KLASA: UP/II-008-07/21-01/14
URBROJ: 401-01/03-21-2
Zagreb, 15. ožujka 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva LIBERTAS - DUBROVNIK d.o.o., Broj: 2020/822-23 od 4. prosinca 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva LIBERTAS - DUBROVNIK d.o.o., Broj: 2020/822-23 od 4. prosinca 2020. godine.
2. Odobrava se Hrvatskoj udruzi korisnika parkirališnih usluga pravo na pristup preslici Ugovora o javnoj nabavi (JNVV 01/20) između LIBERTAS - DUBROVNIK d.o.o. i AUTO HRVATSKA Prodajno servisni centri d.o.o. od 2. prosinca 2020. godine.
3. Nalaže se trgovačkom društvu LIBERTAS – DUBROVNIK d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim traži ugovor s tvrtkom AutoHrvatska PSC d.o.o. kako je objavljeno na https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/libertas-dobiva-11-niskopodnih-autobusa-isporuka-za-200-dana-1061340, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informacijama koje predstavljaju poslovnu tajnu i informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što Zakon o pravu na pristup informacijama jasno propisuje definiciju poslovne tajne, zaštićenih podataka, a posebno jer je navedeno tijelo javne vlasti samo potaknulo interes javnosti objavom navedenom u zahtjevu te činjenicom da se radi o potrošnji javnih sredstava, sufinancirano iz EU sredstava. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. prosinca 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio Ugovor s tvrtkom AutoHrvatska PSC d.o.o. kako je objavljeno:
Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da su na službenim internet stranicama tijela javne vlasti objavljene informacije o projektu bespovratnih sredstava iz EU fondova za nabavu autobusa, koji je projekt sufinancirala Europska komisija iz Kohezijskog fonda te da informacije o nabavi autobusa za tijelo javne vlasti sadrže naziv projekta, opis projekta, ciljeve i očekivane rezultate projekta, ukupnu vrijednost projekta i razdoblje provedbe projekta. Nadalje, navodi se da takvom objavom informacija postupilo sukladno sa člankom 10. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe se kako je obveza tijela javne vlasti postupati i u skladu s Uputama za korisnike sredstava – informiranje, komunikacija i vidljivost projekata financiranih u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda za razdoblje 2014.-2020. koje su javno objavljene. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, a djelomično se radi o informacijama zaštićenim zakonom kojim se uređuje područje osobnih podataka te da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno kako ne preteže javni interes za dobivanjem zatražene informacije.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja uz traženu informaciju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da ne preteže javni interes za traženim informacijama, odnosno da iste predstavljaju poslovnu tajnu i osobne podatke.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona. Glava 8. odnosi se na poslovnu tajnu.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako ne predstavljaju klasificiran podatak.
Sukladno članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.
Nadalje, uvidom u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela, poveznica https://www.libertasdubrovnik.hr/inf/infbes.pdf utvrđeno je da je predmet projekta nabava 11 autobusa za prvostupanjsko tijelo, s time da se kao ukupna vrijednost projekta navodi iznos od 22.843.750,00 kn, od čega Europska unija u okviru programa Konkurentnosti i kohezija financira iznos od 18.000.000,00 kn.
Uvidom u Registar ugovora za prvostupanjsko tijelo, a koji je dostupan u Elektroničkom oglasniku javne nabave na poveznici https://eojn.nn.hr/Oglasnik/ utvrđeno da je predmetni postupak nabave naveden pod evidencijskim brojem JNVV 01/20, te su navedeni podaci o drugoj ugovornoj strani, cijeni (17.744.694,00kn bez PDV-a), roku isporuke (200 dana nakon sklapanja ugovora).
Dakle, javno su objavljeni svi bitni sastojci ugovora (predmet, cijena i rok sklapanja ugovora), pa se ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da bi informacije koje su predmet postupka mogle predstavljati poslovnu tajnu, jer je jasno da u konkretnom slučaju ne može doći do povrede gospodarskih interesa niti prvostupanjskog tijela, a niti osobe s kojom je ugovor sklopljen, a u smislu odredbe članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Osim toga, činjenica da samo za određene informacije postoji obveza objave sukladno propisima o javnoj nabavi, ne znači da se pretpostavlja da za ostale informacije ne prevladava javni interes (koji se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju), pri čemu treba voditi računa o odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da u postupcima javne nabave koje provode tijela javne vlasti dolazi do potrošnje javnih sredstava.
U konkretnom slučaju radi se o informacijama vezanim za postupak javne nabave, pri čemu se ukazuje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi broj UsII-285/19 od 27. studenog 2019. godine potvrdio stajalište Povjerenika za informiranje da načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti podrazumijeva da javnosti ima pravo preispitivati u koju svrhu se koriste javna sredstva.
Također se ukazuje i na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj UsII-313/20 od 8. listopada 2020. godine u kojoj je u bitnom potvrđen stav Povjerenika za informiranje da i za informacije vezane za postupak javne nabave trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave također postoji javni interes, jer ukazuju na potrošnju javnih sredstava u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da ugovor o javnoj nabavi predstavlja informacije od javnog značaja, jer se omogućavanjem pristupa navedenim informacijama jača načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti kroz mogućnost da građani imaju uvid u informacije koje upućuju na raspolaganje javnim sredstvima.
Posebno se ističe da se na predmetni ugovor ne mogu primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se isti žalitelju omogućuje u cijelosti. Naime, predmetni ugovor sadrži imena i prezimena te potpise direktora tijela javne vlasti i direktora AUTO HRVATSKA Prodajno servisni centri d.o.o., međutim kako se radi o osobama ovlaštenim za zastupanje tih trgovačkih društava iste osobne podatke nije potrebno zaštiti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan