KLASA: UP/II-008-07/21-01/237
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 12. travnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/21-02/02, URBROJ: DN-4/ŽF-21-2 od 29. siječnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/21-02/02, URBROJ: DN-4/ŽF-21-2 od 29. siječnja 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 18. siječnja 2021. godine, koji je navedenom tijelu javne vlasti ustupljen od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dana 1. veljače 2021. godine, a kojim je zatražen ugovor o najmu odnosno ugovor o zakupu sklopljen vezano za nekretninu na adresi Mesnička ulica 33 u Zagrebu, sagrađenu na kčbr. 393 k.o. Zagreb, upisanu u zk.ul.br. 370 k.o. Grad Zagreb, pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno jer ista ne postoji.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi da su navodi iz obrazloženja navedenog rješenja na kojima se temelji odluka o odbacivanju zahtjeva netočni iz više razloga. Žaliteljica navodi da sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18.) državnom imovinom upravlja Ministarstvo državne imovine, a da ministar nadležan za poslove državne imovine može odlukom povjeriti nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., iz čega da proizlazi kako bi navedeno društvo koje upravlja nekretninom u vezi koje se traži informacija i tvrdi da ......... koristi ½ nekretnine koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, između ostaloga i na temelju Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj 91/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18. i 105/20.), trebalo posjedovati traženu informaciju ili bar uputiti podnositelja zahtjeva gdje se ona nalazi. Nadalje, navodi kako ........., kojeg zastupa u ovom predmetu živi na adresi Mesnička 33, ističe kako je na navedenoj adresi zaprimio uplatnice trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. naslovljene na ......... u kojima je kao opis plaćanja navedena slobodno ugovorena najamnina. Ističe da sukladno članku 5. i 6. Zakona o najmu stanova najamnina mora biti dio sadržaja ugovora o najmu stana, a može biti zaštićena i slobodno ugovorena, pa da je obzirom na navedene uplatnice logično pretpostaviti da postoji Ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom između prvostupanjskog tijela i .......... S obzirom da se sukladno zakonskim odredbama državnom imovinom mora upravljati s pažnjom dobrog gospodara i prema načelima upravljanja državnom imovinom, između ostalih prema načelu javnosti, žaliteljica se pita kako je moguće da ......... koristi ½ nekretnine koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a da prvostupanjsko tijelo nema za to pravnu osnovu jer se time dovodi u pitanje upravljanje imovinom s pažnjom dobrog gospodara i prema načelu javnosti. Također, žaliteljica navodi da se prema članku 39. Zakona o upravljanju državnom imovinom nekretninama u državnom vlasništvu može raspolagati na temelju javnog natječaja ili neposrednom pogodbom, pa drži da se sporna nekretnina mogla dati u najam ......... isključivo na temelju natječaja. Slijedom svega navedenog od žalbenog tijela traži da naloži trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. da joj omogući pristup traženoj informaciji a podredno da je uputi gdje se informacija nalazi. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjev za pristup informacijama datiran sa 18. siječnja 2021. godine podnijela Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (zaprimljen 20. siječnja 2021. godine), koje je navedeni zahtjev aktom KLASA: 008-01/21-01/30, URBROJ: 531-03-1-3-21-3 od 21. siječnja 2021. godine, sukladno odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupilo trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., a koji je kod navedenog tijela zaprimljen 1. veljače 2021. godine.
Nadalje, utvrđeno je kako je žaliteljica navedenim zahtjevom zatražila sljedeće: „Ugovor o najmu odnosno Ugovor o zakupu sklopljen između ......... iz Zagreba, Mesnička 33, i trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. za nekretninu na adresi Mesnička 33 u Zagrebu, sagrađenu na kčbr. 393 k.o. Grad Zagreb, upisanu u zk.ul.br. 370 k.o. Grad Zagreb; i Uvjeti natječaja za najam odnosno zakup nekretnine na adresi Mesnička ulica 33 u Zagrebu sagrađena na kčbr. 393 k.o. Grad Zagreb, upisanu u zk.ul.br. 370 k.o. Grad Zagreb na kojem je odabrana ......... iz Zagreba.
Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. o navedenom ustupljenom zahtjevu žaliteljice donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-02/21-02/02, URBROJ: DN-4/ŽF-21-2 od 29. siječnja 2021. godine, u kojem je kao razlog odbacivanja zahtjeva navelo da ne posjeduje traženu informaciju.
U obrazloženju navedenog rješenja je navedeno kako je u postupku po zahtjevu žaliteljice utvrđeno da je rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada, Odjela za upravno-pravne poslove KLASA: UP(I-942-02/2010-12/21, URBROJ: 251-14-02/203-12-17 utvrđeno da je Republika Hrvatska vlasnica ½ dijela kuće, popisni br. 44 u Zagrebu u Mesničkoj 33 izgrađenoj na zk.č.br. 393 koja se u naravi sastoji od dva stana. Također je navedeno kako je Republika Hrvatska citiranim rješenjem utvrđena suvlasnikom na nekretnini ½ dijela kuće na navedenoj adresi sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01. i 80/02.). Nadalje, također je navedeno da je u citiranom rješenju navedeno kako je u ½ nekretnine suvlasnik ........., a što je vidljivo i iz zemljišnoknjižnog uloška broj 370, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, stanje na dan 27. siječnja 2021. godine. Pojašnjava se da je za korištenje ½ nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske korisnica ......... zadužena temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.) i Zakona o najmu stanova, kao i da je nekretnina bila korištena od strane evidentirane suvlasnice prilikom preuzimanja nekretnine na upravljanje od prvostupanjskog tijela u ½ dijela u vlasništvu Republike Hrvatske. Zaključno je navedeno kako obzirom na izloženo trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. ne posjeduje Ugovor o najmu ili uvjete natječaja za navedenu nekretninu jer takva informacija sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne postoji.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09.) drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Naime predmet ovog postupka nije to radi li se u konkretnom slučaju o spornoj nekretnini, niti se u njemu ocjenjuje zakonitost primjene odredbi drugih posebnih propisa od strane prvostupanjskog tijela vezano za djelatnost koju ono obavlja, nego se u ovom žalbenom postupku utvrđuje zakonitost prvostupanjskog rješenja u odnosu na postojanje ili nepostojanje tražene informacije te u odnosu na navedeno primjena odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama o rješavanju zahtjeva korisnika.
U žalbenom postupku, trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. se u aktu kojim je dostavilo spis predmeta po žalbi KLASA: 008-02/21-02/02, URBROJ: DN-4/ŽF-21-5 od 11. ožujka 2021. godine dodatno očitovalo kako je u postupku po predmetnom zahtjevu utvrđeno da se njime traži informacija u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ali da istu ne posjeduje u niti jednom obliku te nema saznanja da je posjeduje neko drugo tijelo, pa je stoga doneseno osporeno rješenje. U istom je aktu pojašnjeno da je prvostupanjsko tijelo ½ nekretnine na adresi Mesnička 33 preuzelo na upravljanje od nadležnog tijela te da se u istoj ½ nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske nalazila ........., a koja je i suvlasnica ½ navedene nekretnine. U odnosu na žalbene navode u navedenom je aktu istaknuto kako se radi o proizvoljnom tumačenju zakonskih propisa pri čemu se određeni propisi izostavljaju, kao i da nije obveza prvostupanjskog tijela po zahtjevu za pristup informacijama tumačiti žaliteljici odredbe drugih propisa, nego utvrditi posjeduje li zatražene informacije iz zahtjeva. Nadalje, u navedenom je aktu istaknuto kako je iz osporenog rješenja vidljivo na koji način je ......... zatečena u predmetnoj nekretnini te da ju je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. na odgovarajući način, primjenjujući pozitivne propise Republike Hrvatske zadužilo za korištenje dijela nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske crpeći između ostaloga i prava iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Zakona o obveznim odnosima, a zbog čega nisu povrijeđene odredbe članka 9. i 15. Zakona o upravljanju državnom imovinom. Istaknuto je kako prvostupanjsko tijelo kontinuirano provodi provjere korisnika i osnove korištenja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi korištenje bilo usklađeno sa stvarnim stanjem i bilo pravno regulirano a imovina zaštićena i aktivna, a da se informacije o navedenom javno objavljuju na njegovim internetskim stranicama. U očitovanju je također navedeno kako se račun za korištenje nekretnine za suvlasnički dio u vlasništvu Republike Hrvatske ispostavlja sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske s obzirom da je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. stan u konkretnom slučaju preuzelo na upravljanje s korisnikom imovine, a kako je to utvrđeno i Rješenjem Grada Zagreba te da imovinu na korištenje ......... nije dalo prvostupanjsko tijelo. Zaključno je navedeno kako je nakon izjavljene žalbe ponovo izvršena provjera je došlo do promjene činjeničnog stanja glede zatraženih informacija i eventualnog sklapanja ugovora o najmu ili drugog pravnog posla s ......... te da je utvrđeno da o toga nije došlo, pa da se stoga žalba smatra neosnovanom.
U žalbenom je postupku slijedom svega navedenog zaključeno kako trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. ne posjeduje tražene informaciju iz zahtjeva, u kojem slučaju je bilo u obvezi postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što je prvostupanjsko tijelo i učinilo. Naime, člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Posebno se napominje kako žalbeni navodi o tome kako bi tijelo javne vlasti sukladno drugim posebnim propisima moralo posjedovati tražene informacije, jer bi neposjedovanje istih bilo u suprotnosti s dobrim i transparentnim gospodarenjem nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske nisu bili od utjecaja za donošenje odluke u ovom predmetu, obzirom da nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već utvrđivanje da li tijelo javne vlasti posjeduje ili ne posjeduje izrađenu zatraženu informaciju, odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti kao već izrađeni zapis podataka.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbit žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan