KLASA: UP/II-008-07/21-01/162

URBROJ: 401-01/10-21-3

Zagreb, 21. travnja 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatske autoceste d.o.o., Broj: 4211-200-7694-1/20 od 3. prosinca 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatske autoceste d.o.o., Broj: 4211-200-7694-1/20 od 3. prosinca 2020. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelji) kojim su tražili podatak o visini naknade za izvlaštenje koju je dobio njihov brat ......... za katastarsku česticu 173/2, u k.o. Islam Latinski, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja zaštićeni osobni podatak.

Protiv navedenog rješenja žalitelji su uložili žalbu u kojoj u bitnom navode da je prvostupanjsko rješenje neosnovano, jer je njihov brat ......... preminuo, te nije imao potomaka. Uz žalbu dostavljaju smrtni list za pok. .......... Predlažu da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su žalitelji zahtjevom za pristup informacijama od 26. studenog 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražili informaciju o tome koliko je njihov brat ......... obeštećen za izvlaštenje čestice zemlje 173/2 u k.o. Islam Latinski.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi se omogućavanjem pristupa traženoj informaciji ozbiljno povrijedilo pravo na zaštitu osobnih podataka Branka, te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Iz izvatka iz matice umrlih, broj 2004/2009 od 13. studenog 2011. godine, koji su žalitelji dostavili uz žalbu jasno proizlazi da je ......... preminuo dana 27. srpnja 2009. godine.

Uvodnom odredbom broj 27 Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da se Uredba ne primjenjuje na osobne podatke preminulih osoba.

Dakle, u konkretnom slučaju pogrešno je pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo poništiti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti ovu upravnu stvar u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer mu u žalbenom postupku nije dostavljena informacija koja je predmet postupka.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.

Posebno se ukazuje prvostupanjskom tijelu da se dostava rješenja strankama vrši osobnom dostavom u smislu članka 85. Zakona o općem upravnom postupku, a u konkretnom slučaju dostava je izvršena preporučenom pošiljkom uz povratnicu, što se ne smatra urednom dostavom.

Upravo zbog navedenog, žalbu žaliteljice Ljubice Alavanje treba smatrati pravovremenom.

Osim toga, u ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir činjenicu da žalitelji očito imaju određeni interes za informaciju koja se traži, a što je vidljivo iz dijela parcelacijskog elaborata za dionicu Maslenica-Zadar iz listopada 1996. godine, te iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, br. O-934/82 od 20. siječnja 1983. godine, u kojem su žalitelji i ......... proglašeni nasljednicima iza pok. ........., a u ostavinskoj imovine navodi se upravo i čestica 173/2 k.o. Islam Latinski, koja je predmet zahtjeva žalitelja.

Sve navedene okolnosti ukazuju da je ponovljenom postupku potrebno utvrditi imaju li žalitelji pravni interes za traženim informacijama, odnosno je li moguće istim omogućiti pristup traženim informacijama po drugim propisima, u kojem slučaju se sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne bi primjenjivale odredbe navedenog Zakona.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Zoran Pičuljan