KLASA: UP/II-008-07/21-01/131

URBROJ: 401-01/05-21-8

Zagreb, 19. ožujka 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljenu protiv rješenja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu broj: 7032/1-2020 od 7. siječnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu broj: 7032/1-2020 od 7. siječnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: HNK) djelomično je usvojen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) u dijelu u kojem je zatražena dostava životopisa kandidatkinje odabrane na javnom natječaju za radno mjesto Rukovoditelj službe marketinga, prodaje i odnosa s javnošću, dok je zahtjev odbijen u dijelu u kojem su zatraženi kontakt podaci predsjednika i članova Kazališnog vijeća HNK-a u Zagrebu, elektroničke adrese i telefonske brojeve, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što zatražena informacija predstavlja zaštićene osobne podatke fizičkih osoba.

Žaliteljica je na pobijano rješenje pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako dostavljeni životopis predstavlja skup fraza o obrazovanju i radnom iskustvu ........., koji ne može predstavljati odgovor na njezin zahtjev te u tom kontekstu traži kopiju diplome Ekonomskog fakulteta ......... i tumačenje ......... zašto je ......... izabrana za Rukovoditeljicu službe marketinga, prodaje i odnosa s javnošću. Navodi kako njezin drugi zahtjev ostaje isti te i dalje traži kontakt podatke predsjednika i članova Kazališnog vijeća HNK-a u Zagrebu jer su u njihovoj domeni i kadrovska pitanja. Predlaže da se njezina žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 16. studenog 2020. godine zatražila životopis gđe ........., odabrane na javnom natječaju za radno mjesto Rukovoditelj službe marketinga, prodaje i odnosa s javnošću, te kontakt podatke predsjednika i članova Kazališnog vijeća HNK-a u Zagrebu, elektroničke adrese i telefonske brojeve.

Postupajući po žaliteljičinom zahtjevu, HNK je donio rješenje broj: 6230/1-2020 od 23. studenog 2020. godine kojim je odbio njezin zahtjev, nakon čega je žaliteljica uložila dana 18. prosinca 2020. godine žalbu Povjereniku za informiranje.

Povjerenik za informiranje je u međuvremenu dana 11. siječnja 2021. godine zaprimio novu odluku HNK-a, odnosno rješenje broj 7032/1-2020 od 7. siječnja 2021. godine kojim je djelomično usvojen žaliteljičin zahtjev, iz čega proizlazi da je HNK sukladno članku 113. stavku 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) utvrdio da je žaliteljičina žalba djelomično osnovano, stoga je zamijenio pobijano rješenje novim.

U obrazloženju pobijanog rješenja HNK-a broj 7032/1-2020 od 7. siječnja 2021. godine navodi se kako se žaliteljici djelomično omogućava pristup životopisu izabrane kandidatkinje ......... bez zaštićenih osobnih podataka, dok se u odnosu na kontakt podatke predsjednika i članova Kazališnog vijeća HNK-a zahtjev odbija, prilikom čega se poziva na Opću uredbu o zaštiti podataka.

HNK je nakon uložene žalbe žaliteljice dostavio Povjereniku za informiranje uz dopis, broj 7491/1 od 2. veljače 2021. godine, odgovor na žalbu upućen žaliteljici, uz koji joj je dostavljena diploma ......... sa djelomično prekrivenim osobni podacima, unatoč mišljenju da istu nije nužno dostaviti jer to predstavlja novi zahtjev, a u odnosu na zatraženo tumačenje ........., ističe se kako se ono ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom su postupku kao mjerodavno pravo razmatrane sljedeće zakonske odredbe:

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Povjerenik za informiranje je nadalje u obzir uzeo kako je člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

Razmatrajući prvi dio žaliteljičine žalbe, utvrđeno je da ona u stvari predstavlja novi zahtjev za pristup informacijama kada traži diplomu ........., kao i predmetno tumačenje od intendantice .......... HNK je navedene zahtjeve riješilo gore spomenutim odgovorom na žalbu.

U odnosu dio zahtjeva kojim su zatraženi kontakt podaci predsjednika i članova Kazališnog vijeća HNK-a u Zagrebu, elektroničke adrese i telefonske brojeve, Povjerenik za informiranje je od tijela javne vlasti zatražio da mu za potrebe žalbenog postupka dostavi zatraženu informaciju.

HNK je potom dostavio zaražene kontakt podatke, uz napomenu da službene brojeve telefona, te adrese elektroničke pošte, a koji pripadaju HNK u Zagrebu, članovi Kazališnog vijeća ne posjeduju. Naime, dio Kazališnog vijeća su predstavnici Grada Zagreba, dio predstavnici Ministarstva kulture, a dio zaposlenici HNK u Zagrebu koji s obzirom na prirodu svog radnog mjesta, nemaju službenu elektroničku poštu, ni službeni telefon.

Budući da se zatražena informacija sastoji od privatnog telefonskog broja i elektroničke adrese, u žalbenom postupku je utvrđeno je da bi otkrivanjem tih osobnih podataka fizičkih osoba u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

U žalbenom postupku je također utvrđeno kako sukladno navedenim zakonskim odredbama tijelo javne vlasti prije donošenja odbijajućeg rješenja nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, međutim, drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da iz spisa predmeta i medijskog sadržaja ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za zatražene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Povjerenik za informiranje je slijedom navedenog utvrdio da je da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari, tako da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan