KLASA: UP/II-008-07/20-01/1046
URBROJ: 401-01/05-21-2
Zagreb, 27. siječnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Ivankovo, KLASA: UP/I-008-02/20-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-20-1 od 31. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Ivankovo, KLASA: UP/I-008-02/20-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-20-1 od 31. srpnja 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Općine Ivankovo odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena informacija o svim poljoprivrednicima odnosno zakupnicima kojima je Općina Ivankovo poslala opomenu u 2020. godini, a koji svoju obvezu plaćanja naknade s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske nisu ispunili po dospijeću. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu u kojoj ističe kako je u obrazloženju naveden niz činjenica koje same po sebi nisu odlučujuće za odbijanje zahtjeva, slijedom čega je pogrešno primijenjen pravni temelj odbijanja zahtjeva iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naglašava kako je neistinita i netočna tvrdnja da je žalitelj povezan sa nekom drugom pravnom osobom. Ukazuje kako Općina Ivankovo ne samo da ne objavljuje informacije koje je dužna pravovremeno objaviti na internetskim stranicama, već ih i na zahtjev podnositelja odbija dostaviti, a što se kosi sa svim praksama transparentnosti. Predlaže da se njegova žalba uvaži i da mu se omogući pristup zatraženoj informaciji.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21. srpnja 2020. godine zatražio od Općine Ivankovo informaciju o svim poljoprivrednicima odnosno zakupnicima kojima je Općina Ivankovo poslala opomenu u 2020. godini, a koji svoju obvezu plaćanja naknade s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske nisu ispunili po dospijeću.
Općina Ivankovo je rješenjem, KLASA: UP/I-008-02/20-01/06, URBROJ: 2188/03-03/2-20-1 od 31. srpnja 2020. godine, odbila žaliteljev zahtjev zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama, a u njegovom obrazloženju kronološki nabraja sve žaliteljeve zahtjeve te ističe kako žalitelj zajedno sa povezanim podnositeljima podnosi zahtjeve na tjednoj pa i dnevnoj bazi koji opterećuju rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. Naglašava kako se podnesenim zahtjevima često pretpostavlja nepravilnost te nestručnost i nezakoniti poslovi u radu tijela, te da podneseni zahtjevi uzrokuju zastoje i usporavaju rad te tako dovode i do ograničavanja ostvarivanja prava drugih korisnika. Naglašava kako su zahtjevi često neodređeni i neselektivni. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci pobijanog rješenja.
S obzirom na pravni temelj odbijanja zahtjeva, u žalbenom je postupku razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Prema članku 38. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Prema sudu Povjerenika za informiranje, Općina Ivankovo nije utvrdila činjenično stanje i prezentirala okolnosti na način iz kojeg bi se moglo zaključiti da žalitelj zlorabi pravo na pristup informacijama, odnosno da bi udovoljavanje njegovim zahtjevima opteretilo rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.
Ako u konkretnom slučaju procjenjujemo žaliteljevu namjeru da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, trebali bi razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji.
Slijedom navedenog, razmatrajući interes žalitelja za traženom informacijom u konkretnom slučaju, ali i u drugim povezanim zahtjevima i pitanjima, budući da se razmatra pitanje zloupotrebe prava, vidljivo je kako žalitelj traži informacije koje se uglavnom odnose na zakonitost djelovanja i trošenja javnih, proračunskih, sredstava Općine Ivankovo.
Takav tip informacija ulazi u krug informacija za koje postoji javni interes za njihovim dobivanjem, koje nisu trivijalne i čije traženje potiče jačanje odgovornosti rada tijela javne vlasti i njihovu usklađenost za propisima, te posljedično jača povjerenje građana u vladavinu prava.
Osim toga, Općina Ivankovo u pobijanom rješenju također nije uspjela dokazati niti subjektivnu niti objektivnu sastavnicu zloupotrebe prava na pristup informacijama, odnosno nije uspjela dokazati da žalitelj očito zloupotrebljava svoje pravo, niti da je tijelo javne vlasti posebno opterećeno i da zbog žalitelj zahtjeva trpi redovita djelatnost i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti.
Nadalje, Općina Ivankovo u pobijanom rješenju nije uspjela dokazati malicioznost žalitelja prilikom podnošenja zahtjeva, niti njegovu namjeru da šikanira tijelo javne vlasti. Njegovi zahtjevi ujedno nisu zlonamjerno intonirani, niti sadrže pejorativan diskurs. Gledano sa pozicije podnositelja zahtjeva u obraćanju prema tijelu javne vlasti, predmetni zahtjevi su u skladu sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje, propisanog člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na djelokrug poslova lokalne samouprave, usku povezanost sa lokalnim stanovništvom te odgovornost prema građanima i financiranje proračunskim sredstvima, neopravdano je nazvati žaliteljeve zahtjeve zloupotrebom prava.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) u članku 19. stavku 1. propisuje da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Razmatrajući žaliteljeve zahtjeve, vidljivo je da se oni uglavnom odnose na pobrojane poslove, dakle na poslove koji su od velikog općeg, odnosno javnog interesa.
Razmatrajući sadržaj i količinu žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općine Ivankovo za 2020. godinu, u žalbenom je postupku utvrđeno kako je žalitelj podnio 17 zahtjeva za pristup informacijama, što se nikako ne može nazvati „enormnim“ opterećivanjem, s obzirom da su predmetni zahtjevi određeni, jasni, tiču se javnog interesa, neki se odnose na potrošnju proračunskih sredstava, nisu prekomjerni i neozbiljni te ne ugrožavaju ostvarivanje prava drugih građana.
Za one zahtjeve kojima se traže informacije na kojima prema tijelu javne vlasti postoji ograničenje, tijelo javne vlasti je trebalo postupiti sukladno zakonskim odredbama te nakon identificiranja ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, djelomično ili u cijelosti uskratiti pristup zatraženoj informaciji.
Lokalna samouprava djeluje u javnom interesu i transparentno, stoga njezin rad treba biti javno izložen i kritiziran te građani trebaju propitivati moguće nezakonitosti u njezinom radu, pogotovo ako im se pravovremeno ne omogućava pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama u ponovnom postupku tijelo javne vlasti mora utvrditi posjeduje li izrađene informacije na koje se odnosi žaliteljev zahtjev, a ako ih posjeduje sljedeći je korak utvrđivanje jesu li informacije dostupne za javnost, odnosno postoji li razlog za njihovo ograničenje.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i u određenim slučajevima provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće korisniku omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.
Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava pristup traženoj informaciji primjenom odredba članka 16. stavka 1. ovog Zakona.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan