KLASA: UP/II-008-07/20-01/1101

URBROJ: 401-01/03-21-2

Zagreb, 26. ožujka 2021. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Dubrovnika KLASA: UP/I-008-02/20-01/07, URBROJ: 2117/01-08-01/28-20-01 od 2. rujna 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 2. rješenja Grada Dubrovnika KLASA: UP/I-008-02/20-01/07, URBROJ: 2117/01-08-01/28-20-01 od 2. rujna 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup popisu s imenima i prezimenima svih korisnika gradskih stanova, uključujući bespravne korisnike i korisnike stanova nakon objave Konačne liste reda prvenstva 2018. godine.

3. Nalaže se Gradu Dubrovniku da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U točki 1. osporenog rješenja djelomično je udovoljeno zahtjevu za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim traži popis stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika.

U točki 2. osporenog rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja kojim traži popis korisnika gradskih stanova, uključujući i one bespravne te popis korisnika koji su postali korisnici stanova nakon objave liste prvenstva 2018. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv točke 2. navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što Zakon jasno propisuje definiciju zaštićenih podataka te da je tijelu javne vlasti proslijedio mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka u kojemu se navodi da se mogu dostaviti imena korisnika te iznosi koji isti plaćaju. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. kolovoza 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije: popis stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika, popis korisnika gradskih stanova, uključujući one bespravno useljene, popis korisnika koji su postali korisnici stanova nakon objave prvenstva 2018. godine te popis korisnika na čekanju.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi kako je utvrđeno da se radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da se odluka temelji na članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja uz tražene informacije.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u osporeno rješenje u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da isto ne sadrži nikakvo obrazloženje osim navođenja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama i citiranja zakonske odredbe, čime je povrijeđena odredba članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) koja obvezuje prvostupanjsko tijelo da u obrazloženju rješenje navede razloge koji su bili odlučni za rješavanje upravne stvari.

Posebno se ističe važnost obrazloženja rješenja, jer obrazloženje omogućava stranci da pomoću žalbe zaštiti svoje interese i pokuša pobiti navode iz rješenja tijela javne vlasti. Kada rješenje nema valjano obrazloženje, podnositelj zahtjeva je doveden u nejednak položaj u odnosu na tijelo i ne može u potpunosti ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo na žalbu.

Nadalje, kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Tijelo javne vlasti, međutim, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa i interes javnosti da se omogući pristup predmetnoj informaciji.

Naime, tijelo javne vlasti je uz prvostupanjski spis i tražene informacije, dostavilo naknadno provedeni test razmjernosti i javnog interesa obrazlažući razloge protiv omogućavanja pristupa informacijama žalitelju. Uvidom u navedeno obrazloženje tijela javne vlasti KLASA: UP/I-008-02/20-01/07, URBROJ: 2117701-08-01/28-20-03 od 24. rujna 2020. godine vezno za razloge protiv omogućavanja pristupa informacijama u odnosu na imena i prezimena korisnika stanova poziva se na odredbe Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka te na načelo privatnosti korisnika socijalne pomoći jer predmetni podaci razotkrivaju socijalni status fizičkih osoba te da bi njihovo objavljivanje moglo nepotrebno i prekomjerno te osobe izlagati javnosti, nadalje na odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama koje se odnose na zlouporabu prava na pristup informacijama. Vezno za razloge protiv omogućavanja pristupa informacijama u odnosu na bespravne korisnike tijelo javne vlasti se poziva na odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne jer se protiv bespravnih korisnika vodi postupak pred nadležnim sudom. U odnosu na listu prvenstva navodi se da je ista već bila objavljena na stranicama tijela javne vlasti

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama je popis korisnika gradskih stanova, uključujući one bespravno useljene, popis korisnika koji su postali korisnici stanova nakon objave prvenstva 2018. godine te popis korisnika na čekanju. Iz navedenog proizlazi da žalitelj traži popis s imenima i prezimenima korisnika stanova u vlasništvu tijela javne vlasti.

Izvršen je uvid u traženu informaciju te je utvrđeno da ista uz popis s imenima i prezimenima korisnika sadrži podatke koji nisu predmet ovog postupka s obzirom na to da žalitelj u predmetnom zahtjevu nije tražio informacije o adresi korisnika, o površini stanova te o pravnoj osnovi na temelju koje korisnici koriste predmetne stanove u vlasništvu tijela javne vlasti.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela, poveznica http://www.dubrovnik.hr/natjecaji/javni-natjecaj-za-10755 te je utvrđeno da je tijelo javne vlasti dana 15. studenog 2017. godine objavilo Javni natječaj za utvrđivanje liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam (dalje u tekstu: Javni natječaj). U točki I. Javnog natječaja utvrđeno je da se stanovi izgrađeni sredstvima za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih osoba i osoba slabijeg imovnog stanja mogu dati u najam samo na temelju Liste reda prvenstva i to isključivo socijalno ugroženim osobama i osobama slabijeg imovnog stanja, a koji uz ostale uvjete iz te Odluke primaju zajamčenu minimalnu naknadu pri Centru za socijalnu skrb najmanje šest mjeseci do podnošenja zahtjeva za davanje stana u najam (socijalno ugrožene osobe) ili da im mjesečna primanja po članu obiteljskog domaćinstva u prethodnoj godini ne prelaze 30% iznosa prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini (osobe slabijeg imovnog stanja). U točki V. Javnog natječaja navodi se da se konačna lista prvenstva objavljuje na oglasnoj ploči Grada, na web stranici Grada i Centra za socijalnu skrb te da ista vrijedi tri godine odnosno do utvrđivanja nove konačne liste reda prvenstva.

U drugostupanjskom je postupku izvršen je uvid u internetsku stranicu tijela javne vlasti u Konačnu listu reda prvenstva za davanje stanova u najam, poveznica https://www.dubrovnik.hr/uploads/20180517/Lista-reda-prvenstva.pdf, te je utvrđeno da Konačna lista reda prvenstva za davanje stanova u najam sadrži imena i prezimena podnositelja (ukupno 63), broj članova obiteljskog domaćinstva, mjerila i bodove za davanje stanova u najam te ukupan broj bodova.

Nadalje, utvrđeno je da interes javnosti o dodjeli stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u najam prema Konačnoj lista reda prvenstva za davanje stanova u najam proizlazi i iz novinskog članka od 10. lipnja 2019. godine, poveznica https://dulist.hr/postupci-u-tijeku-frankovic-i-dalje-vodi-bitku-s-bespravnim-stanarima/585215/, gdje se navodi da je od lipnja do rujna 2018. godine ukupno šest obitelji koje se nalaze na Listi reda prvenstva uselilo u gradske stanove, dok ostalima s navedene liste nije riješeno stambeno pitanje.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje tražena informacija popis s imenima i prezimenima korisnika stanova u vlasništvu tijela javne vlasti predstavlja informaciju od javnog značaja. Posebno se ističe da se u pogledu predmetnog popisa ne mogu primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se isti žalitelju omogućuje u cijelosti.

Naime, u pogledu traženog popisa s imenima i prezimenima fizičkih osoba koji su korisnici stanova u vlasništvu tijela javne vlasti, utvrđeno je da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, te u tom slučaju ne dolazi do povrede osobnih podataka navedenih fizičkih osoba, ako se daju njihova imena i prezimena, jer bi navedene informacije radi transparentnosti rada tijela javne vlasti trebale biti svima dostupne.

Osim toga, očito je da samom objavom liste reda prvenstva na internet stranici, prvostupanjsko tijelo potvrđuje da se radi o informaciji za koju postoji interes javnosti.

Vezano za navode tijela javne vlasti da bi se objavom imena i prezimena korisnika stanova, koji su i korisnici prava u sustavu socijalne skrbi, razotkrio socijalni status tih osoba te da bi ih se moglo nepotrebno i prekomjerno izlagati javnosti, Povjerenik za informiranje smatra iste neutemeljenim. Naime, iz samog teksta Javnog natječaja od 15. studenog 2017. godine proizlazi da se stanovi izgrađeni sredstvima za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih osoba i osoba slabijeg imovnog stanja mogu dati u najam na temelju liste prvenstva i to isključivo socijalno ugroženim osobama i osobama slabijeg imovnog stanja te da isti trebaju priložiti, između ostalog, dokaz o primanju zajamčene minimalne naknade i/ili potvrdu o primanjima, a da će se Konačna lista prvenstva objaviti na internet stranici tijela javne vlasti. Iz navedenog proizlazi da podnositelji zahtjeva sudjelovanjem na javnom natječaju za utvrđivanje liste prvenstva za davanjem gradskih stanova u najam, pristaju da njihova imena i prezimena, mjerila i bodovi te njihov rang budu javno objavljeni.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje za traženu informaciju popis s imenima i prezimenima korisnika stanova u vlasništvu tijela javne vlasti nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražena informacija predstavlja informaciju od javnog značaja.

Kao primjer dobre prakse upućuje se na internet stranicu Grada Zagreba, poveznica http://www1.zagreb.hr/gradskaimovina.nsf/FI?OpenForm, koja se odnosi, između ostalog, na stanove u vlasništvu Grada Zagreba. Na navedenoj stranici nalazi se popis najmoprimaca stanova u vlasništvu Grada Zagreba te pravna osnova dodjele stana. Nadalje, na navedenoj stranici nalazi se i popis korisnika stanova bez valjane pravne osnove.

Vezano za žaliteljev zahtjev za pristup informaciji popisu korisnika na čekanju, napominje se da je Konačna lista reda prvenstva za davanje stanova u najam objavljena na ranije navedenoj poveznici te da će uvidom u traženu informaciju popis s imenima i prezimenima svih korisnika gradskih stanova, uključujući bespravne korisnike i korisnike stanova nakon objave Konačne liste reda prvenstva 2018. godine, utvrditi korisnike na čekanju s navedene liste.

Slijedom svega navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je poništiti točku 2. prvostupanjskog rješenja te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan