KLASA: UP/II-008-07/21-01/203
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 26. travnja 2021.
Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv akta Općine Stubičke Toplice KLASA: 008-02/21-01/06, URBROJ: 2113/03-03-21-3 od 11. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se akt Općine Stubičke Toplice KLASA: 008-02/21-01/06, URBROJ: 2113/03-03-21-3 od 11. veljače 2021. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama isprava o stručnoj spremi ......... člana Školskog odbora Osnovne škole Vladimir Bosnar u Stubičkim Toplicama:
- Potvrde o završenom sveučilišnom preddiplomskom studiju ......... KLASA: 034-01/14-01/85, URBROJ: 380-020/032-14-2 od 5. lipnja 2014. godine, koja je izdana od Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih studija, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove; i
- Potvrde o završenom sveučilišnom diplomskom studiju ......... KLASA: 034-01/14-01/85, URBROJ: 380-020/032-14-3 od 5. lipnja 2014. godine, koja je izdana od Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih studija, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove,
na način da se na navedenim dokumentima prekriju podaci o datumu, mjestu i državi rođenja te se u tom dijelu njegov zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Općini Stubičke Toplice da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim aktom Općine Stubičke Toplice koji ima značenje rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. veljače 2021. godine, u kojem je zatražio presliku diplome stručne spreme člana Školskog odbora koji je imenovan od strane Općinskog vijeća ......... (koja vrijedi u Republici Hrvatskoj ili koja je nostrificirana) odnosno podatak o njegovoj stručnoj spremi i ECTS bodove, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Žalitelj je protiv osporenog akta pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi kako isti predstavlja odbijajuće rješenje, obzirom da se u navedenoj odluci odbija pristup traženim informacijama iz razloga što se radi o zaštićenim osobnim podacima. Nadalje, žalitelj navodi kako prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja njegovog zahtjeva nije provelo test razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka1. Zakona o pravu na pristup informacijama te mu je na taj način neopravdano uskratilo pristup zatraženoj informaciji. Ističe kako svoj stav da mu pripada pravo na pristup traženim informacijama temelji na dosadašnjoj praksi žalbenog tijela koja proizlazi iz rješenja KLASA: UP/II-008-07/29-01/52 od 21. studenoga 2019. godine te KLASA: UP/II-008-07/19-01/445 od 20. studenoga 2019. godine. Slijedom navedenog žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da mu temeljem članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama omogući pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. veljače 2021. godine od Općine Stubičke Toplice, kao tijela javne vlasti, zatražio dostavu sljedećih podataka: „Preslika diplome stručne spreme člana Školskog odbora koji je imenovan od strane Općinskog vijeća g. .......... Traži se diploma koja vrijedi u Hrvatskoj ili nostrifikacija iste ako nije akreditirana ustanova izdala istu i traži se podatak o stručnoj spremi i ECTS bodove.“
Nadalje je utvrđeno kako je po navedenom zahtjevu Općina Stubičke Toplice žalitelju dostavila akt KLASA: 008-02/21-01/06, URBROJ: 2113/03-03-21-3 od 11. veljače 2021. godine kojim je odbila njegov zahtjev, uz obrazloženje da isprava o školskoj spremi predstavlja osobni podatak te bi dostava iste informacije predstavljala povredu osobnih podataka sukladno propisu koji uređuje zaštitu osobnih podataka.
Člankom 111. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu. U takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.
Međutim, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno da je žalitelj podnio predmetnu žalbu protiv osporenog akta koji ima značenje odbijajućeg rješenja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te Zakona o općem upravnom postupku, pa je u tom smislu u drugostupanjskom postupku zaključeno kako zbog nedostatka donošenja odluke u formi rješenja te nedostatka pouke o pravnom lijeku žalitelj nije pretrpio štetne posljedice.
U žalbenom postupku aktom KLASA: 008-02/21-01/06, URBROJ: 2113/03-04-21-6 od 4. ožujka 2021. godine Općina Stubičke Toplice dostavila je spis predmeta po žalbi na nadležno rješavanje, a kao sastavni njegov dio i informacije koje su predmet ovog postupka.
Uvidom u spis predmeta u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenilo zakonske odredbe te je načinilo bitne procesne pogreške prilikom rješavanja zahtjeva.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako nije moguće prihvatiti argumentaciju za odbijanje zahtjeva prvostupanjskog tijela iz osporenog akta, tim više što uvidom u spis predmeta te dokumentaciju koja predstavlja informacije koje su predmet postupka nije pronađen pisani trag iz kojeg bi bilo vidljivo da je prvostupanjsko tijelo po zahtjevu žalitelja provelo test razmjernosti i javnog interesa, a što je bilo u obvezi učiniti sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje razmotrio mogućnost pristupa u zahtjevu zatraženim informacijama vezanim za stručnu spremu i stečene ECTS bodove člana Školskog odbora Osnovne škole Vladimir Bosnar u Stubičkim Toplicama ..........
Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je kako one sadrže osobne podatke fizičkih osoba kao što su: ime i prezime člana Školskog odbora, ime i prezime te potpis odgovorne osobe u pravnoj osobi koja temeljem svojih ovlaštenja izdaje potvrdu o stečenom stupnju obrazovanja, datum, mjesto i država rođenja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako prvostupanjsko tijelo u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa i interes javnosti da se omogući pristup u zahtjevu zatraženoj informaciji.
Slijedom navedenog, navodi prvostupanjskog tijela iz osporenog akta da u konkretnom slučaju prevladava zaštita osobnih podataka člana Školskog odbora ne mogu se prihvatiti, jer isti u spisu predmeta ničim nisu potkrijepljeni.
Osim navedenog u žalbenom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo postupajući po predmetnom zahtjevu nije uzelo u obzir odredbu članka 119. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.) kojim je propisano da član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.
Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 118. navodi kako školom upravlja školski odbor, iz čega je razvidno kako se poslovi Školskog odbora odnose na upravljanje školom i raspolaganje javnim sredstvima, a slijedom čega je od velikog značaja i javnog interesa da se imenovanja članova Školskog odbora vrše u skladu za zakonom propisanim kriterijima.
Stoga je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, uvažavajući sve citirane zakonske odredbe, u žalbenom postupku zaključeno da omogućavanje pristupa podacima o završenom stupnju obrazovanja te imenu i prezimenu člana Školskog odbora Škole kojeg je imenovao njezin osnivač, kao i imenu i prezimenu odgovorne osobe u pravnoj osobi koja temeljem svojih ovlaštenja potpisuje potvrdu o stečenom stupnju obrazovanja te njezinog vlastoručnog potpisa, ne bi dovelo do povrede osobnih podataka osobe imenovane za člana Školskog odbora, s obzirom da navedeni podatci iskazuju zakonitost postupanja tijela javne vlasti.
Međutim, uvidom u potvrde o stečenoj stručnoj spremi člana Školskog odbora ......... utvrđeno je da iste sadržavaju i druge osobne podatke kao što su datum, mjesto i država rođenja, u pogledu kojih nije utvrđeno postojanje javnog interesa za dostupnošću tih podataka, nego da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa tim podacima Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život člana Školskog odbora, pa je stoga temeljem članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo djelomično odobriti pristup traženim informacijama iz zahtjeva prekrivanjem tih podataka.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan