KLASA: UP/II-008-07/21-01/43
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 11. ožujka 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Matije Gupca, KLASA: UP/I-008-01/20-01/1, URBROJ: 2113/05-380-8-20-2 od 26. studenoga 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Osnovne škole Matije Gupca, KLASA: UP/I-008-01/20-01/1, URBROJ: 2113/05-380-8-20-2 od 26. studenoga 2020. godine u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za dostavom pisanog testa odabrane kandidatkinje.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici pisanog testa odabrane kandidatkinje .........
3. Nalaže se Osnovnoj školi Matije Gupca da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Osnovne škole Matije Gupca, UP/I-008-01/20-01/1, URBROJ: 2113/05-380-8-20-2 od 26. studenoga 2020. godine u preostalom dijelu kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. osporenog rješenja djelomično je odbijen zahtjev ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 13. studenoga 2020. godine, kojim je tražio uvid u cjelokupnu natječajnu dokumentaciju vezano za natječaj za radno mjesto učitelja/ice informatike u Osnovnoj školi Matije Gupca objavljenog dana 8. listopada 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na testove kandidata, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Točkom 2. osporenog rješenja (u rješenju je navedena također kao točka 1.) žalitelju je odobreno pravo na pristup informacijama na način da su mu dostavljene preslike pojedinačno navedenih dokumenata odnosno tražene natječajne dokumentacije u prilogu navedenog rješenja.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu protiv navedenog rješenja u cijelosti. Ističe da prvostupanjsko tijelo nije u cijelosti postupilo po njegovu zahtjevu kojim je tražio svu natječajnu dokumentaciju koja uključuje svu dokumentaciju za izabranu kandidatkinju te njezin i njegov riješeni test. Smatra da ima pravo dobiti tražene dokumente te od žalbenog tijela traži da mu istima omogući pristup. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama, koji je nazvao prigovorom od Osnovne škole Matije Gupca, dana 13. studenoga 2020. godine zatražio svu natječajnu dokumentaciju o postupku provođenja javnog natječaja za učitelja/icu informatike koji je objavljen 8. listopada 2020. godine, natječajnu dokumentaciju kandidata (osim njegove), kao i sve testove (točne odgovore i riješene testove) svih kandidata koji su pristupili pisanom testu i usmenom razgovoru.
Također je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo po zahtjevu/prigovoru žalitelja donijelo osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/20-01/1, URBROJ: 2113/05-380-8-20-2 od 26. studenoga 2020. godine, kojim je žalitelju djelomično odobreno pravo na pristup informacijama te su mu u prilogu dostavljene preslike dokumentacije sa zatamnjenim osobnim podacima, dok je u cijelosti odbijeno traženje žalitelja koje se odnosi na testove kandidata (točne odgovore i riješene testove) te u pogledu natječajne dokumentacije osoba koje su se prijavile na natječaj ali nisu bile kandidati na istom odnosno nisu bile pozvane na testiranje.
U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno da je predmetni zahtjev žalitelja koji je bio kandidat na natječaju djelomično odbijen zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na zaštićene osobne podatke.
U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U konkretnom slučaju, iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj bio kandidat u postupku natječaja, ali da nije iskoristio pravo uvida u natječajnu dokumentaciju, nego je predmetnim zahtjevom/prigovorom podnio zahtjev za pristup informacijama.
Uzimajući u obzir da je iz izreke osporenog rješenja, a usporedbom s preslikama dokumentacije koja je kao takva dostavljena žalitelju za zatamnjenim podacima, razvidno da je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo dokumentaciju iz natječajnog postupka te dokumentaciju koju je na natječaj priložila izabrana kandidatkinja, osim pisanih testova kandidata te natječajne dokumentacije osoba koje su se prijavile na natječaj a nisu odabrane odnosno nisu bile kandidati pozvani na testiranje.
Budući da kandidat, nakon što je natječaj završen, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, tada primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba utvrditi prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da natječajna dokumentacija sadrži osobne podatke kandidata.
Pri tome treba imati u vidu činjenicu da kada kandidat zahtjevom za pristup informacijama traži određene informacije vezano za postupak natječaja, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat natječaja, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Uvidom u spis predmeta te dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da se u istom ne nalazi pisani trag o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, pa iz navedenog proizlazi da isti nije ni proveden, no navedeni propust prvostupanjskog tijela nije utjecao na pravilnost odluke prvostupanjskog tijela, osim u dijelu u kojem žalitelj traži test odabrane kandidatkinje.
S obzirom da će se sredstva za rad izabrane kandidatkinje financirati iz javnih sredstava, u žalbenom je postupku zaključeno da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja. Naime u pogledu pisanog testa izabrane kandidatkinje, drugostupanjsko tijelo drži da navedeni test također predstavlja natječajnu dokumentaciju, jer je pisani test jedan od uvjeta za izbor kandidata na natječaju, iz kojeg razloga je u žalbenom postupku zaključeno da preteže javni interes u odnosu na navedenu informaciju u odnosno na potrebu zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da navedeni test ne sadrži zakonska ograničenja, obzirom da se ime i prezime izabrane kandidatkinje ne štiti, žalitelju se istom omogućuje pristup u cijelosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2. i 3. izreke.
Što se tiče točke 4. osporenog rješenja kojim je odbijen zahtjev žalitelja u dijelu u kojem traži presliku svog pisanog testa te natječajne dokumentacije koja se odnosi na njega te ostale prijavitelje na natječaj, a koji nisu izabrani, ističe se sljedeće.
Obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da prvostupanjsko tijelo zapravo nije provelo test razmjernosti i javnog interesa odnosno da o tome u istom nema dokumentacije iz koje bi bilo vidljivo na koji je način isti proveden, valjalo je u žalbenom postupku ispitati prevladava li javni interes za dobivanjem traženih informacija ili prevladava potrebe zaštite prava na ograničenje. Drugostupanjsko tijelo smatra da u odnosu na dokumentaciju neizabranih kandidata odnosno osoba koje su se prijavile ali nisu bile kandidati na predmetnom natječaju, s obzirom da nisu primljeni na radno mjesto i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, te da se za konkretni natječajni postupak ne vode javne rasprave, ne postoji interes javnosti za dobivanjem navedenih informacija, već postoji samo osobni interes žalitelja: u odnosu na navedeno posebno se ističe da je žalitelj kao kandidat na predmetnom natječaju mogao izvršiti uvid u vlastiti pisani test, a da pravo uvida u osobne podatke žalitelj može ostvarivati temeljem drugog posebnog propisa odnosno Opće uredbe o zaštiti podataka.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan