KLASA: UP/II-008-07/21-01/228

URBROJ: 401-01/06-21-4

Zagreb, 9. travnja 2021.

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Muć, KLASA: UP/I-008-02/21-01/04, URBROJ: 2180/02-03-21-2 od 5. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Muć, KLASA: UP/I-008-02/21-01/04, URBROJ: 2180/02-03-21-2 od 5. ožujka 2021. godine, kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 15. veljače 2021. godine, u kojem je nezadovoljan dostavljenim informacijama od Općine Muć tražio odgovor na pitanje čega mu nisu dostavljena imena konzumenata reprezentacije i svrha kako je tražio u zahtjevu od 19. listopada 2020. godine već samo računi bez tih podataka, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, žalitelj navodi kako mu je Općina Muć suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbila zahtjev kojim je tražio svrhu troškova reprezentacije i imena konzumenata zbog zaštite osobnih podataka te mu time uskratila zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, s obzirom da se radi o trošenju javnog novca a zbog čega se omogućavanje pristupa imenima i prezimenima osoba koje ga troše ne bi prekršile odredbe propisa o zaštiti podataka. Žalitelj ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što se imena i prezimena osoba koje primaju donacije i druge pogodnosti (drvarina, voda, struja) javno objavljuju na web stranici Općine Muć, pa je iz navedenog vidljivo kako ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva i uskratu traženih informacija te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup istima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom od 19. studenoga 2020. godine Općini Muć, podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je zatražio sljedeće informacije: „Preslike računa reprezentacije s podacima - svrha reprezentacije te ime i prezime konzumenata, za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 30. rujna 2020. godine“.

Također je utvrđeno kako je Općina Muć postupivši po navedenom zahtjevu za pristup informacijama uz akt KLASA: 008-02/20-01/18, URBROJ: 2180/02-03-20-2 od 4. prosinca 2020. godine, žalitelju osobno predala tražene preslike računa reprezentacije za zatraženo razdoblje dana 8. prosinca 2020. godine, i to nakon što su mu naplaćeni materijalni troškovi dostave informacije.

Nadalje, utvrđeno je kako je žalitelj nezadovoljan zaprimljenim informacijama dana 15. veljače 2021. godine podnio predmetni zahtjev u kojem je postavio sljedeće pitanje: „Zašto mi nisu dostavljena imena i prezimena konzumenata reprezentacije i svrha kako je tražio u zahtjevu od 19. listopada 2020. godine, već samo računi bez ovih podataka?“

Iz sadržaja predmetnog zahtjeva, premda ga je žalitelj podnio na obrascu zahtjeva za pristup informacijama, je razvidno da se radi o zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije te je stoga prvostupanjsko tijelo bilo u obvezi isti kao takav i rješavati.

Iz spisa predmeta je nadalje utvrđeno kako je o predmetnom zahtjevu žalitelja Općina Muć donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/21-01/04, URBROJ: 2180/02-03-21-2 od 5. ožujka 2021. godine, kojim je odbila zahtjev pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što se ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

U obrazloženju osporenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva te da se podaci koje je žalitelj tražio ne smatraju informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je stoga odlučeno kao u izreci osporenog rješenja.

U žalbenom postupku, slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/228, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 16. ožujka 2021. godine, Općina Muć je aktom KLASA: UP/I-008-02/21-01/04, URBROJ: 2180/02-03-21-6 od 19. ožujka 2021. godine dostavila  spis predmeta na nadležno rješavanje te se u citiranom aktu očitovala kako je žalitelju po ranijem zahtjevu za pristup informacijama dostavljeni svi zatraženi računi za reprezentaciju koju posjeduje Općina Muć, a što je vidljivo iz spisa predmeta, kao i da na računima reprezentacije nisu navedena imena konzumenta i svrha, pa stoga takvu informaciju ne posjeduju.

Odredbom članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji.

Odredbom članka 24. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ukoliko korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Daljnjim uvidom u spis predmeta i razmotrivši sve prethodno navedeno te predmetni zahtjev žalitelja, u žalbenom je postupku zaključeno kako je žalitelj navedenim zahtjevom zapravo podnio zahtjev za dopunu ili ispravak informacije kojim je zatražio preslike računa koji su mu dostavljeni po ranijem zahtjevu, ali koji bi sadržavali imena konzumenata i svrhu za koju su izdani, ali da takve račune prvostupanjsko tijelo ne posjeduje te da je žalitelju već dostavilo tražene račune za reprezentaciju koje je imalo u posjedu za traženo razdoblje.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje popise, analize, izvješća, i sastavlja odgovore na pitanja i izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona. Stavkom 5. točkom 4. navedenog članka je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U postupku po žalbi, a s obzirom na navode žalbe te osporenog rješenja, drugostupanjsko tijelo mora utvrditi da li je žalitelj predmetnim zahtjevom tražio podatak koji se može podvesti pod gore citiranu definiciju „informacije“, posjeduje li tijelo javne vlasti zatraženu informaciju u trenutku podnošenja zahtjeva te ukoliko je posjeduje postoje li ograničenja zbog kojih je informacija izuzeta od javnog pristupa.

Uvidom u sadržaj predmetnog zahtjeva žalitelja razvidno je kako on postavlja pitanje Općini Muć o razlogu zbog kojeg mu nisu dostavljeni svi traženi podaci, na koje bi prvostupanjsko tijelo zapravo trebalo odgovoriti navodeći koji bi to bio razlog, a što se smatra izradom nove informacije, pa takvo traženje ne bi predstavljalo traženje informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Pri navedenom se napominje kako nije u nadležnosti Povjerenika za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, već da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje zatraženu informaciju odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup informaciji u slučaju kada je njezino postojanje kod istog tijela javne vlasti nedvojbeno utvrđeno.

Uzimajući u obzir vrstu zahtjeva žalitelja te sadržaj njegova traženja u konkretnom slučaju i činjenicu da je iz spisa predmeta utvrđeno kako su mu po inicijalnom zahtjevu dostavljeni računi za reprezentaciju u traženom razdoblju, odnosno da je predmetnim zahtjevom tražio dopunu podataka koje prvostupanjsko tijelo ne posjeduje jer isti nisu navedeni na predmetnim računima, u žalbenom je postupku zaključeno kako se radilo o zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije te kako isti nije osnovan.

S obzirom na sve navedeno, u žalbenom je postupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo u pogledu predmetnog zahtjeva za dopunu i ispravak informacije ispravno odbilo isti kao neosnovan, ali da se pri navedenom trebalo pozvati na odredbu članka 23. stavka 5. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nema osnove za dopunu ili ispravak dostavljenih informacija..

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu mogli biti od utjecaja pri rješavanju ove upravne stvari, pa se stoga prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti te je zaključeno kako je ista neosnovana.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan