KLASA: UP/II-008-07/20-01/967
URBROJ: 401-01/04-20-6
Zagreb, 28. rujna 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Supetra, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 2104/01-02/1-20-3 od 23. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Supetra, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 2104/01-02/1-20-3 od 23. lipnja 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici izvještaja o stanju dugovanja Grada Supetra na dan 15. svibnja 2020. godine podijeljen na: dobavljači-izvještaj 15. svibnja 2020.; krediti, zajmovi i dugoročne obveze na 15. svibnja 2020.; te predujmovi i jamčevine 15. svibnja 2020., na način da se u istom prekriju podaci o adresama prebivališta fizičkih osoba.
3. Nalaže se Gradu Supetru da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 18. svibnja 2020. godine, kojim je tražila popis ukupnih obveza Grada Supetra na dan 15. svibnja 2020. godine prema dobavljačima i korisnicima gradskog proračuna, sa specifikacijom dugovanja prema svakome pojedinačno dospjelo i nedospjelo (u analitičkom obliku). Predmetni zahtjev žaliteljice odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o zaštićenim osobnim podacima, već o podacima vezanim za gradski proračun koji bi trebali biti javno dostupni te smatra da bi Grad Supetar trebao redovito objavljivati zaključene ugovore s dobavljačima na e-glasniku javne nabave. Ističe da bi svi ovi podaci koje je zatražila trebali biti dostupni jer smatra da svatko tko posluje s jedinicom lokalne samouprave pristaje da nema tajnosti, odnosno da bi trebao potpisati GDPR izjavu kojom pristaje da se njegovi podaci mogu objavljivati. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama, upućenim Gradu Supetru putem elektroničke pošte od 18. svibnja 2020. godine, zatražila popis ukupnih obveza Grada Supetra na dan 15. svibnja 2020. godine prema dobavljačima i korisnicima gradskog proračuna, sa specifikacijom dugovanja prema svakome pojedinačno dospjelo i nedospjelo (u analitičkom obliku).
Nadalje, uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je kako je predmetni zahtjev žaliteljice odbijen temeljem temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Također, u obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti u bitnom navodi da je u skladu s člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama provelo test razmjernosti i javnog interesa, nakon kojeg je zaključilo kako javni interes zaštite osobnih podataka osoba koje su na listi dobavljača i korisnika gradskog proračuna Grada Supetra, preteže nad javnim interesom prava na pristup informacijama.
Postupajući po predmetnoj žalbi, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/20-01/722, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 7. srpnja 2020. godine, tijelu javne vlasti, Gradu Supetru, dostavljena je žalba žaliteljice te je zatražena dostava cjelokupnog spisa predmeta ukoliko tijelo javne vlasti ne riješi predmetnu žalbu u smislu članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09). Također, navedenim dopisom zatražena je i dostava informacija koje su predmet postupka, u skladu s odredbom članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dana 31. srpnja 2020. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljen je putem elektroničke pošte dopis Grada Supetra, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 2104/01-03/1-20-4 od 27. srpnja 2020. godine, u prilogu kojeg je dostavljen izvještaj o stanju dugovanja navedenog tijela javne vlasti prema dobavljačima na dan 23. lipnja 2020. godine, s naznačenim dospjelim, nedospjelim i ukupnim iznosima dugovanja.
S obzirom da tijelo javne vlasti nije dostavilo cjelokupni spis predmeta, poglavito zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa te informacije koje se odnose na traženo vremensko razdoblje, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/20-01/967, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 24. kolovoza 2020. godine, od navedenog tijela javne vlasti zatražena je nadopuna prvostupanjskog spisa predmeta.
Također, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/20-01/967, URBROJ: 401-01/04-20-3 od 7. rujna 2020. godine, požurena je dostava tražene nadopune spisa predmeta.
Dana 16. rujna 2020. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljen je dopis Grada Supetra, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 2104/01-03/1-20-7 od 14. rujna 2020. godine, u prilogu kojeg su, između ostaloga, dostavljene informacije koje su predmet zahtjeva žaliteljice, odnosno preslika izvještaja o stanju dugovanja Grada Supetra na dan 15. svibnja 2020. godine podijeljen na: dobavljači-izvještaj 15. svibnja 2020.; krediti, zajmovi i dugoročne obveze na 15. svibnja 2020.; te predujmovi i jamčevine 15. svibnja 2020., kao i zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Također, člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Iz obrazloženja osporenog rješenja i priloženog zapisnika o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja zaštićeni osobni podatak, odnosno da interes zaštite osobnih podataka osoba koje su na listi dobavljača i korisnika gradskog proračuna Grada Supetra, preteže nad javnim interesom prava na pristup informaciji.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu.
Uvidom u informacije koje su Povjereniku za informiranje dostavljene u žalbenom postupku, utvrđeno je da se iste sastoje od popisa fizičkih i pravnih osoba te njihovih adresa, trgovačkih društava, obrta, kao i drugih tijela javne vlasti prema kojima Grad Supetar ima dugovanja na dan 15. svibnja 2020., s naznačenim dospjelim, nedospjelim i ukupnim iznosima dugovanja.
Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te upravnosudskoj praksi, podatak o osobi kojoj tijelo javne vlasti vrši isplatu ne predstavlja zaštićeni podatak, već je sastavni dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koja uključuje podatak o visini iznosa i osobi kojoj je iznos isplaćen.
Naime, za informacije o raspolaganju proračunskim sredstvima pretpostavlja se postojanje javnog interesa, jer ostvarivanje načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti uključuje pravo svake pravne i fizičke osobe da bude upoznata s informacijom na koji se način troše javna sredstva.
Međutim, ukoliko tražene informacije sadržavaju druge osobne podatke osim imena i prezimena osobe kojoj je potrebno izvršiti isplatu, u konkretnom slučaju adrese prebivališta fizičkih osoba, ukazuje se da je tada tijelo javne vlasti dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa te utvrditi preteže li javni interes za traženim podacima ili preteže potreba zaštite prava na ograničenje.
Iako je u postupku razmatranja predmetnog zahtjeva žaliteljice Grad Supetar proveo test razmjernosti i javnog interesa, ističe se da isti nije pravilno proveden iz razloga što tijelo javne vlasti nije niti razmatralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Naime, činjenica što dostavljeni izvještaj o stanju dugovanja Grada Supetra na dan 15. svibnja 2020. godine, sadrži i druge osobne podatke fizičkih osoba, odnosno njihove adrese prebivališta, ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u cijelosti.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku je temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrđeno da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa gore navedenim osobnim podacima, već da preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa tim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba. Stoga, u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu zahtjev žaliteljice neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žaliteljici.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. te članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan