KLASA: UP/II-008-07/21-01/156
URBROJ: 401-01/04-21-1
Zagreb, 18. veljače 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-4506/20/ZV od 14. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-4506/20/ZV od 14. srpnja 2020. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup slijedećim informacijama odnosno dostavu: „svih akata kojima je u HEP grupi regulirano rješavanje stambenih potreba zaposlenika u razdoblju od siječnja 2008. godine pa nadalje, a osobito: 1. Akt koji je regulirao rješavanje stambenih potreba zaposlenika prije stupanja na snagu Pravilnika o rješavanju stambenih pitanja zaposlenika objavljenom u Biltenu HEP-a br. 88/00, 2. Pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenika, objavljen u Biltenu HEP-a br. 88/00, 3. Odluka o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede iz 2003. godine, 4. Odluka o zadovoljavanju stambenih potreba radnika imenovanih za obavljanje funkcije ili službene dužnosti Hrvatske elektroprivrede d.d. br. 13-3.1/2004“. Zahtjev je odbijen temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da bi dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti jer nije ostvaren niti jedan od zakonskih razloga za odbijanje traženih informacija, a kamoli onaj na koji se tijelo javne vlasti poziva u pobijanom rješenju da bi dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka. Žalitelj navodi kako u pobijanom rješenju nije naveden niti jedan konkretan sudski, upravni ili neki treći postupak čije bi učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje onemogućile tražene informacije, niti je nije objašnjeno na koji način bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama narušilo vođenje tog eventualno mogućeg postupka, a nije obrazložena niti jedna od tri sastavnice neometanog postupka koje bi se mogle narušiti - učinkovitost, neovisnost i nepristranost - s obzirom da svaka ima svoje značenje i razinu utjecaja na postupke. Ističe kako iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti od pribavljanja informacija samovoljno isključuje jednu cijelu grupu ljudi i to one koji se bave odvjetničkom profesijom jer smatra da bi oni te informacije mogli iskoristiti za pokretanje raznih parničnih i kaznenih postupaka i HEP dovesti u nepovoljniji položaj u eventualnom budućem postupku. Nadalje navodi kako se to grubo protivi članku 5. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama koji kao korisnike informacija propisuje svaku domaću ili stranu, fizički ili pravnu osobu, bez ograničavanja po profesijama. Također navodi kako nema osnove da se informacije zataškavaju sa svrhom ometanja eventualno mogućeg pokretanja građanskog ili kaznenog postupka. Žalitelj ističe kako tijelo javne vlasti samoinicijativno inzistira na nekim postupcima koji bi se eventualno mogli pokrenuti protiv tijela javne vlasti i njegovih djelatnika na osnovi traženih informacija, a u takvoj situaciji bi zaključivanje tijela javne vlasti moralo biti suprotno od onog kakvo se iznosi u pobijanom rješenju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 27. travnja 2020. godine zatražio od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. da mu se dostave: „svi akti kojima je u HEP grupi regulirano rješavanje stambenih potreba zaposlenika u razdoblju od siječnja 2008. godine pa nadalje, a osobito: 1. Akt koji je regulirao rješavanje stambenih potreba zaposlenika prije stupanja na snagu Pravilnika o rješavanju stambenih pitanja zaposlenika objavljenom u Biltenu HEP-a br. 88/00, 2. Pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenika, objavljen u Biltenu HEP-a br. 88/00, 3. Odluka o prodaji stanova, garaža i poslovnih prostora u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede iz 2003. godine, 4. Odluka o zadovoljavanju stambenih potreba radnika imenovanih za obavljanje funkcije ili službene dužnosti Hrvatske elektroprivrede d.d. br. 13-3.1/2004“. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. rješenjem URBROJ: E-4506/20/ZV od 14. srpnja 2020. godine odbilo žaliteljev zahtjev temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer da bi dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10-pročišćeni tekst i 05/14), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Dana 22. srpnja 2020. godine, putem elektroničke pošte, Službenik za informiranje HEP grupe, dostavio je Uredu povjerenika za informiranje žalbu žalitelja na nadležno postupanje bez cjelokupnog spisa predmeta.
Dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/20-01/794, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 30. srpnja 2020. godine, zatražena je od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. nadopuna spisa predmeta. Nadalje, dopisima KLASA: 008-04/20-01/794, URBROJ: 401-01/04-20-4 od 20. listopada 2020. godine i KLASA: 008-04/20-01/794, URBROJ: 401-01/03-20-5 od 26. studenoga 2020. godine, Ured povjerenika za informiranje požurio je traženje iz dopisa od 30. srpnja 2020. godine kako bi se na temelju dokumentacije spisa predmeta utvrdila osnovanost osporavanog rješenja i donijela odluka. Trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. traženu nadopunu spisa predmeta nije dostavilo Uredu povjerenika za informiranje.
Uvidom u dostavljenu žalbu, osporeno rješenje koje je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. dostavilo Uredu povjerenika za informiranje ranije u spisu KLASA: 008-04/20-01/463, koji se vodio u Uredu povjerenika za informiranje povodom žalbe žalitelja zbog neodlučivanja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. o njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 27. travnja 2020. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i zahtjev žalitelja, koji također prileži navedenom spisu, utvrđeno je kako je tijelo javne vlasti trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. postupajući po predmetnom zahtjevu nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i nepravilno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je iz iskustva Službenika u radu sa zahtjevima koje dostavljaju odvjetnici naučeno da su zahtjevi predani isključivo iz razloga zbog dobivanja podataka iz parničnih i kaznenih postupaka protiv društava HEP grupe i njegovih djelatnika te da je stoga vrlo logično i razumljivo, trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. ne dostavlja informacije i podatke u postupku koji vodi Službenik jer se time može dovesti nepovoljniji položaj u eventualnom budućem postupku, a to tim više što odvjetnici imaju mogućnost, temeljem posebnih propisa - članak 14. Zakona o odvjetništvu, dobivanja informacija odnosno podataka u drugim postupcima, kao što se navodi u članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje se napominje kako trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. nije tijelo sa javnim ovlastima. U obrazloženju pobijanog rješenja također se navodi kako sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz gore navedenih razloga, Službenik osnovano sumnja da bi dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, te da se nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zahtjev odbija iz razloga navedenih u odgovoru žalitelju.
Odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalim ili na način kojim im se posebno pogoduje.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. žalitelja, kao i općenito sve odvjetnike, stavilo u neravnopravan položaj u odnosu na druge korisnike prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacijama. Naime, točno je da odvjetnici imaju mogućnost dobivanja informacija temeljem posebnih propisa, pa je tako člankom 14. Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“, broj 09/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) propisano da su državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni odvjetniku dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju odvjetničke djelatnosti u konkretnom predmetu, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne, međutim u konkretnom slučaju žalitelj je zatražio informacije koje je mogla zatražiti bilo koja druga fizička ili pravna, domaća ili strana osoba te iz nijednog dijela njegova zahtjeva nije razvidno da bi ih isti zatražio za potrebe konkretnog predmeta kako je to propisano u članku 14. Zakona o odvjetništvu.
Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. osnovano sumnja da bi dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, međutim u samom obrazloženju se ne navodi o kojem i kakvom se postupku radi, a niti se navode razlozi na koji bi način i zašto dostavljanje traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje tog postupka.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se zatražene informacije, ukoliko ih tijelo javne vlasti posjeduje, ili određeni dijelovi zatraženih informacija, temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan