KLASA: UP/II-008-07/21-01/138
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 12. veljače 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Krapine, KLASA: UP/I-302-06/20-01/0002, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-2 od 27. studenoga 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Krapine, KLASA: UP/I-302-06/20-01/0002, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-2 od 27. studenoga 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) kojim je tražila informaciju o svim prometima na računu (ili računima) Grada Krapine u 2019. godini, tj. izvatke prometa po računu (računima) grada ili slične isprave na kojima su vidljive te transakcije, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo zaključilo da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, u kojoj u bitnome navodi da joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Ističe da rješenje kao nevjerodostojno osporava u cijelosti te po dijelovima koji su opširno navedeni u nastavku žalbe, jer je ono posljedica preporuke Užeg predsjedništva Udruge gradova, odnosno da je osporeno rješenje posljedica političke direktive, a ne provedenog pravnog postupka, tj. utvrđivanja svih činjenica i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari. Nadalje navodi da iz postupanja Užeg predsjedništva Udruge gradova proizlazi veliki broj u osporavanom rješenju nametnutih teza, neosnovanih pretpostavki te ističe 34 logičke pogreške koje je počinilo prvostupanjsko tijelo. Žaliteljica je pojasnila svoj stav o tome da prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo točan broj stranica koje bi sadržavale tražene informacije odnosno da je utvrđeni broj pretjerano velik, a iz čega slijedi pogrešan zaključak o potrebnom angažmanu koji bi tijelo javne vlasti trebalo poduzeti kako bi omogućilo pristup informacijama iz zahtjeva. Također, navodi kako prvostupanjsko tijelo ničim nije dokazalo svoje tvrdnje o tome da se radi o više funkcionalno povezanih zahtjeva odnosno više međusobno povezanih podnositelja te kako se zahtjevom predmnijeva nepravilnosti u radu tijela javne vlasti. Dalje osporava kao neistinit navod prvostupanjskog tijela da se radi o neselektivnom zahtjevu u cilju namjernog otežavanja rada prvostupanjskog tijela, obzirom da je zahtjev točno određen i jasan, kao i tvrdnju da bi postupanje po zahtjevu korisnika predstavljalo stvaranje nove informacije, pri čemu tijelo javne vlasti proturječi samo sebi navodeći kako traženu informaciju treba obraditi/kopirati, prekriti podatke itd., što samo potvrđuje da se ne radi o izradi nove informacije. Žaliteljica također navodi kako je legitimno pravo korisnika tražiti i informacije koje bi mogle ukazivati na nedostatke i nepravilnosti u radu tijela javne vlasti te ponovno ističe da tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju nije postupalo samostalno nego po preporuci Užeg predsjedništva Udruge gradova koja je prekoračila pravnu i moralnu granicu postupanja u demokratskom društvu. Žaliteljica ističe da joj je dio gradova dostavio tražene informacije te kako pandemija može usporiti ostvarivanje ljudskih prava, ali ne može biti izlika za izbjegavanje navedenog, jer je pravo na pristup informacijama ustavno pravo, pa da je uskraćivanje prava na informaciju jednako uskraćivanju prava na život. Zaključno drugostupanjskom tijelu predlaže da poništi osporeno rješenje te joj omogući pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 13. studenoga 2020. godine od prvostupanjskog tijela doslovno tražila sljedeće:
„Poštovani, molimo Vas da nam odgovorom na ovaj e-mail dostavite informaciju o svim prometima na računu (ili računima) Vašeg grada u 2019. godini – tj. izvatke prometa po računu (računima) grada (u elektroničkom obliku), na kojima su te transakcije vidljive, ili slične isprave istog sadržaja.“
Također je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Grad Krapina donio osporeno rješenje, KLASA: UP/I-302-06/20-01/0002, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-2 od 27. studenoga 2020. godine, pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što je u prvostupanjskom postupku zaključeno kako predmetnim zahtjevom žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja je u bitnome navedeno kako je u postupanju po zahtjevu žaliteljice utvrđeno da se radi traženju većeg broja informacija koje sadržavaju osobne podatke fizičkih osoba te podatke koji spadaju u domenu porezne tajne, koje bi bilo potrebno zaštititi, odnosno da bi se zbog udovoljavanja zahtjevu žaliteljice morao angažirati veći broj službenika na pripremanju podataka. Nadalje, navedeno je kako se obzirom na potrebu osiguravanja prostorne, tehničke i kadrovske podrške pristupilo utvrđivanju opsega poslova i potrebnih resursa za udovoljavanje zahtjevu, pri čemu je utvrđeno da se ukupna arhiva izvoda prometa po računima za 2019. godinu sastoji od približno 800 stranica, pa je slijedom navedenog, a obzirom na potrebnu količinu informacija, rada, i vremena koje je potrebno za udovoljavanje zahtjevu, zaključeno da se u konkretnom slučaju radi o slučaju opisanom u članku 25. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno tzv. zlouporabi prava.
U žalbenom postupku, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: 008-04/21-01/1, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 5. siječnja 2021. godine, Grad Krapina je u prilogu akta KLASA: UP/I-032-06/20-01/0002, URBROJ: 2140/01-01-0102-21-5 od 3. veljače 2021. godine, dostavio kao informaciju koja je predmet postupka izvatke prometa po žiro-računu za 2019. godinu te je iz dostavljene dokumentacije razvidno kako je žaliteljica Gradu Krapini podnijela samo predmetni zahtjev za pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta te procjenom svih činjenica i okolnosti, te ukupnog broja zahtjeva žaliteljice zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u 2019. godini i 2020. godini (1) te prirode informacija koje je u istima tražila žaliteljica, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, jer je u navedenom postupku zaključeno kako je Grad Krapina iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenio pravni propis.
Naime, presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.
Također, na Tražilici odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (TOM), na poveznici https://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php može se pronaći više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (npr. Poslovni brojevi: UsII-95/16-8od 28. rujna 2016. godine, UsII-94/16-9 od 20. listopada 2016. godine, UsII-92/16-9 od 5. listopada 2016. godine, UsII-93/16-7 od 1. rujna 2016. godine) kojima se potvrđuju rješenja Povjerenika za informiranje kojima je u bitnom odobren pristup preslikama ispisa kontnih kartica proračuna općine kao tijela javne vlasti, na način da se na istima prekriju osobni podaci fizičkih osoba koje su vršile uplate u općinski proračun (imena i prezimena).
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, u žalbenom postupku je uzeto u obzir da je žaliteljica do sada prvostupanjskom tijelu podnijela samo jedan zahtjev za pristup informacijama a da u navedenom zahtjevu traži informacije na koje je primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno informacije koje se u dijelu odnose na raspolaganje javnim sredstvima.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Naime, u pogledu navoda prvostupanjskog tijela iz obrazloženja osporenog rješenja o tome da se radi o velikoj količini informacija te da se radi o neodređenom i neselektivnom zahtjevu, napominje se da je iz spisa predmeta vidljivo kako zahtjev žaliteljice nije postavljen isključivo kao traženje izvadaka po računima, obzirom da alternativno traži „sličnu ispravu drugog sadržaja“, iz čega proizlazi da bi žaliteljica mogla pristati i da joj se omogući pristup nekoj drugoj informaciji iz koje bi bilo vidljivo trošenje javnih sredstava u 2019. godini. Vezano za navedeno, a uzimajući u obzir količinu informacija koje je kao informacije koje su predmet ovog postupka prvostupanjsko tijelo dostavilo Uredu povjerenika za informiranje te uvidom u iste u žalbenom postupku je zaključeno kako prvostupanjsko tijelo rješavajući o zahtjevu nije uzelo u obzir da bi uzimajući u obzir sadržaj predmetnog zahtjeva kod tijela javne vlasti mogle postojati i druge informacije koje se odnose na traženje žaliteljice, a koje bi bile manjeg obima.
S obzirom na navedeno te da žalbeno tijelo nema uvida u podatke o proračunskom računovodstvu gradova u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku potpuno i točno utvrditi činjenice te u zakonski propisanom roku sam riješiti ovu upravnu stvar, pa je stoga predmet nužno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Grad Krapina u ponovljenom postupku treba riješiti predmetni zahtjev uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, pri čemu treba imati u vidu da se zahtjevom traže informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a da je prilikom donošenja odluke potrebno uzeti u obzir i moguća ograničenja pristupa informacijama koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se napominje da bi prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku imajući u vidu odredbu članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći, trebalo uzeti u obzir i odredbu članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj bi trebalo od žaliteljice zatražiti da navede što podrazumijeva pod „sličnom ispravom drugog sadržaja“, a iz koje bi također bile vidljive isplate koje su predmet njezinog traženja.
Potrebno je napomenuti kako iz obrazloženja osporenog rješenja u kojem se navodi što čini promet po računu, proizlazi da bi se informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosile samo na isplate koje vrši prvostupanjsko tijelo, a da podaci o uplatama fizičkih osoba ne predstavljaju takve podatke, pri čemu se ističe da u prvostupanjskom postupku koji je prethodio osporenom rješenju prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo može li se žaliteljici omogućiti pristup drugim dokumentima koji bi sadržavali informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a koje ne bi od prvostupanjskog tijela zahtijevalo veliki angažman, ili mogućnost da se žaliteljici prema odredbi članka 17. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama omogući uvid u dokumente te da ona nakon ostvarenog uvida zatraži izradu određenih preslika dokumenata, a imajući u vidu da se traži podaci za jednu godinu.
Osim navedenog, posebno se napominje kako tijela javne vlasti imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
Uzimajući u obzir sve navedeno, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
Dodatno se napominje kako je dana 15. prosinca 2020. godine u Hrvatskom saboru izglasan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji predviđa novu zakonsku odredbu u članku 68.a prema kojoj su općina, grad i županija dužni javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne i pretražive, a iz čega je vidljiva namjera zakonodavca da informacije o raspolaganje proračunskim sredstvima budu javno dostupne svima.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan