja pristupa traženim informacijama. Također ističe važnost uloge organizacija civilnog društva u zagovaranju javnog interesa, a što je u predmetu Youth Initiative for Human Rights v. Serbia Europski sud za ljudska prava prepoznao i potvrdio navodeći kako organizacija civilnog društva kada se bavi pitanjima od javnog interesa ima ulogu watchdoga jednako kao i mediji stoga uživaju i istu zaštitu prava u okviru Konvencije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. ožujka 2014. godine zatražio od Vlade Republike Hrvatske, kao tijela javne vlasti, da mu se dostave preslike preliminarnih rezultata studije outsourcinga u zdravstvu sukladno Projektnome planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. te presliku Analize postojećeg stanja kao druge faze u provedbi mjere outsourcinga u zdravstvu sukladno Projektnome planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. Dopisom KLASA: 008-01/14-07/11, URBROJ: 50301-01/28-14-2 od 18. ožujka 2014. godine Vlada Republike Hrvatske ustupila je žaliteljev zahtjev sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama na daljnje nadležno postupanje Ministarstvu zdravlja. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo zdravlja rješenjem KLASA: UP/I-008-01/14-01/03, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine, odbilo jer je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka odnosno jer bi mogućnost izravnog uvida javnosti u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti rečenom procesu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Iz spisa predmeta razvidno je da je Radna skupina za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva zdravlja prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrdila da se povodom predmetnog zahtjeva za pristup informacijama treba ograničiti pravo na pristup informacijama jer bi mogućnost izravnog uvida javnosti u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti rečenom procesu. Nadalje je razvidno da Radna skupina za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva zdravlja nije navela na koji bi način mogućnost izravnog uvida u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti tom procesu.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je Implementacijski plan za racionalizaciju i vanjsko ugovaranje nezdravstvenih djelatnosti putem outsourcinga/spin-offa (Završni izvještaj, veljača 2014.) te Dodaci. Uvidom u dostavljene informacije razvidno je da se radi o izrađenim informacijama.
Pravo na pristup informacijama obuhvaća i pravo javnosti na uključivanje u procese odlučivanja. Kako bi se ostvarilo sudjelovanje javnosti u procesima odlučivanja potrebno je omogućiti pravodobne informacije. Javnost propituje odluke vlasti i traži odgovore od vlasti, ona je svojevrstan kontrolor vlasti, zbog čega je bitno pružiti joj mogućnost da se uključi već u samome početku procesa donošenja odluke.
Člankom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije: Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnoga sektora i Uredba 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije.
Uredbom 1049/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije propisano je da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građaninu, da otvorenost omogućuje građanima da tješnje sudjeluju u procesu odlučivanja i jamči da administracija uživa veću legitimnost i da je učinkovitija i odgovornija prema građaninu u demokratskom sustavu, da otvorenost pridonosi jačanju načela demokracije i poštovanju temeljnih prava. Također istom je Uredbom propisano da bi širi pristup dokumentima trebalo odobriti u slučaju kad institucije djeluju u svom zakonodavnom svojstvu, uključujući i prenesene ovlasti, štiteći istodobno djelotvornost postupka odlučivanja institucija i da bi takvi dokumenti trebali biti izravno dostupni u najvećoj mogućoj mjeri.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u Vladin Projektni plan provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. objavljen na linku: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Materijali%20za%20istaknuto/2014/Reformske%20mjere%20fiskalne%20konsolidacije//Projektni%20plan%20provedbe%20dugoro%C4%8Dnih%20reformskih%20mjera%20-%20copy.pdf, te je razvidno da se u istome na stranici 16. pod naslovom teksta Trenutno stanje i potencijal outsourcing-a na primjerima obrazovnog i zdravstvenog sektora navodi sljedeće: „U sustavu zdravstva ukupan broj nezdravstvenih djelatnika u RH je 14139. Istovremeno, ukupan broj nezdravstvenih djelatnika zaposlenih na tri ključne djelatnosti (čišćenje, pranje rublja, prehrana) je čak 6996, pri čemu također postoje velike razlike u broju zaposlenih u odnosu na veličinu ustanove (broj kreveta). Zasebna studija outsourcing-a u zdravstvu, a koja je u završnoj fazi izrade, razmotrila je tri moguća scenarija: 1. Poboljšanje efikasnosti „u kući” – praćenjem dobre prakse efikasnih bolnica u RH i upravljanjem proizvodnjom. 2. Konsolidacija usluga u javne entitete (spin-off entitet) – centralizirane proizvodne jedinice pružale bi različite tipove usluga poput pranja rublja, čišćenja i prehrane bolnicama klijentima. 3. Outsourcing vanjskim tvrtkama – pozivom na javne natječaje nezdravstvenih djelatnosti za vanjske tvrtke koje mogu biti javne ili privatne.
Preliminarni rezultati studije ukazuju kako je treća opcija (outsourcing) najpovoljniji i najefikasniji model za provedbu.“
Iz navedenog je razvidno da je Vlada Republike Hrvatske javnom objavom Projektnog plana provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. upoznala javnost s postojanjem zasebne studije outsourcinga u zdravstvu i informacijom da preliminarni rezultati studije ukazuju kako je treća opcija (outsourcing) najpovoljniji i najefikasniji model za provedbu. Žalitelj upravo traži od Ministarstva zdravlja preliminarne rezultate navedene studije. U žalbenom postupku utvrđeno je da se radi o informaciji od javnog značaja i da javnost kao kontrolor vlasti ima pravo na analizu iznijetoga.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.