KLASA: UP/II-008-07/20-01/983

URBROJ: 401-01/04-21-6

Zagreb, 22. veljače 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Jastrebarskog KLASA: UP/I-008-01/20-01/18, URBROJ: 238/12-03/8-20-2 od 8. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Jastrebarskog KLASA: UP/I-008-01/20-01/18, URBROJ: 238/12-03/8-20-2 od 8. srpnja 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- ispisa elektroničke pošte od 6. rujna 2019. godine kojim se trgovačkom društvu ARHIKON d.o.o. dostavlja Poziv na dostavu ponude,

- ispisa elektroničke pošte od 11. rujna 2019. godine kojom trgovačko društvo ARHIKON d.o.o. odgovora na Poziv Grada Jastrebarskog za dostavu ponude, koji mu je upućen putem elektroničke pošte dana 6. rujna 2019. godine te dostavlja ponudu,

- Ponude br. 090919 od 9. rujna 2019. godine trgovačkog društva ARHIKON d.o.o., vezano za uslugu izrade izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec, Grad Jastrebarsko,

- Obrasca 2, Ponudbenog lista trgovačkog društva ARHIKON d.o.o. za uslugu izrade izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec, Grad Jastrebarsko,

- Ugovora o izradi Izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec u Jastrebarskom KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-02-19-38 od 11. rujna 2019. godine zaključenog između Grada Jastrebarskog, kao naručitelja i trgovačkog društva ARHIKON d.o.o, kao izvršitelja,

- ispisa elektroničke pošte od 11. rujna 2019. godine, kojom se dostavlja ugovor Ru-274/19 radi evidencije ugovora,

- Podneska trgovačkog društva ARHIKON d.o.o. od 20. rujna 2019. godine, zaprimljenog u Gradu Jastrebarskom 23. rujna 2019. godine, kojim navedeno trgovačko društvo dostavlja Gradu izvedbenu dokumentaciju,

- Rekapitulacije iznosa radova koja se nalazi na magnetnom mediju kao zadnja dodatna stranica Izvedbenog projekta s troškovnikom, Broj projekta 219/19, Zagreb, rujan 2019.,

- Poziva na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-04/1-19-40 od 26. rujna 2019. godine naslovljenog na ARTES obrt za poslovno savjetovanje i umjetnost, vl. Ivan Tuđa, Stjepana Ptičeka 78, Oroslavje, te Ponudbenog lista, kao priloga citiranog Poziva,

- ispisa elektroničke pošte od 30. rujna 2019. godine kojom Ivan Tuđa odgovora na Poziv Grada Jastrebarskog za dostavu ponude, koji mu je upućen putem elektroničke pošte dana 26. rujna 2019. godine i dostavlja ponudu,

- Ponude br. 1 od 30. rujna 2019. godine ARTES obrta za poslovno savjetovanje i umjetnost,

- Poziva na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-04/1-19-42 od 1. listopada 2019. godine naslovljenog na GRADITELJ građevinska radnja, vl. ........., V. Mačeka 20, Jastrebarsko, te Ponudbenog lista i Troškovnika građevinsko obrtničkih radova Šetnica Klanjec u Jastrebarskom, Postav skulpture „Pupoljak“, na k.č.726, k.č.727/1, k.o. Jastrebarsko, kao priloga citiranom Pozivu,

- ispisa elektroničke pošte od 1. listopada 2019. godine kojom se Nenadu Bohačeku dostavlja Poziv na dostavu ponude s prilozima,

- Poziva na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/67, URBROJ: 238/12-04/1-19-1 od 18. listopada 2019. godine naslovljenog na trgovačko društvo CESTE JASTREBARSKO d.o.o., Ulica dr. Franje Tuđmana 47, Jastrebarsko,

- ispisa elektroničke pošte od 18. listopada 2019. godine kojim se trgovačkom društvu CESTE JASTREBARSKO d.o.o. dostavlja Poziv na dostavu ponude,

- Dopisa trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o. KLASA: 430-03/19-01/09, URBROJ: 238/12-156-03/01-19-2 od 22. listopada 2019. godine, kojim Gradu Jastrebarskom dostavlja ponudu za predmet nabave „Izrada i postava skulpture uz šetnicu Klanjec“,

- Ponudbenog lista trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o.,

- Troškovnika građevinsko obrtničkih radova Šetnica Klanjec u Jastrebarskom, Postava skulpture „Pupoljak“ na k.č.726, k.č.727/1, k.o. Jastrebarsko popunjenog od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o.,

- Ugovora o izvođenju radova na postavi skulpture uz Šetnicu Klanjec KLASA: 433-01/19-01/67, URBROJ: 238/12-02-19-3 od 23. listopada 2019. godine zaključenog između Grada Jastrebarskog, kao naručitelja i trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., kao izvođača.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Izvedbenog projekta s troškovnikom, Broj projekta 219/19, Zagreb, rujan 2019., na način da se:

- na listu 6 prekrije adresa stanovanja i JMBG .........,

- na Izvatku iz sudskog registra prekrije adresa i OIB ......... i adresa i OIB .........,

te se u tim dijelovima zahtjev odbija.

4. Nalaže se Gradu Jastrebarskom da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. lipnja 2020. godine, kojim je od Grada Jastrebarskog (u daljnjem tekstu: Grad) zatražio da mu se dostavi sva dokumentacija vezana za izgradnju skulpture pupoljka na Šetnici Klanjec – pješačka staza preko potoka Reka od Zagrebačke ulice do Ulice Zrinski-Frankopanske u Jastrebarskom, autora Ivana Tuđe i to građevinske dozvole, uporabne dozvole, troškovnici, narudžbenice i slično, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog prevelikog broja podnesenih zahtjeva za pristup informacijama, zbog prezauzetosti službenice za informiranje, zbog zlouporabe zakona, zbog korištenja informacija u javnom prostoru, zbog kršenja članka 9.a i drugo. Nadalje navodi kako mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti i sukladno članku 25. Zakona o pravu na pristup informacijama u zakonskom roku izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona, zbog iznesenog niza netočnih insinuacija, zbog uplitanja gradonačelnika u rad službenice za informiranje, zbog kršenja članka 9. Zakona i zlouporabe Zakona u cijelosti. Žalitelj ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je uzurpiralo i umiješalo se u rad službenice za informiranje, donijelo rješenje koje nema uporišta u Zakonu, iznesene su površne i neutemeljene činjenice i što tijelo javne vlasti zlouporabom Zakona želi spriječiti kvalitetno informiranje i razvoj transparentnog društva kojem građani Jastrebarskog teže a što je vidljivo i njihovim reakcijama u javnom prostoru. Nadalje ističe kako u gradu vlada potpuna informativna blokada što se tiče pravih, kvalitetnih, pravovremenih i detaljnih informacija te da Grad svoje službene stranice, jastrebarsko.hr i facebook Grad Jastrebarsko, lokalne novine Jaska.hr koristi za osobnu promociju gradonačelnika i njegovih suradnika pa tako primjerice u zadnje vrijeme stalno ističu kako je potpisan ugovor za financiranje obnove dvorca Erdody u Jastrebarskom u iznosu od 49.503.626,59 kuna koje daje Europska unija, a nigdje ne spominju kako će se financirati preostali iznos koje treba osigurati Grad, a to je 23.404.964,69 kuna. Također ističe kako primjerice informaciju da je Grad podigao dva kredita od kojih jedan za izgradnju nerazvrstanih cesta, a drugi za refinanciranje već postojećih kredita u ukupnom iznosu 32.656.250,00 kuna, nigdje nisu objavili i građani pojma nemaju o tome. Žalitelj navodi kako niti novine Jaska.hr niti Radio Jaska ne pridonose kvalitetnom i transparentnom informiranju jer prenose samo površne informacije službenih sredstva informiranja Grada i samo informacije koje idu njima u prilog, nigdje se ne spominju nepravilnosti koje iznosi u nastavku žalbe a odnose se na privatnu firmu zamjenika gradonačelnika ELEKTROINSTALATER STIPE BUČAR, e-punionicu, e-bike, poslovni odnos Grada i odvjetnika Krešimira Preprotića, brošuru Proračun u malom, Obrt HRAM, autobusnu stanicu u Zdihovačkoj ulici i drugo. Nadalje navodi kako građani imaju pravo znati koga to plaćaju i koliko, a osobito kako, kada i zašto se netko zaposlio u Gradu. Smatra kako je licemjerno da se Grad poziva na članak 9.a kada ga isti krši od prvog trenutka kako je žalitelj postavio prva pitanja Gradu temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama jer se uvijek Grad pozivao na odredbu članka 5. stavka 1. točke 3., a na obične dopise u kojima im je skretao pažnju na nepravilnosti npr. neodržavane ulica, zapuštena gradska imovina, neočišćeni kanali i zapušteni javni putevi, pristup osobama sa invaliditetom u gradske objekte i slično te prijedloge koje je slao gradonačelniku i g. Strmečki Šlat, nikad nije dobio odgovor. Ističe kako je time Grad kršio i Statut Grada Jastrebarsko kojim je u članku 29. propisano kako građani i pravne osobe imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad njegovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti; da je na podnesene predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada, odnosno pročelnik upravnog tijela dužan odgovoriti u roku 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe; da se ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka osigurava uspostavljanjem knjige pritužbi, postavljanjem sandučića za predstavke i pritužbe, neposrednim komuniciranjem s ovlaštenim predstavnicima tijela Grada te ako za to postoje tehničke pretpostavke, sredstvima elektroničke komunikacije (e-mailom, kontakt obrasci na web stranicama, net meetingom i chatom). Nadalje ističe kako je zlonamjerno pozivati se na spomenuti članak, a svjesno ignorirati članak 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koji jasno kaže da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, te da svojim objavljivanjem informacija nije prekršio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, što Grad tvrdi, već je naprotiv sudjelovanjem u radu facebook grupe „JASTREBARSKO BEZ CENZURE“ dao velik doprinos kvalitetnom i istinitom informiranju građana Jaske i okolice. Također ističe kako odgovorno tvrdi da nije na uvredljiv način iznosio činjenice niti je vrijeđao imenovane na osobnoj razini. Žalitelj navodi kako posebno pobija navode u kojima Grad tvrdi da nasumično traži nepravilnosti i nezakonitosti u radu Grada s obzirom da su one tu već godinama samo što ih nitko nije istraživao i prezentirao javnosti koja ima pravo čuti i drugu stranu. Vezano za tvrdnju Grada kako je službenica prezauzeta zbog njegovih 14 zahtjeva u razdoblju od 6 mjeseci, što čini dva 2,3 zahtjeva po mjesecu, što je zanemariva brojka, ističe ako službenica za informiranje ima puno posla da ne stigne riješiti ta dva upita mjesečno zašto Grad ne zaposli još jednog djelatnika, time bi se službenica rasteretila i porasla bi kvaliteta informiranja, a također je moguća preraspodjela posla među djelatnicima. Žalitelj zaključuje kako je na tako utvrđeno činjenično stanje Grad pogrešno primijenio Zakon o pravu na pristup informacijama jer je pokušao manipulirati Zakonom i građanima Jastrebarskog uskratiti informacije na koje imaju pravo prema Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske te da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatražene informacije. Predlaže da se njegova žalba uvaži, poništi rješenje Grada i omogući mu pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. lipnja 2020. godine zatražio od Grada da mu se dostavi sva dokumentacija vezana za izgradnju skulpture pupoljka na Šetnici Klanjec – pješačka staza preko potoka Reka od Zagrebačke ulice do Ulice Zrinski-Frankopanske u Jastrebarskom, autora Ivana Tuđe i to građevinske dozvole, uporabne dozvole, troškovnici, narudžbenice i slično. Nadalje je utvrđeno da je Grad rješenjem KLASA: UP/I-008-01/20-01/18, URBROJ: 238/12-03/8-20-2 od 8. srpnja 2020. godine odbio žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je žalitelj u razdoblju od 1. siječnja 2020. godine do 24. lipnja 2020. godine podnio ukupno 14 zahtjeva za pristup informacijama i to 3 zahtjeva u siječnju, 4 zahtjeva u veljači, 2 zahtjeva u ožujku i 5 zahtjeva u lipnju, dok je 1 zahtjev žalitelja ustupljen Gradu od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o. Nadalje se navodi kako je iz spisa predmeta odnosno iz podnesenih zahtjeva žalitelja utvrđeno da se isti odnose na dostavu informacija vezano uz poslovne odnose Grada sa zamjenikom gradonačelnika Grada Stipom Bučarom (dva zahtjeva), implementaciju e-punionice i električnih bicikala, postavu autobusne stanice, poslovanje Grada s obrtom HRAM, poslovni odnos Grada s odvjetnicima ........., ......... i ........., informacije vezno za trošak izrade i distribucije brošure „Proračun u malom“, dokumentaciju vezano za postavljanje skulpture „Pupoljak“ na šetnici Klanjec, dokumentaciju za sve postavljene autobusne stanice u zadnje četiri godine, poslovni odnos Grada s trgovačkim društvom NIKHOF, informacije o eventualnom poslovnom odnosu ......... s Gradom ili gradskim tvrtkama, kao i podatke o plaćama gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i određenih zaposlenika Grada. Također se navodi kako je provjerom kod trgovačkih društava čiji je osnivač Grad i to CESTE JASTREBARSKO d.o.o., VODE JASTREBARSKO d.o.o. i GROBLJA JASTREBARSKO d.o.o., utvrđeno da je kod istih u promatranom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 24. lipnja 2020. godine zaprimljeno ukupno 11 zahtjeva za pristup informacijama od strane žalitelja.

U obrazloženju osporenog rješenja ističe se kako je uzimajući u obzir činjenicu da je u Gradu zaposleno 27 službenika, a da službenica za informiranje pored izvršavanja obveza određenih Zakonom o pravu na pristup informacijama obavlja i druge zadatke iz djelokruga Odsjeka za društvene djelatnosti u Upravnom odjelu za gospodarstvo i društvene djelatnosti (vodi upravni postupak i donosi rješenja i druge pojedinačne akte iz djelokruga Odsjeka vezano za društvene djelatnosti, koje obuhvaćaju brigu o djeci, predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno i srednje školstvo, kulturu, sport, tehničku kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i drugo), to korištenje prava na pristup informacijama od strane žalitelja utječe na ostvarivanje prava drugih odnosno redovito funkcioniranje Grada kao tijela javne vlasti. Nadalje se u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako promatrajući broj podnesenih zahtjeva od strane žalitelja u odnosu na ukupan broj podnesenih zahtjeva za pristup informacijama, kao i opseg i sadržaj žaliteljevih zahtjeva, može uočiti kako žalitelj nasumično traži nepravilnosti i nezakonitosti u radu Grada, odnosno može se uočiti upornost i ustrajnost u pokušaju diskreditiranja Grada, što se protivi samoj svrsi i cilju Zakona, ali i javnom interesu, to također i iz razloga što je poznato da isti po zaprimljenim informacijama na otvorenoj facebook stranici „Jastrebarsko bez cenzure“, na uvredljiv i optužujući način objavljuje svoje nezadovoljstvo istima, a i osobno se javno obraća gradonačelniku, njegovim zamjenicima i određenim zaposlenicima optužujući ih za pogodovanje pojedincima, neučinkovit rad i slično. Također se ističe kako je navedeno protivno načelu međusobnog poštivanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe, a da je očita namjera žalitelja da koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa gradonačelnikom i službama Grada, čime je prešao pravnu i moralnu granicu primjene instituta prava na pristup informacijama te da takva zloupotreba prava na pristup informacijama kolidira sa javnim interesom zbog kojega navedeni institut postoji, ali ujedno predstavlja i obezvrjeđivanje njegova cilja i svrhe. Omogućavanje žalitelju da zlouporabljuje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ima za posljedicu neopravdano opterećivanje rada i funkcioniranje tijela javne vlasti, predstavlja prepreku učinkovitog rada tijela te kolidira s načelima pravičnosti i pravne sigurnosti.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama.

Naime, prilikom ocjene je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, prvo u obzir treba uzeti načelo međusobne suradnje i pomoći propisano u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije i korisnika prava na pristup informacijama. Zakon o pravu na pristup informacijama daje temeljne smjernice o tome koje okolnosti tijelo javne vlasti treba imati u vidu prilikom donošenja odluke o tome da određeni korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama (funkcionalno povezani zahtjevi, učestali zahtjevi, rješavanje predstavljaju opterećenje za tijelo javne vlasti), ali, razumljivo, ne razrađuje dodatne kriterije koje tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir kako bi se moglo ocijeniti da je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, ostavljajući rješavanje tog pitanja praksi i uspostavljanju pravnog standarda. Iz zakonskog određenja je jasno da je potrebno ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, ali je potrebno naglasiti da u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva. Tijelo javne vlasti, bez obzira što korisnik ne treba navesti svrhu traženja informacije, iz eventualne komunikacije s korisnikom i njegovim pojašnjenjima može razmatrati i vrijednost zatraženih informacija za javni interes. Osim toga potrebno je ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija (objektivne i subjektivne okolnosti), a također i poziciju tijela javne vlasti, kao i uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.

Kada procjenjujemo žaliteljevu namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebali bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku zatražio od Grada da kao dio spisa predmeta pored informacija koje je žalitelj zatražio u svom zahtjevu za pristup informacijama, dostavi i sve žaliteljeve zahtjeve koje je Grad zaprimio u 2020. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. i 2020. godinu, kao i da popuni upitnik objavljen na linku https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/instrument-kvalitete-upitnik-za-samoprocjenu/ te da popunjeni upitnik dostavi zajedno sa ostalom zatraženom dokumentacijom.

Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2019. godine utvrđeno je da je u istom evidentirano 17 zahtjeva, od kojih je 6 zahtjeva podnio žalitelj, a isti su se odnosili na odlaganje otpada, uređenje okućnica, ugovor o pružanju usluge košnje i malčiranja nekretnina u vlasništvu Grada, EU projekt i nabavku mobilnih rampi, zbrinjavanje napuštenih životinja, rezultate projekta „Baština Jaske i Črnomlja može biti cool“. Od 6 navedenih zahtjeva žalitelja u 2019. godini 2 su usvojena, a 4 prvotno odbijena, da bi u ponovnom postupku sva 4 zahtjeva bila usvojena.

Iz dostavljenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. godinu razvidno je da je u istom do dana 24. lipnja 2020. godine evidentirano 22 zahtjeva, od kojih je 14 zahtjeva podnio žalitelj. Od 14 navedenih zahtjeva žalitelja u 2020. godini u prvostupanjskom postupku 7 zahtjeva je usvojeno, 6 odbijeno i 1 zahtjev je odbačen. Uvidom u dostavljene zahtjeve za pristup informacijama žalitelja u 2020. godini razvidno je da se radi o 14 zahtjeva upućenih Gradu i 1 zahtjevu ustupljenom Gradu od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., a koji zahtjev je identičan jednom od 14 zahtjeva koji je žalitelj uputio Gradu. Uvidom u sadržaj samih zahtjeva razvidno je da se istima ne traži velika količina informacija, a niti istovrsne informacije. Tako su predmet žaliteljevih traženja: poslovna suradnja Grada s pojedinim poslovnim subjektima, dostava knjigovodstvenih kartica i kopija računa po tim karticama, troškovi izgradnje e-punionice, njezinog održavanja, troškovi nabave električnih bicikala, troškovi izgradnje garaže za električne bicikle, da li autobusna stanica na katastarskoj čestici broj 2556/2 ima sve dozvole, dostava dokumentacije vezano za izgradnju svih autobusnih stanica po naseljima u zadnje 4 godine, trošak izrade i dostave brošure „Proračun u malom“, dokumentacija vezana za dogovor i ustupanje dijela čestice 3708 k.o. Cvetković, koja je u naravi put, trgovačkom društvu Vučković d.o.o., plaće sedmero poimenice u zahtjevu navedenih zaposlenika Grada za siječanj, veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2020. godine, kao i putni troškovi, prekovremeni sati, dnevnice i slično za iste osobe, te dostava dokumentacije vezano za zaposlenje dviju osoba kao što je objava natječaja, bodovna lista, uvjeti zaposlenja, ugovor i slično.

Nadalje, iz dostavljenog Upitnika za samoprocjenu tijela javne vlasti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama razvidno je da se u istom navodi da se zahtjevi rješavaju u zakonskim rokovima. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u konkretnom slučaju Grad, osim što je naveo da se radi o većem broju zahtjeva žalitelja u kraćem vremenskom periodu, nije prikazao činjenično stanje iz kojeg bi proizlazilo da bi udovoljavanje zahtjevu žalitelja opteretilo redovnu djelatnost i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti.

Iz sadržaja dostavljenih zahtjeva žalitelja u 2020. godini nije vidljivo da se žalitelj obraća Gradu na uvredljiv, omalovažavajući ili optužujući način, a niti je iz sadržaja zahtjeva vidljivo da žalitelj koristi Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa gradonačelnikom i službama Grada. Štoviše, zahtjevi žalitelja su u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, a preispitivanje otvorenosti i javnosti djelovanja, zakonitosti i pravilnosti u radu tijela javne vlasti, uz međusobno uvažavanje i poštivanje, alati su koji pomažu u ostvarivanju cilja i svrhe Zakona o pravu na pristup informacijama i isti se ne mogu tumačiti kao „napadi“ na tijelo javne vlasti. Uvidom u facebook stranicu grupe „JASTREBARSKO BEZ CENZURE“, razvidno je da se na istoj navodi kako je grupa osnovana sa ciljem povezivanja Jaskanaca i svih onih koji žele bolji život u gradu i okolici; da je svrha okupiti ljude i ideje, ukazati na nepravilnosti, iznositi prijedloge, organizirati kvalitetnu i argumentiranu diskusiju, komentirati, nuditi rješenja, savjetovati, informirati i sve ono što može promijeniti kraj na bolje; da je želja da grupa promiče slobodu, demokraciju, jednakost, toleranciju i istinske moralne vrijednosti; da su u grupu dobro došli svi sa poštenim namjerama, bez obzira na političku pripadnost ili uvjerenje; da je zabranjeno je vrijeđanje i širenje mržnje na bilo kojoj osnovi, a prekršitelji će biti sankcionirani opomenom i izbacivanjem iz grupe u slučaju da ponovno prekrše pravila; da u gradu ima previše cenzure i da je u grupi neće biti. Također je razvidno da je grupa javna i da ima 2.000 članova. Sama činjenica da žalitelj sudjeluje u radu navedene grupe i da javno objavljuje informacije koje dobije od tijela javne vlasti, ne može biti razlog za uskratu traženih informacija i tumačiti se kao zlouporaba. Naime, odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u sadržaj zahtjeva vidljivo je da svi oni bilo neposredno ili posredno odnose na traženje informacija o raspolaganju javnim sredstvima Grada kao tijela javne vlasti na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prema ocjeni Povjerenika za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zaprimljenih zahtjeva, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje dopisom Grada KLASA: UP/I-008-01/20-01/18, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-6 od 6. listopada 2020. godine dostavljena je sljedeća dokumentacija koja sadrži tražene informacije: 1. ispis elektroničke pošte od 11. rujna 2019. godine kojom trgovačko društvo ARHIKON d.o.o. odgovora na Poziv Grada za dostavu ponude, koji mu je upućen putem elektroničke pošte dana 6. rujna 2019. godine te dostavlja ponudu, 2. Ponuda br. 090919 od 9. rujna 2019. godine trgovačkog društva ARHIKON d.o.o., vezano za uslugu izrade izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec, Grad Jastrebarsko, 3. Obrazac 2, Ponudbeni list trgovačkog društva ARHIKON d.o.o. za uslugu izrade izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec, Grad Jastrebarsko, 4. Ugovor o izradi Izvedbenog projekta za postavu skulpture uz Šetnicu Klanjec u Jastrebarskom KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-02-19-38 od 11. rujna 2019. godine zaključen između Grada Jastrebarskog, kao naručitelja i trgovačkog društva ARHIKON d.o.o, kao izvršitelja, 5. ispis elektroničke pošte od 11. rujna 2019. godine, kojom se dostavlja ugovor Ru-274/19 radi evidencije ugovora, 6. Podnesak trgovačkog društva ARHIKON d.o.o. od 20. rujna 2019. godine, zaprimljen u Gradu 23. rujna 2019. godine, kojim navedeno trgovačko društvo dostavlja Gradu izvedbenu dokumentaciju, 7. Izvedbeni projekt s troškovnikom, Broj projekta 219/19, Zagreb, rujan 2019., 8. Poziv na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-04/1-19-40 od 26. rujna 2019. godine naslovljen na ARTES obrt za poslovno savjetovanje i umjetnost, vl. Ivan Tuđa, Stjepana Ptičeka 78, Oroslavje, te Ponudbeni list, kao prilog citiranog Poziva, 9. ispis elektroničke pošte od 30. rujna 2019. godine kojom Ivan Tuđa odgovora na Poziv Grad za dostavu ponude, koji mu je upućen putem elektroničke pošte dana 26. rujna 2019. godine i dostavlja ponudu, 10. Ponuda br. 1 od 30. rujna 2019. godine ARTES obrta za poslovno savjetovanje i umjetnost, 11. Poziv na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-04/1-19-42 od 1. listopada 2019. godine naslovljen na GRADITELJ građevinska radnja, vl. ........., V. Mačeka 20, Jastrebarsko, te Ponudbeni list i Troškovnik građevinsko obrtničkih radova Šetnica Klanjec u Jastrebarskom, Postav skulpture „Pupoljak“, na k.č.726, k.č.727/1, k.o. Jastrebarsko, kao prilozi citiranog Poziva, 12. ispis elektroničke pošte od 1. listopada 2019. godine kojim se ......... dostavlja Poziv na dostavu ponude s prilozima, 13. Poziv na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/67, URBROJ: 238/12-04/1-19-1 od 18. listopada 2019. godine naslovljen na trgovačko društvo CESTE JASTREBARSKO d.o.o., Ulica dr. Franje Tuđmana 47, Jastrebarsko, 14. ispis elektroničke pošte od 18. listopada 2019. godine kojim se trgovačkom društvu CESTE JASTREBARSKO d.o.o. dostavlja Poziv na dostavu ponude, 15. Dopis trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o. KLASA: 430-03/19-01/09, URBROJ: 238/12-156-03/01-19-2 od 22. listopada 2019. godine kojim Gradu dostavlja ponudu za predmet nabave „Izrada i postava skulpture uz šetnicu Klanjec“, 16. Ponudbeni list trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., 17. Troškovnik građevinsko obrtničkih radova Šetnica Klanjec u Jastrebarskom, Postava skulpture „Pupoljak“ na k.č.726, k.č.727/1, k.o. Jastrebarsko popunjen od strane trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., 18. Ugovor o izvođenju radova na postavi skulpture uz Šetnicu Klanjec KLASA: 433-01/19-01/67, URBROJ: 238/12-02-19-3 od 23. listopada 2019. godine zaključen između Grada Jastrebarskog, kao naručitelja i trgovačkog društva CESTE JASTREBARSKO d.o.o., kao izvođača.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku je utvrđeno da Grad u spis predmeta nije dostavio svu dokumentaciju koja sadrži tražene informacije pa je Ured povjerenika za informiranje dana 16. veljače 2021. godine, putem elektroničke pošte, zatražio od Grada nadopunu spisa predmeta.

Grad je dana 18. veljače 2021. godine, putem elektroničke pošte, dostavio Uredu povjerenika za informiranje nadopunu spisa predmeta i to: Poziv na dostavu ponude Grada Jastrebarskog, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša KLASA: 433-01/19-01/10, URBROJ: 238/12-04/1-19-34 od 6. rujna 2019. godine naslovljenog na trgovačko društvo ARHIKON d.o.o., Ozaljska 49, 10000 Zagreb, Ponudbeni list, ispis elektroničke pošte od 6. rujna 2019. godine kojim se trgovačkom društvu ARHIKON d.o.o. dostavlja Poziv na dostavu ponude, te dokumentaciju s magnetnog medija koji je trgovačko društvo ARHIKON d.o.o. dostavilo Gradu kao privitak njihovog podneska od 20. rujna 2019. godine, zaprimljenog u Gradu 23. rujna 2019. godine, a kojim podneskom navedeno trgovačko društvo dostavlja Gradu izvedbenu dokumentaciju (Izvedbeni projekt s troškovnikom). Uvidom u dostavljenu dokumentaciju s magnetnog medija razvidno je da se radi o istoj dokumentaciji Izvedbenog projekta s troškovnikom koji je Grad ranije dostavio Uredu povjerenika za informiranje jedino je razlika što Izvedbeni projekt s troškovnikom s magnetnog medija sadrži dodatnu stranicu na kojoj se nalazi rekapitulacija iznosa radova.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku razmotreno je da li je moguće žalitelju odobriti pristup zatraženim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da se može odobriti pristup zatraženim informacijama bez ograničenja osim u odnosu na Izvedbeni projekt s troškovnikom, Broj projekta 219/19, Zagreb, rujan 2019., za koji je utvrđeno da na listu 6 sadrži osobne podatke ......... koje je potrebno zaštititi kao i da sadrži Izvadak iz sudskog registra u kojem su navedeni osobni podaci ......... i ......... i to njihove adrese i osobni identifikacijski brojevi, koje je također potrebno zaštititi.

Informacije koje žalitelj traži odnose se bilo posredno ili neposredno na raspolaganje javnim sredstvima, a za koje je već ranije u ovom rješenju citiranom odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su iste dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa osim u slučaju kada se radi o klasificiranom podatku. Napominje se kako praksa Povjerenika za informiranje te upravnosudska praksa jasno ukazuju kako ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti sa drugim subjektima privatnog i javnog prava predstavljaju informaciju od javnog interesa koja bi trebala biti dostupna javnosti. Na taj način su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi moglo izazvati sumnju u rad tijela javne vlasti (primjerice loše upravljanje, rad za privatne interese, pogodovanje i slično).

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.

Pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već isto treba dovesti u vezu s drugim pravima, u konkretnom slučaju pravom na pristup informacijama koje je također zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravo na zaštitu osobnih podataka.

U žalbenom postupku je vezano za osobne podatke ......... i ......... kao što su adresa stanovanja, JMBG i osobni identifikacijski broj utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi odnosno da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenim informacijama predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba. Takvi podaci ne predstavljaju informacije od javnog značaja, ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava podataka o osobnim identifikacijskim brojevima odvjetnika doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost).

Napominje se kako sama činjenica što su podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju navedenih osoba dostupni u sudskom registru koji je javan to ne znači da se radi o informaciji od javnog značaja u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koju bi korisnik prava na pristup informacijama imao pravo javno iznositi. Naime, objava navedenih podataka u sudskom registru isključivo se temelji na propisima koji uređuju upis u sudski registar, odnosno vezani su za točno određenu svrhu, a sama činjenica da je registar javan ne znači da se podatak o osobnom identifikacijskom broju može koristiti u neke druge svrhe.

Nadalje, vezano za imena i prezimena osoba zaposlenih u Gradu, zanimanja, njihove službene e-mail adrese, potpise zaposlenika i odgovornih osoba Grada, kao i osoba s kojima je Grad ostvario poslovnu suradnju ili istu pokušao ostvariti (primjerice vidljivo iz poziva za dostavu ponuda), utvrđeno je kako se takvi podaci ne štite.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Stoga je u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, u žalbenom postupku utvrđeno kako je iste potrebno zaštititi te da je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacije mogu omogućiti žalitelju.

Posebno se napominje da tijelo javne vlasti može korisniku, prema članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14), naplatiti stvarne materijalne troškove koji se mogu sastojati u izradi preslike određenog broja stranica informacije, dostave elektroničkog zapisa na CD-u, DVD-u, na memorijskoj kartici i slično, te naplatiti troškove dostave informacija, pri čemu se informacija dostavlja po primitku dokaza o izvršenoj uplati.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan