KLASA: UP/II-008-07/21-01/341
URBROJ: 401-01/06-21-4
Zagreb, 24. svibnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/8, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 31. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave KLASA: UP/I-032-01/21-01/8, URBROJ: 513-07-21-17-21-2 od 31. ožujka 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. ožujka 2021. godine (u prvostupanjskom tijelu zaprimljen 25. ožujka 2021. godine), kojim je žalitelj tražio određene strukturirane podatke o primjeni Općeg poreznog zakona po Područnim uredima od 2017. do 2021. godine, a koji se tiču postupaka nadzora u kojima je primijenjena odredba članka 72. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona u svezi sa člankom 76. stavkom 5. Općeg poreznog zakona, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona, jer je prvostupanjsko tijelo u postupku po navedenom zahtjevu utvrdilo kako se istim nije tražila informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu iz svih žalbenih razloga. Žalitelj nadalje navodi kako je predmetni zahtjev podnijela pravna osoba te da je istu potpisao kao ovlaštena osoba za zastupanje te pravne osobe, pa da u osporenom rješenju tijelo javne vlasti pogrešno u izreci rješenja navodi kao podnositelja fizičku osobu koja je ovlaštena za zastupanje pravne osobe. U nastavku žalitelj navodi što je tijelo javne vlasti navelo u obrazloženju osporenog rješenja te pojašnjava kako je zahtjev za pristup informacijama podnesen u okviru zakonom propisanih ovlasti korisnika informacija, vodeći računa o ograničenjima iz članka 8. Općeg poreznog zakona, traženjem statističkih podataka iz djelokruga rada Porezne uprave propisanog člankom 3. stavkom 1. točkom 7. Zakona o Poreznoj upravi, obzirom da isti nisu javno dostupni na mrežnim stranicama ili na drugi način. Ističe kako ne zna niti ga zanima na koji način se prate nadzorne aktivnosti u aplikaciji Porezne uprave niti to može biti razlog da se njegov zahtjev odbije sa obrazloženjem da ne postoji već gotova informacija već bi se morala stvoriti nova informacija, jer javni interes vezano za nadzorne aktivnosti Porezne uprave podrazumijeva praćenje načela transparentnosti, jednakosti, nepristranosti, pravednosti i poštenja, neutralnosti i slobode od bilo kakvog neprimjerenog utjecaja te poštivanje zakonskih propisa od strane samih službenika Porezne uprave kao i institucije kao takve u cjelini. Također, navodi da se, za razliku od onih informacija koje Porezna uprava povremeno i samoinicijativno dijeli sa javnosti, a odnose se na statistiku izdanih računa (broj izdanih računa, vrijednost isporuka) ili statistiku podnesenih poreznih prijava i iznosima povrata poreza građanima, o rezultatima poreznih nadzora javnost informira o onim provedenim nadzornim aktivnostima usmjerenim na nadzor poštivanja propisa od strane poreznih obveznika (npr. otkrivanja prekršaja u dijelu postupanja u nadzoru fiskalizacije: broj nadzora, broj nadzora sa nepravilnostima, iznos izrečenih kazni prekršiteljima itd.). Navodi da se u konkretnom slučaju traži informacija iz provedenih postupaka nadzora i poštivanja zakonskih propisa od strane Porezne uprave i njezinih službenika, i to prema unutarnjim ustrojstvenim jedinicama radi razumijevanja da li se zakon jednako (ne)provodi na svim razinama (načelo jednakosti i nepristranosti) te da javni interes za takvom informacijom nije sporan kao i da ne postoji ograničenje u bilo kojoj odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama za dobivanje tih informacija, pa je osporeno rješenje suprotno biti i načelima Ustavom Republike Hrvatske garantiranog prava na pristup informacijama. S obzirom na navedeno od žalbenog tijela traži da osporeno rješenje stavi van snage te mu odobri pravo na pristup zatraženim informacijama.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom od 24. ožujka 2021. godine od Ministarstva financija, Porezne uprave (u tijelu javne vlasti zaprimljeno 25. ožujka 2021. godine) pozivom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio sljedeće: „ u skladu sa člankom 18. Zakona o pravu na pristup informacijama, moli dostavu podataka za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine – 28. veljače 2021. godine: Primjena Općeg poreznog zakona - 1. u koliko je postupaka nadzora (1 postupak=1 Obavijest o poreznom nadzoru) je Porezna uprava primijenila odredbu članka 72. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona u svezi sa člankom 76. stavkom 5. Općeg poreznog zakona? Odgovor moli dostaviti strukturirano na način: priložena tabela sa kolonama Područni ured (u redovima naznačeni svi Područni uredi Porezne uprave) te kolonama u kojima su naznačene 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godina, te je ispod tabele naznačeno da se podaci mole dostaviti zbirno za fizičke i pravne osobe te za sve predmete nadzora (PDV, porez na dobit, porez na dohodak…); 2. u postupcima u kojima je postupano na način propisan člankom 72. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, u koliko je postupaka porezni obveznik postupio po zahtjevu poreznog tijela odnosno koliko je poreznih obveznika iz točke 1. a) podnijelo ispravak porezne prijave? Odgovor moli dostaviti strukturirano na način: priložena tabela sa kolonama Područni ured (u redovima naznačeni svi Područni uredi Porezne uprave) te kolonama u kojima su naznačene 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godina; Nadzor poreza na dobit – 1. u koliko je postupaka nadzora poreza na dobit (1 postupak= 1 Obavijest o poreznom nadzoru) Porezna uprava utvrdila manje obračunati porez na dobit na način da je poreznim rješenjem utvrdila uvećanje porezne osnovice na poziciji II.9 PD obrasca za rashode opisane u članku 7. stavku 1. točki 12. Zakona o porezu na dobit, koji nisu evidentirani u poslovnim knjigama nadziranog poreznog obveznika već ih je Porezna uprava utvrdila istovremeno (paralelnim poreznim nadzorom) s konkretnim postupkom poreznog nadzora? Odgovor moli dostaviti strukturirano na način: priložena tabela sa kolonama Područni ured (u redovima naznačeni svi Područni uredi Porezne uprave) te kolonama u kojima su naznačene 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godina.
Također je utvrđeno da je Ministarstvo financija, Porezna uprava o zahtjevu žalitelja donijela osporeno rješenje, kojim je odbijen zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona, a iz razloga što se navedenim zahtjevom nije tražila informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja je naveden sadržaj predmetnog zahtjeva žalitelja te da je navedeni zahtjev odbijen iz razloga što u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku odnosno dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka do kojeg se može doći jednostavnim pretraživanjem baze podataka. Pojašnjeno je da se podaci o provedenim nadzornim aktivnostima prate u aplikaciji Informacijskog sustava Porezne uprave, ali da oni nisu strukturirani na način kako je to tražio podnositelj zahtjeva, pa da u tom smislu ne postoji već gotova informacija nego bi se morala stvoriti nova informacija, pa je stoga zahtjev odbijen jer se u konkretnom slučaju ne radi o informaciji u zakonskom smislu. Kao argument u prilog osporenoj odluci prvostupanjsko tijelo je u obrazloženju iste citiralo i odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Ministarstvo financija, Porezna uprava je dopisom KLASA: UP/I-032-01/21-01/8, URBROJ: 513-07-21-17-21-4 od 14. travnja 2021. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta na nadležno postupanje, a u žalbenom postupku se slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/21-01/341, URBROJ: 401-01/06-21-2 od 21. travnja 2021. godine, očitovala kako se podaci o provedenim nadzornim aktivnostima prate u aplikaciji ISPU – Poslovi poreznog nadzora, u kojoj su podaci raspoloživi za određeno razdoblje zbirno na razini Središnjeg ureda i pojedinačno po područnim uredima, kao i da aplikativna izvješća sadrže podatke koji se odnose na broj: izdanih obavijesti o poreznom nadzoru (OPN-a), izdanih OPN-a prema predmetu nadzora, obavljenih nadzora (uručenih zapisnika), nadzora s utvrđenim nepravilnostima, iznosu novoutvrđenih i naplaćenih obveza tijekom nadzora u kunama, izdanih rješenja i zaprimljenih žalbi poreznih obveznika, izrečenih zabrana rada, podnesenih prekršajnih odnosno kaznenih prijava i zaprimljenih prigovora na prekršajne prijave. U citiranom je očitovanju pojašnjeno kako se podaci koje je u predmetnom zahtjevu tražio žalitelj ne prate u aplikaciji ISPU – Poslovi poreznog nadzora te da se prikupljanje takvih podataka ne može obaviti na jednostavan način odnosno da bi se iste moglo prikupiti tako da svi Područni uredi temeljem uvida u sve uručene zapisnike u traženom razdoblju (10 537 zapisnika) izdvoje one koji se, pored ostalog, odnose i na nadzor primjene odredbe članka 72. Pravilnika o Općem poreznom zakonu u svezi sa člankom 76. stavkom 5. Općeg poreznog zakona, a nakon čega bi po zaprimanju istih Sektor za nadzor u Središnjem uredu Porezne uprave kroz izrađene Excel tabelarne preglede navedene podatke trebao objediniti. Također je navedeno kako bi takvo prikupljanje i obrada podataka zahtijevalo dodatno angažiranje raspoloživih ljudskih resursa nadzora u Područnim uredima i Sektoru za nadzor Porezne uprave uz nemogućnost planiranja roka izvršenja.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku odnosno pristup zapisu podataka do kojeg je moguće doći na jednostavan način izlučivanjem ili ispisivanjem iz postojeće baze podataka koju vodi tijelo javne vlasti.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
U žalbenom postupku je izvršen uvid u sadržaj zahtjeva za pristup informacijama žalitelja te je uzimajući u obzir pojašnjenje koje je od strane prvostupanjskog tijela dostavljeno u žalbenom postupku, zaključeno kako je podatke koje je žalitelj tražio potrebno pretraživati prema parametrima koje je u zahtjevu postavio žalitelj te je iste potrebno tražiti uvidom u pojedine spise predmeta odnosno da se ne može na jednostavan način izlistati te ispisati tražene informacije.
Slijedom navedenog, u žalbenom je postupku zaključeno da se u predmetnom slučaju nije tražila informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je s obzirom na sadržaj i formu predmetnog zahtjeva razvidno da on traži da se u tabele koje je priložio upisuju brojčani podaci po pojedinim Područnim uredima za svaku godinu i to nakon što se uvidom u uručene zapisnike po određenim godinama izdvoje oni koji se odnose i na nadzor primjenu odredbe članka 72. Pravilnika o Općem poreznom zakonu u svezi sa člankom 76. stavkom 5. Općeg poreznog zakona odnosno da se u ovisnosti o pronađenim podacima izrađuje nova informacija, koja bi dala odgovore na njegova pitanja postavljena u zahtjevu.
Iz navedenog je razvidno da se predmetno traženje ne može smatrati traženjem informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu se napominje da je u konkretnom slučaju valjalo uzeti u obzir i stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: UsII-141/17 od 6. rujna 2017. godine prema kojem tijela javne vlasti sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nisu dužna poduzimati radnje prikupljanja podataka radi formiranja nove informacije koju već ne posjeduju, odnosno da nisu obvezna vršiti uvid u svaki pojedinačni spis predmeta radi udovoljavanja zahtjevu podnositelja.
Naime, u žalbenom je postupku zaključeno da se ne mogu prihvatiti navodi žalitelja u kojima ističe da njega ne zanima na koji način se prate nadzorne aktivnosti u aplikaciji Porezne uprave niti da to može biti razlog da se njegov zahtjev odbije sa obrazloženjem da ne postoji već gotova informacija, a što argumentira pretpostavljenim javni interesom, obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno kako žalitelj u zahtjevu nije tražio informacije koje kod prvostupanjskog tijela postoje kao gotove ili izrađene informacije odnosno izvješća koja je na jednostavan način moguće pribaviti iz postojeće baze podataka, nego je od tijela javne vlasti tražio postupanje, dodatne aktivnosti i poseban trud da bi isto poduzelo istraživanje na način kako je to njemu potrebno, premda mogućnost pretraživanja aplikacije ISPU – Poslovi poreznog nadzora, ne pruža mogućnost takvog pretraživanja, a što u svojoj biti ne predstavlja traženje informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan