KLASA: UP/II-008-07/14-01/212
URBROJ: 401-01/04-15-02
Zagreb, 15. svibnja 2015.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe udruge GONG iz Zagreba, ………., zastupane po izvršnom direktoru ………, izjavljene protiv odgovora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 18. ožujka 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odgovor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 18. ožujka 2014. godine u dijelu koji se odnosi na trgovačka društava u kojima su u 2013. godini bile zaposlene mlade osobe putem mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
2. Odobrava se udruzi GONG pristup traženoj informaciji: popis trgovačkih društava u kojima su u 2013. godini bile zaposlene mlade osobe putem mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim odgovorom koji ima značenje negativnog rješenja odbijen je zahtjev udruge GONG zastupane po izvršnom direktoru ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama i Pravilnika o zaštiti tajnosti podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer identifikacijski podaci o poslodavcima koji koriste usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je odgovorom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 18. ožujka 2014. godine djelomično odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama i to u pogledu informacije o trgovačkim društvima u kojima su u 2013. godini zaposlene mlade osobe putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje navodi da odgovor osporava u dijelu u kojem se Hrvatski zavod za zapošljavanje poziva na Pravilnik o zaštiti tajnosti podataka, te članak 15. stavak 2. točku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ponajprije ističe kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje pogrešno primijenio odredbu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka kojom je jasno definirana poslovna tajna kao podaci koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Ističe kako je također navedenim Zakonom propisano da se kao poslovna tajna ne mogu odrediti podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Nadalje navodi da se poslovnom tajnom ne mogu označiti nazivi poduzeća u kojima su 2013. godine zaposlene mlade osobe putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Žalitelj naglašava kako mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa predstavlja vrstu bespovratne potpore, te bi Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno članku 10. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama trebao objaviti informacije i o popisu te vrste bespovratnih sredstava. Nadalje navodi da Hrvatski zavod za zapošljavanje nije proveo test razmjernosti i javnog interesa. Ističe kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje zadužen za diseminaciju statističkih podataka iz područja tržišta rada koji se odnose na registriranu djelatnost, zapošljavanje s evidencije nezaposlenih osoba i slobodna radna mjesta, a obzirom na gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj i njezinu politiku zapošljavanja, postoji opravdani interes za zatraženom informacijom. Također navodi da zatražena informacija ni na koji način ne može prouzročiti gospodarske posljedice ni poduzećima ni Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pa stoga odbijanje zahtjeva u tom dijelu osim što je nezakonito, nije razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. ožujka 2014. godine od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražio informacije o broju mladih osoba zaposlenih u 2013. godini putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i to koliko u privatnom, a koliko u javnom sektoru, te na kojim vrstama radnih mjesta, zatim informacije o tome u kojim su trgovačkim društvima u 2013. godini bile zaposlene mlade osobe putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te informaciju o tome koliki je broj mladih osoba zasnovao ugovorni radnopravni odnos sa svojim poslodavcem. Nadalje je utvrđeno da Hrvatski zavod za zapošljavanje odgovorom od 18. ožujka 2014. godine odgovorio žalitelju u pogledu broja mladih osoba zaposlenih u 2013. godini putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrstama radnih mjesta, te broja mladih osoba koje su zasnovale ugovorni radnopravni odnos sa svojim poslodavcem, a da je u pogledu trgovačkih društava u kojima su u 2013. godini bile zaposlene mlade osobe putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa citiranim odgovorom odbio zahtjev žalitelja jer identifikacijski podaci o poslodavcima koji koriste usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavljaju poslovnu tajnu.
Hrvatski
zavod za zapošljavanje je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske čija
je zadaća rješavanje pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i
nezaposlenost. Uvidom u službene internetske stranice Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje www.hzz.hr. razvidno
je da se na istima navodi da Zavod provodi Mjere za poticanje zapošljavanja
sukladno Uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provođenje Mjera za poticanje
zapošljavanja koje se financiraju sredstvima iz državnog proračuna i kroz EU
projekte koje Zavod priprema iz odnosnog područja rada. Također je razvidno da
je Hrvatski zavod za zapošljavanje u cilju transparentnosti, a sukladno članku
10. Zakona o pravu na pristup informacijama na službenim internetskim
stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje konkretno na linku:
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=19186 objavio popis poslodavaca kojima su
isplaćena sredstva do 31. prosinca 2013. za korištenje Mjera aktivne politike
zapošljavanja.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je cilj mjere stručnog osposobljavanja za
rad bez zasnivanja radnog odnosa nezaposlenim osobama bez radnog iskustva u
zanimanju za koje su završile školovanje osigurati ulazak na tržište rada kroz
stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Također je
utvrđeno da se po ugovorima o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog
odnosa poslodavcu isplaćuje trošak doprinosa mirovinskog
i zdravstvenog osiguranja te zaštite na radu, a polazniku novčana pomoć i
trošak prijevoza. Odredbom članka 16. stavka 3.
Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o
raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa
razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani
podatak. U konkretnom slučaju žalitelj nije zatražio informacije koje predstavljaju
klasificirani podatak, već se prvostupanjsko tijelo pozvalo na to da identifikacijski podaci o poslodavcima koji koriste
njegove usluge predstavljaju poslovnu tajnu.
Prema članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti („Narodne novine“, broj 108/96.)
poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni
zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge
pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog
ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja
neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske
interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može
odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju
poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije
priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Prvostupanjsko
tijelo iako se pozvalo na poslovnu tajnu u svom odgovoru žalitelju nije
obrazložilo koje bi to štetne posljedice mogle nastupiti za njegove gospodarske
interese ili gospodarske interese trgovačkih društava u kojima su u 2013.
godini bile zaposlene mlade osobe putem mjere stručno osposobljavanje za rad
bez zasnivanja radnog odnosa. Štoviše prvostupanjsko tijelo je objavilo na
svojim internetskim stranicama popis poslodavaca kojima su isplaćena
sredstva do 31. prosinca 2013. za korištenje Mjera aktivne politike zapošljavanja. Budući da se mjere za poticanje zapošljavanja
financiraju iz državnog proračuna i projekata Europske unije, potrebno je
općenito javnosti omogućiti pristup zatraženim informacijama, kako bi se
osigurala javnost i transparentnost rada, a osobito raspolaganje javnim
sredstvima.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.