KLASA: UP/II-008-07/21-01/57
URBROJ: 401-01/05-21-2
Zagreb, 29. travnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, KLASA: 008-02/20-14/44, URBROJ: 381-14-140-20-4 od 11. prosinca 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, KLASA: 008-02/20-14/44, URBROJ: 381-14-140-20-4 od 11. prosinca 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: HZJZ) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojima je žalitelj zatražio da mu se dostavi nalaz testiranja na COVID-19 premijera ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je zatražena informacija zaštićeni osobni podatak.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Smatra da se u ovom slučaju radi o službenoj osobi te da su navedeni podaci, u interesu javnosti, već objavljeni. Prema njemu bi dostava zatraženog nalaza bila samo potvrda javno objavljene informacije u fizičkom obliku. Smatra da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva i uskratu zatražene informacije, stoga predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 1. prosinca 2020. godine zatražio od HZJZ-a da mu putem elektroničke pošte dostavi nalaz premijera ......... (https://vijesti.hrt.hr/683938/premijer-pozitivan-na-koronavirus).
HZJZ je u pobijanom rješenju kojim je odbio žaliteljev zahtjev naveo kako je proveo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da je žalitelj zatražio zaštićeni osobni podatak. Navodi kako je na temelju Zakona o zaštiti prava pacijenata („Narodne novine“, broj 169/04, 37/08) nalaz pacijenta dio medicinske dokumentacije te je strogo osobno i povjerljivo pravo pacijenta. Člankom 25. navedenog Zakona propisano je da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Potom navodi kako je člankom 4. točkom 15. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano kako pojam „podaci koji se odnose na zdravlje” znači osobni podaci povezani s fizičkim ili mentalnim zdravljem pojedinca, uključujući pružanje zdravstvenih usluga, kojima se daju informacije o njegovu zdravstvenom statusu, te da takvi podaci čine posebnu kategoriju zaštićenih osobnih podataka. Naglašava da je javnost pravovremeno informirana o pozitivnom nalazu testa, međutim, u odnosu na dobivanje nalaza kao zaštićenog osobnog podatka preteže potreba zaštite tajnosti tražene informacije u odnosu na opći interes javnosti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana prvenstveno odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je sukladno navedenim zakonskim odredbama tijelo javne vlasti prije donošenja odbijajućeg rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, koji je priložen uz spis predmeta, prilikom čije provedbe je utvrđeno da u ovoj upravnoj stvari prevladava interes zaštite osobnih podataka fizičke osoba nad javim interesom omogućavanja pristupa informaciji.
Povjerenik za informiranje je u ovom postupku uzeo u obzir činjenicu kako premijerova objava da je pozitivan na koronavirus te sam nalaz testiranja predstavljaju dvije različite informacije, te kako prethodna predstavlja vlastitu dispoziciju fizičke osobe da daje informacije o svojem zdravstvenom stanju, dok potonja predstavlja povjerljivi medicinski osobni podatak koji se štiti po dvije osnove: kao posebna kategorija zaštićenog osobnog podatka, ali i kao profesionalna tajna.
U tom je smislu člankom 4. stavkom 1. Opće uredba o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Člankom 9. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka zabranjena je obrada posebnih kategorija osobnih podataka u koju spadaju i podaci koji se odnose na zdravlje fizičke osobe.
Pritom se naglašava kako je obrada takvih podataka je načelo zabranjena, neovisno o kojim se osobama radi (dužnosnicima, drugim osobama koje obavljaju javnu službu, građanima).
Međutim, zabrana se ne primjenjuje ako su ispunjeni Uredbom taksativno pobrojeni uvjeti u stavku 2. članka 9. Uredbe, od kojih se posebno ističu izričita privola ispitanika odnosno ako se obrada odnosi na osobne podatke za koje je očito da ih je objavio ispitanik, ali i u slučaju kada je obrada je nužna za potrebe značajnog javnog interesa na temelju prava Unije ili prava države članice koje je razmjerno željenom cilju te kojim se poštuje bit prava na zaštitu podataka i osiguravaju prikladne i posebne mjere za zaštitu temeljnih prava i interesa ispitanika, kao i kada je obrada nužna u svrhu javnog interesa u području javnog zdravlja kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju ili osiguravanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti zdravstvene skrbi te lijekova i medicinskih proizvoda, na temelju prava Unije ili prava države članice kojim se propisuju odgovarajuće i posebne mjere za zaštitu prava i sloboda ispitanika, posebno čuvanje profesionalne tajne.
Slijedom navedenog, utvrđeno je kako je javni interes zadovoljen objavom premijera da je pozitivan na koronavirus, odnosno pregledavanjem medijskog sadržaja nije utvrđeno postojanje javnog interesa da se objavi njegov pozitivan nalaz.
S obzirom da Andrej Plenković nije testiran kao premijer, već kao svaki drugi pacijent u smislu Zakona o zaštiti prava pacijenata, te da je nalaz dostavljen njemu osobno, a ne Vladi Republike Hrvatske, ne postoji veza i analogija sa žaliteljevim priloženim mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka koje se odnosi na snimanje policijskih službenika tijekom obavljanja njihovih dužnosti.
Naime, kao što i premijer ima pravo na područje svoje privatnosti, tako isto kao i svaka druga fizička osoba ima pravo na zaštitu svoje povjerljive medicinske dokumentacije.
O širem javnom interesu bi se moglo raspravljati kada bi premijer zbog bolesti bio spriječen obavljati svoje dužnosti te kada javnost ne bi uopće bila informirana o prirodi i težini bolesti, međutim, kako je javnost pravovremeno informirana, nije ni došlo do javnog interesa za daljnjim podacima i informacijama koje zadiru u privatnost pacijenta.
Nadalje, iako se HZJZ ne poziva eksplicitno na odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, tijelo se poziva na gore spomenutu odredbu članka 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata, u kojoj se osim propisa o zaštiti osobnih podataka spominju i propisi o čuvanju profesionalne tajne kod povjerljivosti podataka koji se odnose na stanje zdravlja pacijenta.
Odredbom članka 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Drugim riječima, premijerov nalaz je dio njegove medicinske dokumentacije kao i svakog drugog pacijenta, te osim što predstavlja zaštićeni osobni podatak, predstavlja i profesionalnu tajnu koju je HZJZ dužan čuvati neovisno o volji pacijenta da javno govori o svojem zdravstvenom stanju.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan