KLASA: UP/II-008-07/14-01/343
URBROJ: 401-01/04-15-02
Zagreb, 7. svibnja 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe udruge GONG iz Zagreba, ………, zastupane po izvršnom direktoru ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/14-01/04, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva zdravlja KLASA: UP/I-008-01/14-01/04, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine.
2. Odobrava se udruzi GONG preslika triju izvješća iz Master plana bolnica: „analiza situacije hrvatskog sustava zdravstvene zaštite, ukupna struktura broja kreveta akutne i kronične skrbi u akutnim bolnicama po djelatnosti i po kategoriji bolnica sadašnje mreže akutnih bolnica u RH te broj djelatnosti, te prijedlog nove nacionalne mreže koja obuhvaća i regionalne bolnice, te Akcijski plan koji će se sastojati od detaljnih smjernica za definiranje mjera koje treba poduzeti za provedbu Masterplana bolnica“, na način da mu se dostave preslike sljedeće dokumentacije:
- Izvješće 1- Analiza situacije, Master planiranje bolnica
- Izvješće 2- Master plan bolnica, Master planiranje bolnica
- Izvješće 3- Master plan bolnica i Akcijski plan.
3. Nalaže se Ministarstvu zdravlja da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev udruge GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka odnosno jer bi mogućnost izravnog uvida javnosti u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti rečenom procesu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti, a osobito u pogledu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama jer iz rješenja ne proizlazi da je tijelo javne vlasti u stvarnosti provelo test razmjernosti i javnog interesa. Ističe s obzirom da je „Nacrt nacionalnog plana razvoja kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.-2016.g.“ objavljen na internetskim stranicama Ministarstva zdravlja, te da su zatražena tri izvješća, kako navodi samo Ministarstvo, poslužila kao radni materijal pri izradi navedenog Nacrta nacionalnog plana nije jasno na koji bi način pružanje zatraženih preslika triju izvješća ozbiljno narušilo proces donošenja odluke i kako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti. Nadalje navodi da su sva tri izvješća izrađena, kao i navedeni Nacionalni plan, koji je javno objavljen pa prema tome informacija nije u postupku izrade, već je izrađena i činom objavljivanja Nacrta Nacionalnog plana na internetskoj stranici Ministarstva ne može se navoditi kako bi proces donošenja odluke bio ozbiljno narušen. Također navodi da zbog nedavnih medijskih napisa i medijskih izjava predstavnika Ministarstva o reorganizaciji hrvatskih bolnica postoji opravdan javni interes za objavom zatraženih izvješća, a riječ je i o reformskoj mjeri fiskalne konsolidacije Vlade za razdoblje 2014.-2016., pa i u tom pogledu postoji opravdani javni interes za objavom navedenih izvješća jer se radi o ključnim odlukama u pogledu javne politike zdravstva i upravljanja javnim zdravstvenim sektorom koji će imati dugoročne posljedice na čitavu društvo. Žalitelj navodi kako je prema presudi Europskog suda u predmetu C-506/08 P Sweden v MYTravel and Commissiohn Europski sud utvrdio da prilikom odbijanja pružanja informacije, tijelo javne vlasti da bi opravdalo odbijanje pružanja informacije, mora utvrditi konkretne razloge koji će dovesti do zaključka da bi omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka. Također ističe važnost uloge organizacija civilnog društva u zagovaranju javnog interesa, a što je u predmetu Youth Initiative for Human Rights v. Serbia Europski sud za ljudska prava prepoznao i potvrdio navodeći kako organizacija civilnog društva kada se bavi pitanjima od javnog interesa ima ulogu watchdoga jednako kao i mediji stoga uživaju i istu zaštitu prava u okviru Konvencije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. ožujka 2014. godine zatražio od Vlade Republike Hrvatske, kao tijela javne vlasti, da mu se dostavi preslika dokumenta „Mastreplan hrvatskih bolnica“, informacija tko je izradio tu studiju i koliki je iznos ugovorenog zajma Svjetske banke za financiranje te studije, presliku ugovora sa konzultantskom tvrtkom za izradu te studije, preslike triju izvješća iz Master plana bolnica: analiza situacije hrvatskog sustava zdravstvene zaštite, ukupna struktura broja kreveta akutne i kronične skrbi u akutnim bolnicama po djelatnosti i po kategoriji bolnica sadašnje mreže akutnih bolnica u RH te broj djelatnosti, te prijedlog nove nacionalne mreže koja obuhvaća i regionalne bolnice, te Akcijski plan koji će se sastojati od detaljnih smjernica za definiranje mjera koje treba poduzeti za provedbu Master plana bolnica. Vlada Republike Hrvatske dopisom KLASA: 008-01/14-07/12, URBROJ: 50301-01/28-14-2 od 18. ožujka 2014. godine ustupila je žaliteljev zahtjev sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama na daljnje nadležno postupanje Ministarstvu zdravlja. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo zdravlja dopisom KLASA: 008-01/14-01/25, URBROJ: 534-02-2/1-14-10 od 6. svibnja 2014. godine dostavilo žalitelju informaciju tko je izradio spomenutu studiju i koliko je iznos ugovorenog zajma Svjetske banke za financiranje te studije, presliku ugovora sa konzultantskom tvrtkom za izradu te studije, te ga je izvijestilo u odnosu na dio zahtjeva u kojem traži dostavu preslike dokumenta Master plan bolnica da je isti objavljen na web stranici Ministarstva zdravlja pod nazivom „Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014-2016-NACRT“. Također je utvrđeno da je Ministarstvo zdravlja rješenjem KLASA: UP/I-008-01/14-01/04, URBROJ: 534-02-2/1-14-2 od 7. svibnja 2014. godine, odbilo zahtjev žalitelja za dostavom preslika triju izvješća iz Master plana bolnica: analiza situacije hrvatskog sustava zdravstvene zaštite, ukupna struktura broja kreveta akutne i kronične skrbi u akutnim bolnicama po djelatnosti i po kategoriji bolnica sadašnje mreže akutnih bolnica u RH te broj djelatnosti, te prijedlog nove nacionalne mreže koja obuhvaća i regionalne bolnice, te Akcijski plan koji će se sastojati od detaljnih smjernica za definiranje mjera koje treba poduzeti za provedbu Master plana bolnica, jer je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluka odnosno jer bi mogućnost izravnog uvida javnosti u radne materijale namijenjene neovisnoj i nepristranoj stručnoj analizi u učinkovitom internom procesu mogla naštetiti rečenom procesu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku utvrđeno je da je Radna skupina Ministarstva zdravlja provela test razmjernosti i javnog interesa te utvrdila bi mogućnost izravnog uvida u tri izrađena izvješća u sklopu Ugovora za izradu Master plana bolnica: Izvješće 1-Analiza situacije, Izvješće 2-Master plan bolnica i Izvješće 3-Master plan bolnica i Akcijski plan koji pripadaju radnom materijalu korištenom pri izradi Nacrta „Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014-2016.g.“ naštetila učinkovitom internom procesu donošenja odluke. Istaknuto je kako Ministarstvo zdravlja nakon objave navedenog Nacrta na internetskoj stranici Ministarstva zdravlja te provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću razmatra pristigle prijedloge i primjedbe zainteresirane javnosti, nakon čega će uslijediti daljnji postupak izrade cjelovite i konačne informacije.
Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa razmatrani su argumenti koje je navela Radna skupina za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva zdravlja te je kod procijene da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes, utvrđeno da u konkretnom slučaju prevladava javni interes. Ministarstvo zdravlja nije obrazložilo na koji bi način omogućavanje traženih informacija javnosti moglo ozbiljno narušiti interni proces donošenja odluka. U žalbenom postupku utvrđeno je da je žalitelj zatražio izrađene i konačne informacije, te da u konkretnom slučaju ne dolazi do narušavanja procesa donošenja odluke. Zatražena dokumentacija primjerice sadrži informacije o potražnji za zdravstvenom skrbi u Republici Hrvatskoj, opisuje postojeću bolničku mrežu, ocjenjuje kvalitetu, djelotvornost i učinkovitost bolničkih usluga koje pruža postojeće mreža odnosno sposobnost postojeće bolničke mreže da odgovori na potrebe stanovništva za zdravstvenom skrbi, uređuje pitanja dostupnosti, raspodjele i korištenja resursa i drugo. Dakle, u zatraženoj dokumentaciji se razmatraju ključna pitanja s područja zdravstva. Člankom 59. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90,135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) propisano je da se svakom jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom. Člankom 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 i 154/14) propisano je da svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Istim člankom Zakona propisano je da je svaka osoba obvezna brinuti se o svome zdravlju, kao i da nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih. Najveći dio javnih sredstava za zdravstvenu zaštitu prikuplja se doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje. Ovakav način financiranja zahtjeva transparentnost i odgovornost kod pružanja usluga s područja zdravstvene zaštite. Iz dostavljene dokumentacije razvidno je da bi se razvoj nove bolničke mreže za Hrvatsku trebao odvijati sukladno strateškom pravcu definiranom u Nacionalnoj strategiji zdravstva 2012.-2020., pri tome je cilj osigurati troškovno djelotvornije i učinkovitije pružanje zdravstvene zaštite odnosno ekonomično i kvalitetno pružanje usluga. Informacije o trenutnom stanju u bolnicama, njihovom daljnjem ustroju, razvoju, određivanju prioriteta i jačanju kapaciteta, općenito unaprjeđenju i učinkovitosti funkcioniranja sustava javnog zdravstva i slično su informacije od javnog interesa. Iz natpisa u medijima razvidno je da javnost primjerice zanima da li je Master plana bolnica usmjeren na uštede u zdravstvu ili mu je cilj kako poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite, odnosno na štetu ili korist korisnika zdravstvenih usluga. Općenito zdravstvena politika u svijetu u središtu je stalnog interesa javnosti. Društvene rasprave koje se vode oko zdravstva usmjerena su na pitanje kako na najučinkovitiji način organizirati zdravstvenu zaštitu te pitanje iznosa izdvajanja za zdravstvo. Osim što je zdravlje pokazatelj kvalitete života svakog pojedinca ono je ujedno i pokazatelj općeg razvoja društva. Kao što je već ranije spomenuto zakonska je obveza svake osobe da se brine o svome zdravlju, pa je stoga očito da je reforma bolničkog zdravstvenog sustava od važnosti za svakog pojedinca.
U konkretnom slučaju omogućavanje slobodnog pristupa informacijama koje je žalitelj tražio omogućuje javnosti da stekne širu sliku kako o trenutnom stanju, tako i daljnjem planiranju bolničkog sustava u Republici Hrvatskoj, te da od uloge pasivnog promatrača postane aktivan akter procesa odlučivanja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.