KLASA: UP/II-008-07/21-01/134
URBROJ: 401-01/03-21-3
Zagreb, 17. ožujka 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/1, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 11. siječnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/1, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 11. siječnja 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/1, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 11. siječnja 2021. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio dostavu poreznog rješenja o razrezu poreza na promet nekretnina koje je izdao Područni ured Zagrebačke županije, Ispostava Samobor, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je zaprimio rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama s objašnjenjem da se radi o poreznoj tajni. Navodi da se s takvim odgovorom ne može složiti jer se u ovom slučaju radi o javnom interesu. Navodi da je ........., kao porezni obveznik kojoj je izdano rješenje, javni službenik, te da je supruga ......... zaposlenika Grada Sveta Nedelja, a koji je brat gradonačelnika Svete Nedjelje .......... Navodi kako Ministarstvo financija objavljuje listu srama za porezne dužnike na svojim stranicama, a u ovom slučaju nastoji prikriti korupciju u svojim redovima, što njega u ovom slučaju niti ne zanima, ali zato ne mogu građani Svete Nedelje biti uskraćeni za informaciju koje njih zanimaju i na koji način rade strukture vlasti u Gradu Sveta Nedelja, dok istovremeno građani moraju podmirivati svoje obveze, oni ih izbjegavaju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama koje je Ministarstvo financija, Porezna uprava zaprimila 29. prosinca 2020. godine zatražio porezno rješenje za nekretninu koje je izdala Područna služba u Samoboru te da prilaže ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine. Navodi kako isto traži jer se radi o supruzi gradskog službenika, a s ciljem podnošenja kaznene prijave. U prilogu zahtjeva dostavljen je ugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. srpnja 2017. godine sklopljen između ......... kao prodavateljice i ......... kao kupca iz kojeg je vidljivo da se radi o nekretnini označenoj kao z.k.č.r. 2599/7, Rakajka oranica, površine 665 m2, upisane u z.k.ul. 3855 k.o. Rakitje.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da su odredbom članka 8. stavka 5. Općeg poreznog zakona propisane iznimke kada obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena te u kojim slučajevima se podaci u vezi s poreznim postupkom mogu iznositi, međutim da se niti jedna od tih iznimaka ne može primijeniti na zahtjev podnositelja. Navodi se da je tijelo prije donošenja odluke o predmetnom zahtjevu provelo test razmjernosti i javnog interesa kojim je zaključeno da u konkretnom slučaju javni interes ne prevladava u odnosu po zaštićene interese. Nadalje, navodi se da podnositelj zahtjeva nije sudjelovao u konkretnom poreznom postupku utvrđivanja poreza na promet nekretnina, niti se radi o drugom javnopravnom tijelu sukladno odredbi članka 8. stavka 5. točke 6 i članka 8. stavka 6. Općeg poreznog zakona, te da bi se dostavljanjem traženog poreznog rješenja podnositelju zahtjeva, prekršila obveza čuvanja porezne tajne od strane tijela javne vlasti. Navodi se da je tijelo javne vlasti kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da se zatražena informacija nalazi u kategoriji izuzetaka i da se pristup informacijama može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa poreznog obveznika iz članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija porezna tajna te da postoji jasna i precizna pravna osnova za ograničenje, ograničenje služi legitimnoj svrsi i nužno je te nije posljedica diskrecijske odluke tijela javne vlasti. Isto tako navodi se da je utvrđeno kako bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji interes zaštite određenog prava bio ozbiljno povrijeđen, da ne postoji širi interes javnosti te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.
U drugostupanjskom postupku tijelo javne vlasti dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje spis predmeta i taženu informaciju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 8. stavkom 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 43/20) propisano je da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. U stavcima 2., 5., 6. 7. i 11. istog članka Općeg poreznog zakona propisano je što se ne smatra poreznom tajnom, odnosno navode se slučajevi kada se obveza čuvanja porezne tajne ne smatra povrijeđenom.
Iz citirane odredbe članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona proizlazi kako su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je test razmjernosti i javnog interesa procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštitu interesa koji se štiti.
Prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su jednaki u njegovom ostvarivanju, te korisnici ne dokazuju pravni interes kako bi došli do traženih informacija.
Naime, informaciju koju je žalitelj zatražio od Ministarstva financija, Porezne uprave mogao bi temeljem zahtjeva za pristup informacijama zatražiti bilo koji drugi korisnik prava na pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti pristup informacijama od javnog značaja, a što je istaknuto kroz odredbu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj korisnik koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Javni interes se očituje kroz kontrolu rada tijela javne vlasti i pravilnost provedbe zakonom i podzakonskim aktima propisanih postupaka, odnosno naglasak je na radu tijela javne vlasti. U konkretnom slučaju porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na promet nekretnine fizičkoj osobi za nekretninu u privatnom vlasništvu ne predstavlja informaciju od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za tražene informacije, niti se tražene informacije odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima. Također iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet), pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žalitelja kojim poziva na zaštitu javnog interesa.
Sukladno svemu navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno kako bi omogućavanjem tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju došlo do povrede porezne tajne zaštićene Općim poreznim zakonom te da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićeni interes.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Napominje se kako je odredbom članka 204. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19) propisano da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao te ukoliko žalitelj ima saznanja o počinjenju kaznenog djela za koji se postupak pokreće po službenoj dužnosti, njegova je dužnost isti prijaviti.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan