KLASA: UP/II-008-07/21-01/104
URBROJ: 401-01/03-21-2
Zagreb, 15. ožujka 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Redni broj zahtjeva: 01-18/6-20.PI od 19. siječnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Redni broj zahtjeva: 01-18/6-20.PI od 19. siječnja 2021. godine.
2. Djelomično se omogućava Hrvatskoj udruzi korisnika parkirališnih usluga pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. srpnja 2015. godine, sklopljenog između trgovačkog društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o. i Mihaele Mikulandra, na način da se na istom prekrije podatak o adresi i OIB-u, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- Ugovora o radu člana uprave Društva – direktora od 22. srpnja 2017. godine, sklopljenog između trgovačkog društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o. i ........., na način da se na istom prekrije podatak o adresi i OIB-u, te se u tim dijelovima zahtjev odbija.
3. Nalaže se trgovačkom društvu SANITAT DUBROVNIK d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
U točki 1. osporenog rješenja trgovačkog društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 27. studenog 2020. godine, kojim je zatražio ugovor/e za gospodina ......... te ugovorne iznose za gospođu ........., npr. ugovor o radu, ukratko sve ugovore za iznose koje navedeni primaju za rad u tvrtki SANITAT DUBROVNIK d.o.o., temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje predstavljaju poslovnu tajnu i informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. U točki 2. osporenog rješenja djelomično je prihvaćen zahtjev žalitelja u dijelu kojim traži dostavu odluke o imenovanju ......... u nadzorni odbor.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što Zakon o pravu na pristup informacijama jasno propisuje definiciju poslovne tajne, zaštićenih podataka te da je isto u 100% javnom vlasništvu. Navodi da se primarni prihod tvrtke SANITAT DUBROVNIK d.o.o ostvaruje upravljanjem javnim parking površinama, a koje isti nisu dobili javnim natječajem već direktom dodjelom tj. Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Navodi da je ovakvo postupanje službenice za informiranje opće nepoštivanje Ustava Republike Hrvatske, Zakona o pravu na pristup informacijama te ignoriranje njih kao Udruge te građana kao javnosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 24. studenoga 2020. godine tijelu javne vlasti podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio dostavu informacije o uređenju poslovnih (i inih) odnosa tvrtke SANITAT DUBROVNIK d.o.o. s gospođom ......... (službenica za informiranje) i gospodina ......... (direktora Društva), npr. ugovor o radu, ugovor o djelu, ugovor o suradnji i slično.
Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti u obavijesti Broj: 1-18/2-20.PI od 27. studenog 2020.godine dostavilo žalitelju ugovor o radu ......... na način da je prekriven podatak o adresi, OIB-u i plaći te odluku o imenovanju iste službenicom za informiranje.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 27. studenoga 2020. godine dostavio zahtjev za dopunu/ispravak dostavljene informacije na način da mu se dostavi ugovor/e za gospodina Tabaka te ugovorene iznose za gospođu ......... jer je isto izbrisano u dostavljenom npr. ugovor o radu te odluka o imenovanju u nadzorni odbor, ukratko sve ugovore za iznose koji navedeni primaju za rad u tvrtki SANITAT DUBROVNIK d.o.o.
Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je tijelo javne vlasti u točki 1. odbilo zahtjev žalitelja kojim traži ugovor/e za gospodina ......... te ugovorene iznose za gospođu ........., npr. ugovore o radu, ukratko sve ugovore za iznose koje navedeni primaju za rad u tvrtki SANITAT DUBROVNIK d.o.o., dok je u točki 2. djelomično prihvatilo zahtjev žalitelja u dijelu kojim traži dostavu odluke o imenovanju ......... u nadzorni odbor. Iz obrazloženja osporenog rješenja u pogledu točke 1. navodi se da je SANITAT DUBROVNIK d.o.o. tijelo javne vlasti, ali ujedno i trgovačko društvo čijim se radnicima, pa tako ni direktorima, ne isplaćuj proračunska sredstva, već sredstva ostvarena obavljanjem registriranih djelatnosti društva. Navodi se da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, a djelomično se radi o informacijama zaštićenim zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Navodi se da je proveden test razmjernosti i javnog interesa te da je utvrđeno da ne preteže javni interes za dobivanjem traženih informacija.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Prema odredbi članka 16. stavka 1. istog Zakona tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da ne preteže javni interes za traženim informacijama iz točke 1. osporenog rješenja, odnosno da iste predstavljaju poslovnu tajnu i osobne podatke.
Navedeno stajalište prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona. Glava 8. odnosi se na poslovnu tajnu.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja nije vidljivo u čemu bi se sastojala šteta i za čije interese ako bi se učinili dostupnima ugovori o radu zaposlenice i direktora prvostupanjskog tijela, pa se ne može prihvatiti navod prvostupanjskog tijela da bi tražena informacija mogla predstavljati poslovnu tajnu.
Osim toga, iz predmetnog ugovora o radu člana uprave Društva - direktora (osim podatka o plaći) vidljivi su i drugi troškovi koje tijelo javne vlasti plaća direktoru društva (službena putovanja, službeni automobil, službeni mobitel i dr.), a koji troškovi nedvojbeno predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također, treba imati u vidu činjenicu da se zahtjevom za pristup informacijama traže podaci za osobu zaposlenu u tijelu javne vlasti i podaci za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti, odnosno direktora koji vodi poslove društva.
Nadalje, uvidom u sudski registar za trgovačko društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o., utvrđeno je da su osnivači navedenog društva jedinice lokalne samouprave: Grad Dubrovnik, Općina Dubrovačko primorje, Općina Janjina, Općina Konavle, Općina Mljet, Općina Ston, Općina Trpanj, Općina Župa dubrovačka i Općina Orebić.
Kako su osnivači navedenog trgovačkog društva jedinice lokalne samouprave za koje vrijedi načelo transparentnosti u djelovanju, tada se po logici stvari isto odnosi i na prvostupanjsko tijelo. Osim toga, Povjerenik za informiranje smatra da se u konkretnom slučaju radi o javnim sredstvima, posebno imajući u vidu činjenicu da iz izvatka iz sudskog registra proizlazi da je temeljni kapital prvostupanjskog tijela 9.784.900,00 kuna.
Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da prvostupanjsko tijelo obavlja djelatnost u općem interesu, u konkretnom slučaju obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te ostalih komunalnih djelatnosti.
Naime, riječ je o informacijama za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o tijelu javne vlasti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, pa bi informacije iz kojih je vidljivo trošenje javnih sredstava, radi transparentnog rada tijela javne vlasti, trebale biti dostupne javnosti u skladu s ciljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da je u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, ističe se sljedeće.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (u daljnjem tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Nadalje, uvodnom odredbom broj 10. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da u pogledu obrade osobnih podataka za usklađivanje s pravnom obvezom, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri obavljanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade državama članicama trebalo bi dopustiti da zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kako bi se dodatno odredila primjena pravila iz ove Uredbe.
Posebno se ističe da sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.
Osim toga, ističe se da u konkretnom slučaju u pogledu ugovora o radu člana uprave Društva – direktora prvostupanjsko tijelo nije razmatralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Naime, predmet zahtjeva žalitelja je ugovor o radu zaposlenice i direktora prvostupanjskog tijela, a činjenica što isti sadrže i osobne podatke, ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u cijelosti.
Slijedom navedenog, valjalo je u žalbenom postupku temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti te utvrditi mogu li se tražene informacije omogućiti žalitelju.
U odnosu na podatak o adresi i OIB-u zaposlenice i direktora prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje smatra da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Što se tiče podatka o imenu i prezimenu direktora prvostupanjsko tijela i zaposlenice (koja je član Nadzornog odbora tijela javne vlasti te službenica za informiranje), ističe se da su navedeni podaci javno objavljeni na web stranici sudskog registra, iz kojeg razloga isti ne mogu predstavljati zaštićeni osobni podatak, a također se radi i o osobama čiji se rad financira iz javnih sredstava.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan