KLASA: UP/II-008-07/20-01/1072
URBROJ: 401-01/06-20-2
Zagreb, 21. rujna 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-23/2020 od 31. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-23/2020 od 31. srpnja 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ODO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 22. srpnja 2020. godine, kojim je žalitelj tražio informaciju o imenu i prezimenu ovlaštene službene osobe ODO Split koja je sudjelovala u sadržajnom krivotvorenju Sudske nagodbe u predmetu Općinskog suda u Splitu Broj: II-P-63/01, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje stoga što smatra nespornim da ODO Split posjeduje informaciju koju je zatražio u predmetno zahtjevu. Žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu i neka primora tijelo javne vlasti, ODO Split, da mu omogući pristup zatraženoj informaciji.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. srpnja 2020. godine od ODO Split zatražio informaciju o „imenu i prezimenu ovlaštene službene osobe ODO Split koja je sudjelovala u sadržajnom krivotvorenju na način da je na Općinskom sudu u Splitu u predmetu Broj: II-P-63/01 od 21. svibnja 2013. godine sačinjena sadržajno krivotvorena Sudska nagodba koja u bitnome odudara od uvjerenja od 22. travnja 2020. godine koje je dostavio u prilogu“. Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama ODO Split donijelo rješenje BROJ: PPI-DO-23/2020 od 31. srpnja 2020. godine te je protiv istoga žalitelj izjavio žalbu.
ODO Split je u obrazloženju osporenog rješenja navelo što je to informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da je analizom zahtjeva podnositelja zaključeno da isti ne ispunjava uvjete ostvarivanja prava na pristup informacijama obzirom da se njegovo traženje ne može podvesti pod izraz „informacija“. Također je navedeno kako je u predmetnom zahtjevu naveden klevetnički, uvredljiv i omalovažavajući sadržaj te da se navedeno nikako ne može smatrati zahtjevom za pristup informacijama.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u žalbenom je postupku zaključeno kako žalitelj ne traži informaciju u zakonskom smislu, obzirom da iz njegovog zahtjeva proizlazi kako uvredljivim navodima zapravo optužuje tijelo javne vlasti da je sadržajno krivotvorilo Sudsku nagodbu u određenom predmetu Općinskog suda u Splitu te zatim traži ime i prezime osobe koja bi bila odgovorna za navedeno krivotvorenje, a što zapravo predstavlja traženje nepostojeće informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, iz teksta Sudske nagodbe koju je žalitelj priložio uz predmetnu žalbu je vidljivo koja je osoba, kao zamjenik Općinskog državnog odvjetnika u Splitu u ime ODO Split sklopila istu nagodbu, iz čega proizlazi da su žalitelju već poznate relevantne informacije iz postupka u kojem je sklopljena gore navedena Sudska nagodba, ali da on sadržaj iste smatra krivotvorenim i od tijela javne vlasti zapravo traži da navedeno prizna na način da navede osobu koja je odgovorna za navodno krivotvorenje, a što svakako ne spada u traženje informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Posebno se ističe da je u žalbenom postupku, u odnosu na sadržaj žaliteljevih podnesaka utvrđeno da se na više mjesta u istima navode neprimjereni uvredljivi sadržaji koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Žalitelj, primjerice, kao predmet svog zahtjeva za pristup informacijama i kao predmet žalbe navodi „Srbočetnička korumpirana banda ratnog zločinca i ubojice Mladena Bajića“, te se na više mjesta u njegovim podnescima u konkretnom slučaju uočava neprimjeren i uvredljiv sadržaj kojemu svakako nije mjesto u službenoj komunikaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan