KLASA: UP/II-008-07/20-01/984

URBROJ: 401-01/04-21-6

Zagreb, 4. ožujka 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Jastrebarskog KLASA: UP/I-008-01/20-01/19, URBROJ: 238/12-03/8-20-3 od 8. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Jastrebarskog KLASA: UP/I-008-01/20-01/19, URBROJ: 238/12-03/8-20-3 od 8. srpnja 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- Ugovora o izvođenju radova na postavljanju autobusnog stajališta u naselju Hrastje Plešivičko zaključenog između Grada, kao naručitelja i trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., kao izvođača, KLASA: 340-01/19-01/06, URBROJ: 238/12-02-19-9 od 14. studenoga 2019. godine,

- Obrasca 2, PONUDBENI LIST za uređenje autobusnog stajališta u naselju Hrastje Plešivičko,

- Troškovnika Autobusna stanica Hrastje Plešivičko (Troškovnik radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Jastrebarskog u 2019. godini) od 8. studenog 2019. godine,

- Dopisa Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 340-01/19-01/6, URBROJ: 238/12-04/2-19-4 od 29. listopada 2019. godine upućenog Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj postaji Jastrebarsko kojim se traži suglasnost na prometni elaborat, te pripadajuće dostavnice o uručenju navedenog dopisa Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj postaji Jastrebarsko,

- Dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Jastrebarsko Broj: 511-19-39/2-1222/2019 od 28. lipnja 2019. godine upućenog Policijskoj upravi zagrebačkoj, Službi za sigurnost cestovnog prometa,

- Rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora policije, Službe za sigurnost cestovnog prometa Broj: 511-19-06/6-7-866/2-19. od 29. studenoga 2019. godine,

- Prometnog elaborata „Nove regulacije prometa - uređenje autobusnog stajališta u Hrastju Plešivičkom na NC2801“, El. Br: E-01-033-19, Samobor, rujan 2019., koji je izradilo trgovačko društvo ALUMNUS GRUPA d.o.o.

3. Nalaže se Gradu Jastrebarskom da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. lipnja 2020. godine, kojim je od Grada Jastrebarskog (u daljnjem tekstu: Grad) zatražio da mu se dostavi sva dokumentacija vezana za izgradnju svih autobusnih stanica po naseljima u zadnje 4 godine i to građevinske dozvole, uporabne dozvole, troškovnici, narudžbenice i slično, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog prevelikog broja podnesenih zahtjeva za pristup informacijama, zbog prezauzetosti službenice za informiranje, zbog zlouporabe zakona, zbog korištenja informacija u javnom prostoru, zbog kršenja članka 9.a i drugo. Nadalje navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti i sukladno članku 25. Zakona o pravu na pristup informacijama u zakonskom roku izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona, zbog iznesenog niza netočnih insinuacija, zbog uplitanja gradonačelnika u rad službenice za informiranje, zbog kršenja članka 9. Zakona i zlouporabe Zakona u cijelosti. Žalitelj ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je uzurpiralo i umiješalo se u rad službenice za informiranje, donijelo rješenje koje nema uporišta u Zakonu, iznesene su površne i neutemeljene činjenice i što tijelo javne vlasti zlouporabom Zakona želi spriječiti kvalitetno informiranje i razvoj transparentnog društva kojem građani Jastrebarskog teže a što je vidljivo i njihovim reakcijama u javnom prostoru. Nadalje ističe kako u gradu vlada potpuna informativna blokada što se tiče pravih, kvalitetnih, pravovremenih i detaljnih informacija te da Grad svoje službene stranice, jastrebarsko.hr i facebook Grad Jastrebarsko, lokalne novine Jaska.hr koristi za osobnu promociju gradonačelnika i njegovih suradnika pa tako primjerice u zadnje vrijeme stalno ističu kako je potpisan ugovor za financiranje obnove dvorca Erdody u Jastrebarskom u iznosu od 49.503.626,59 kuna koje daje Europska unija, a nigdje ne spominju kako će se financirati preostali iznos koje treba osigurati Grad, a to je 23.404.964,69 kuna. Također ističe kako primjerice informaciju da je Grad podigao dva kredita od kojih jedan za izgradnju nerazvrstanih cesta, a drugi za refinanciranje već postojećih kredita u ukupnom iznosu 32.656.250,00 kuna, nigdje nisu objavili i građani pojma nemaju o tome. Žalitelj navodi kako niti novine Jaska.hr niti Radio Jaska ne pridonose kvalitetnom i transparentnom informiranju jer prenose samo površne informacije službenih sredstva informiranja Grada i samo informacije koje idu njima u prilog, nigdje se ne spominju nepravilnosti koje iznosi u nastavku žalbe a odnose se na privatnu firmu zamjenika gradonačelnika ELEKTROINSTALATER STIPE BUČAR, e-punionicu, e-bike, poslovni odnos Grada i odvjetnika Krešimira Preprotića, brošuru Proračun u malom, Obrt HRAM, autobusnu stanicu u Zdihovačkoj ulici i drugo. Nadalje navodi kako građani imaju pravo znati koga to plaćaju i koliko, a osobito kako, kada i zašto se netko zaposlio u Gradu. Smatra kako je licemjerno da se Grad poziva na članak 9.a kada ga isti krši od prvog trenutka kako je žalitelj postavio prva pitanja Gradu temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama jer se uvijek Grad pozivao na odredbu članka 5. stavka 1. točke 3., a na obične dopise u kojima im je skretao pažnju na nepravilnosti npr. neodržavane ulica, zapuštena gradska imovina, neočišćeni kanali i zapušteni javni putevi, pristup osobama sa invaliditetom u gradske objekte i slično te prijedloge koje je slao gradonačelniku i g. Strmečki Šlat, nikad nije dobio odgovor. Ističe kako je time Grad kršio i Statut Grada Jastrebarsko kojim je u članku 29. propisano kako građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti; da je na podnesene predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada, odnosno pročelnik upravnog tijela dužan odgovoriti u roku 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe; da se ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava uspostavljanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada te ako za to postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije (e-mailom, kontakt obrasci na web stranicama, net meetingom i chatom). Nadalje ističe kako je zlonamjerno pozivati se na spomenuti članak, a svjesno ignorirati članak 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koji jasno kaže da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, te da svojim objavljivanjem informacija nije prekršio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, što Grad tvrdi, već je naprotiv sudjelovanjem u radu facebook grupe „JASTREBARSKO BEZ CENZURE“ dao velik doprinos kvalitetnom i istinitom informiranju građana Jaske i okolice. Također ističe kako odgovorno tvrdi da nije na uvredljiv način iznosio činjenice niti je vrijeđao imenovane na osobnoj razini. Žalitelj navodi kako posebno pobija navode u kojima Grad tvrdi da nasumično traži nepravilnosti i nezakonitosti u radu Grada Jastrebarsko s obzirom da su one tu već godinama samo što ih nitko nije istraživao i prezentirao javnosti koja ima pravo čuti i drugu stranu. Vezano za tvrdnju Grada kako je službenica prezauzeta zbog njegovih 14 zahtjeva u razdoblju od 6 mjeseci, što čini dva 2,3 zahtjeva po mjesecu, što je zanemariva brojka, ističe ako službenica za informiranje ima puno posla da ne stigne riješiti ta dva upita mjesečno zašto Grad ne zaposli još jednog djelatnika, time bi se službenica rasteretila i porasla bi kvaliteta informiranja, a također je moguća preraspodjela posla među djelatnicima. Žalitelj zaključuje kako je na tako utvrđeno činjenično stanje Grad pogrešno primijenio Zakon o pravu na pristup informacijama jer je pokušao manipulirati Zakonom i građanima Jastrebarskog uskratiti informacije na koje imaju pravo prema Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske te da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatražene informacije. Predlaže da se njegova žalba uvaži, poništi rješenje Grada i omogući mu pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. lipnja 2020. godine zatražio od Grada da mu se dostavi sva dokumentacija vezana za izgradnju svih autobusnih stanica po naseljima u zadnje 4 godine i to građevinske dozvole, uporabne dozvole, troškovnici, narudžbenice i slično. Nadalje je utvrđeno da je isti zahtjev dana 24. lipnja 2020. godine žalitelj podnio trgovačkom društvu CESTE JASTREBARSKO d.o.o. koje je zahtjev sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupilo Gradu na nadležno postupanje. Također je utvrđeno da je Grad rješenjem KLASA: UP/I-008-01/20-01/19, URBROJ: 238/12-03/8-20-3 od 8. srpnja 2020. godine odbio žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je žalitelj u razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 24. lipnja 2020. godine podnio ukupno 14 zahtjeva za pristup informacijama i to 3 zahtjeva u siječnju, 4 zahtjeva u veljači, 2 zahtjeva u ožujku i 5 zahtjeva u lipnju, dok je 1 zahtjev žalitelja ustupljen Gradu od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o. Nadalje se navodi kako je iz spisa predmeta odnosno iz podnesenih zahtjeva žalitelja utvrđeno da se isti odnose na dostavu informacija vezano uz poslovne odnose Grada sa zamjenikom gradonačelnika Grada ......... (dva zahtjeva), implementaciju e-punionice i električnih bicikala, postavu autobusne stanice, poslovanje Grada s obrtom HRAM, poslovni odnos Grada s odvjetnicima ........., ......... i ........., informacije vezno za trošak izrade i distribucije brošure „Proračun u malom“, dokumentaciju vezano za postavljanje skulpture „Pupoljak“ na šetnici Klanjec, dokumentaciju za sve postavljene autobusne stanice u zadnje četiri godine, poslovni odnos Grada s trgovačkim društvom NIKHOF, informacije o eventualnom poslovnom odnosu gđe. ......... s Gradom ili gradskim tvrtkama, kao i podatke o plaćama gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i određenih zaposlenika Grada. Također se navodi kako je provjerom kod trgovačkih društava čiji je osnivač Grad i to CESTE JASTREBARSKO d.o.o., VODE JASTREBARSKO d.o.o. i GROBLJA JASTREBARSKO d.o.o., utvrđeno da je kod istih u promatranom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 24. lipnja 2020. godine zaprimljeno ukupno 11 zahtjeva za pristup informacijama od strane žalitelja.

U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako je uzimajući u obzir činjenicu da je u Gradu zaposleno 27 službenika, a da službenica za informiranje pored izvršavanja obveza određenih Zakonom o pravu na pristup informacijama obavlja i druge zadatke iz djelokruga Odsjeka za društvene djelatnosti u Upravnom odjelu za gospodarstvo i društvene djelatnosti (vodi upravni postupak i donosi rješenja i druge pojedinačne akte iz djelokruga Odsjeka vezano za društvene djelatnosti, koje obuhvaćaju brigu o djeci, predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje školstvo, kulturu, sport, tehničku kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i drugo), to korištenje prava na pristup informacijama od strane žalitelja utječe na ostvarivanje prava drugih odnosno redovito funkcioniranje Grada kao tijela javne vlasti. Nadalje se u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako promatrajući broj podnesenih zahtjeva od strane žalitelja u odnosu na ukupan broj podnesenih zahtjeva za pristup informacijama, kao i opseg i sadržaj žaliteljevih zahtjeva, može uočiti kako žalitelj nasumično traži nepravilnosti i nezakonitosti u radu Grada, odnosno može se uočiti upornost i ustrajnost u pokušaju diskreditiranja Grada, što se protivi samoj svrsi i cilju Zakona, ali i javnom interesu, to također i iz razloga što je poznato da isti po zaprimljenim informacijama na otvorenoj facebook stranici „Jastrebarsko bez cenzure“, na uvredljiv i optužujući način objavljuje svoje nezadovoljstvo istima, a i osobno se javno obraća gradonačelniku, njegovim zamjenicima i određenim zaposlenicima optužujući ih za pogodovanje pojedincima, neučinkovit rad i slično. Također se ističe kako je navedeno protivno načelu međusobnog poštivanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe, a da je očita namjera žalitelja da koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa gradonačelnikom i službama Grada, čime je prešao pravnu i moralnu granicu primjene instituta prava na pristup informacijama te da takva zloupotreba prava na pristup informacijama kolidira sa javnim interesom zbog kojega navedeni institut postoji, ali ujedno predstavlja i obezvrjeđivanje njegova cilja i svrhe. Omogućavanje žalitelju da zlouporabljuje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ima za posljedicu neopravdano opterećivanje rada i funkcioniranje tijela javne vlasti, predstavlja prepreku učinkovitog rada tijela te kolidira s načelima pravičnosti i pravne sigurnosti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada procjenjujemo žaliteljevu namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebali bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Grada da kao dio spisa predmeta pored informacija koje je žalitelj zatražio u svom zahtjevu za pristup informacijama, dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve koje je Grad zaprimio u 2020. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. i 2020. godinu, kao i da popuni upitnik objavljen na linku https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/instrument-kvalitete-upitnik-za-samoprocjenu/ te da popunjeni upitnik dostavi zajedno sa ostalom zatraženom dokumentacijom.

Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. godine utvrđeno je da je u istom evidentirano 17 zahtjeva, od kojih je 6 zahtjeva podnio žalitelj, a isti su se odnosili na odlaganje otpada, uređenje okućnica, ugovor o pružanju usluge košnje i malčiranja nekretnina u vlasništvu Grada, EU projekt i nabavku mobilnih rampi, zbrinjavanje napuštenih životinja, rezultate projekta „Baština Jaske i Črnomlja može biti cool“. Od 6 navedenih zahtjeva žalitelja u 2019. godini 2 su usvojena, a 4 prvotno odbijena, da bi u ponovnom postupku sva 4 zahtjeva bila usvojena.

Iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu razvidno je da je u istom do dana 24. lipnja 2020. godine evidentirano 22 zahtjeva, od kojih je 14 zahtjeva podnio žalitelj. Od 14 navedenih zahtjeva žalitelja u 2020. godini u prvostupanjskom postupku 7 zahtjeva je usvojeno, 6 odbijeno i 1 zahtjev je odbačen. Uvidom u dostavljene zahtjeve za pristup informacijama žalitelja u 2020. godini razvidno je da se radi o 14 zahtjeva upućenih Gradu i 1 zahtjevu ustupljenom Gradu od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., a koji zahtjev je identičan jednom od 14 zahtjeva koji je žalitelj uputio Gradu. Uvidom u sadržaj samih zahtjeva razvidno je da se istima ne traži velika količina informacija, a niti istovrsne informacije. Tako su predmet žaliteljevih traženja: poslovna suradnja Grada s pojedinim poslovnim subjektima, dostava knjigovodstvenih kartica i kopija računa po tim karticama, troškovi izgradnje e-punionice, njezinog održavanja, troškovi nabave električnih bicikala, troškovi izgradnje garaže za električne bicikle, da li autobusna stanica na katastarskoj čestici broj 2556/2 ima sve dozvole, dostava dokumentacije vezano za izgradnju svih autobusnih stanica po naseljima u zadnje 4 godine, trošak izrade i dostave brošure „Proračun u malom“, dokumentacija vezana za dogovor i ustupanje dijela čestice 3708 k.o. ........., koja je u naravi put, trgovačkom društvu Vučković d.o.o., plaće sedmero poimenice u zahtjevu navedenih zaposlenika Grada za siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2020. godine, kao i putni troškovi, prekovremeni sati, dnevnice i slično za iste osobe, te dostava dokumentacije vezano za zaposlenje dviju osoba kao što je objava natječaja, bodovna lista, uvjeti zaposlenja, ugovor i slično.

Nadalje, iz dostavljenog Upitnika za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama razvidno je da se u istom navodi da se zahtjevi rješavaju u zakonskim rokovima. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u konkretnom slučaju Grad, osim što je naveo da se radi o većem broju zahtjeva žalitelja u kraćem vremenskom periodu, nije prikazao činjenično stanje iz kojeg bi proizlazilo da bi udovoljavanje zahtjevu žalitelja opteretilo redovnu djelatnost i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti.

Iz sadržaja dostavljenih zahtjeva žalitelja u 2020. godini nije vidljivo da se žalitelj obraća Gradu na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa gradonačelnikom i službama Grada. Štoviše, zahtjevi žalitelja su u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, a preispitivanje otvorenosti i javnosti djelovanja, zakonitosti i pravilnosti u radu tijela javne vlasti, uz međusobno uvažavanje i poštivanje, alati su koji pomažu u ostvarivanju cilja i svrhe Zakona o pravu na pristup informacijama i isti se ne mogu tumačiti kao „napadi“ na tijelo javne vlasti. Uvidom u facebook stranicu grupe „JASTREBARSKO BEZ CENZURE“, razvidno je da se na istoj navodi kako je grupa osnovana sa ciljem povezivanja Jaskanaca i svih onih koji žele bolji život u gradu i okolici; da je svrha okupiti ljude i ideje, ukazati na nepravilnosti, iznositi prijedloge, organizirati kvalitetnu i argumentiranu diskusiju, komentirati, nuditi rješenja, savjetovati, informirati i sve ono što može promijeniti kraj na bolje; da je želja da grupa promiče slobodu, demokraciju, jednakost, toleranciju i istinske moralne vrijednosti; da su u grupu dobro došli svi sa poštenim namjerama, bez obzira na političku pripadnost ili uvjerenje; da je zabranjeno je vrijeđanje i širenje mržnje na bilo kojoj osnovi, a prekršitelji će biti sankcionirani opomenom i izbacivanjem iz grupe u slučaju da ponovno prekrše pravila; da u gradu ima previše cenzure i da je u grupi neće biti. Također je razvidno da je grupa javna i da ima 2.000 članova. Sama činjenica da žalitelj sudjeluje u radu navedene grupe i da javno objavljuje informacije koje dobije od tijela javne vlasti, ne može biti razlog za uskratu traženih informacija i tumačiti se kao zlouporaba. Naime, odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u sadržaj zahtjeva vidljivo je da svi oni bilo neposredno ili posredno odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima Grada kao tijela javne vlasti na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku dopisom Grada KLASA: UP/I-008-01/20-01/19, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-7 od 6. listopada 2020. godine, Uredu povjerenika za informiranje dostavljena je sljedeća dokumentacija koja sadrži tražene informacije: 1. Ugovor o izvođenju radova na postavljanju autobusnog stajališta u naselju Hrastje Plešivičko zaključen između Grada, kao naručitelja i trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., kao izvođača KLASA: 340-01/19-01/06, URBROJ: 238/12-02-19-9 od 14. studenoga 2019. godine, 2. Obrazac 2, PONUDBENI LIST za uređenje autobusnog stajališta u naselju Hrastje Plešivičko, 3. Troškovnik Autobusna stanica Hrastje Plešivičko (Troškovnik radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Jastrebarskog u 2019. godini) od 8. studenog 2019. godine, 4. Rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora policije, Službe za sigurnost cestovnog prometa Broj: 511-19-06/6-7-866/2-19. od 29. studenoga 2019. godine, 5. Prometni elaborat „Nove regulacije prometa - uređenje autobusnog stajališta u Hrastju Plešivičkom na NC2801“, El. Br.: E-01-033-19, Samobor, rujan 2019., koji je izradilo trgovačko društvo ALUMNUS GRUPA d.o.o. i to naslovna stranicu i stranica broj 2 elaborata.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku je utvrđeno da Grad u spis predmeta nije dostavio svu dokumentaciju koja sadrži tražene informacije pa je Ured povjerenika za informiranje dana 15. veljače 2021. godine, putem elektroničke pošte, zatražio od Grada nadopunu spisa predmeta.

Grad je dopisom KLASA: UP/I-008-01/20-01/19, URBROJ: 238/12-06-02/4-21-10 od 17. veljače 2021. godine dostavio Uredu povjerenika za informiranje nadopunu spisa predmeta i to: cjelokupni prometni elaborat „Nove regulacije prometa - uređenje autobusnog stajališta u Hrastju Plešivičkom na NC2801“, dopis Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 340-01/19-01/6, URBROJ: 238/12-04/2-19-4 od 29. listopada 2019. godine upućenog Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj postaji Jastrebarsko kojim se traži suglasnost na prometni elaborat, te pripadajuće dostavnice o uručenju navedenog dopisa Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj postaji Jastrebarsko, dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Jastrebarsko Broj: 511-19-39/2-1222/2019 od 28. lipnja 2019. godine upućenog Policijskoj upravi zagrebačkoj, Službi za sigurnost cestovnog prometa, kao i rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora policije, Službe za sigurnost cestovnog prometa Broj: 511-19-06/6-7-866/2-19. od 29. studenoga 2019. godine, koje rješenje je već ranije dostavilo u spis predmeta. U citiranom dopisu od 17. veljače 2021. godine Grad se očitovao kako drugih informacija nemaju vezano za izgradnju svih autobusnih stanica po naseljima u zadnje 4 godine, osim onih koje su dostavili uz svoje dopise.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku razmotreno je da li je moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da se može odobriti pristup zatraženim informacijama bez ograničenja. Naime, informacije koje žalitelj traži odnose se bilo posredno ili neposredno na raspolaganje javnim sredstvima, a za koje je već ranije u ovom rješenju citiranom odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su iste dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa osim u slučaju kada se radi o klasificiranom podatku. Tako primjerice kada se radi o ugovorima u konkretnom slučaju Ugovoru o izvođenju radova na postavljanju autobusnog stajališta u naselju Hrastje Plešivičko zaključenom između Grada, kao naručitelja i trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., kao izvođača, napominje se kako praksa Povjerenika za informiranje te upravnosudska praksa jasno ukazuju kako ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti sa drugim subjektima privatnog i javnog prava predstavljaju informaciju od javnog interesa koja bi trebala biti dostupna javnosti. Na taj način su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi moglo izazvati sumnju u rad tijela javne vlasti (primjerice loše upravljanje, rad za privatne interese, pogodovanje i slično).

Ostvarivanje načela transparentnosti rada tijela javne vlasti osigurana je pravom svake pravne i fizičke osobe da bude upoznata s informacijom na koji se način troše javna sredstva. Iz dokumentacije kao što je Troškovnik radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Jastrebarskog u 2019. godini ili prometni elaborat „Nove regulacije prometa - uređenje autobusnog stajališta u Hrastju Plešivičkom na NC2801“, upravo je razvidno na što su konkretno utrošena javna sredstva i njihovim omogućavanje ostvaruje se načelo transparentnosti rada tijela javne vlasti, u konkretnom slučaju Grada.

Posebno se napominje da tijelo javne vlasti može korisniku, prema članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14), naplatiti stvarne materijalne troškove koji se mogu sastojati u izradi preslike određenog broja stranica informacije, dostave elektroničkog zapisa na CD-u, DVD-u, na memorijskoj kartici i slično, te naplatiti troškove dostave informacija, pri čemu se informacija dostavlja po primitku dokaza o izvršenoj uplati.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) te članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan