KLASA: UP/II-008-07/20-01/234
URBROJ: 401-01/04-20-4
Zagreb, 21. rujna 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Josipdol, KLASA: 008-01/20-01/02, URBROJ: 2133/13-01-20-03 od 13. ožujka 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Josipdol, KLASA: 008-01/20-01/02, URBROJ: 2133/13-01-20-03 od 13. ožujka 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 23. prosinca 2019. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama jer se istim traži uvid u cjelokupni spis predmeta.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što krivo tumači stavke iz njegovog zahtjeva za pristup informaciji, navodeći da je zatražio uvid u cjelokupni spis predmeta, a što smatra netočnim, jer su se u predmetnom zahtjevu zatražili točno određeni dokumenti koji se na isti odnose. Također, navodi da je tijelo javne vlasti na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer nisu dostavljene točno određene tražene informacije. Nadalje, navodi da tijelo javne vlasti svoje rješenje temelji na članku 18. stavku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji kao takav ne postoji te da isto dovodi u pitanje sveukupnu zakonsku utemeljenost predmetnog rješenja. Zaključno, smatra da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 23. prosinca 2019. godine Općini Josipdol podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio dostavu preslika dokumenata koji sadrže sljedeće informacije: „1. ime ureda koji je izradio ponudu za izgradnju Spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata sa područja Općine Josipdol, 2. UR.BR./KLASA, mjesto i datum izdane ponude sa orginalnim troškovnikom kao sadržajnim udjelom, 3. UR.BR. i datum zaprimanja tog dokumenta u Općini Josipdol“.
Daljnjim uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva žalitelja, Općina Josipdol žalitelju dostavila obavijest KLASA: 008-01/20-01/02, URBROJ: 2133/13-02-20-02 od 3. veljače 2020. godine, u kojoj se u bitnome navodi da tijelo javne vlasti nije u mogućnosti istome dostaviti tražene preslike dokumenata iz razloga što se takvim zahtjevom traži uvid u cjelokupni spis predmeta, a što se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama. Nadalje navodi se da su u ranijim odgovorima na zahtjeve žalitelja te u Izvješću o financiranju projekta „Izgradnja spomenika Hrvatskim braniteljima u Josipdolu“ objavljenom na službenim stranicama Općine Josipdol, istom pružene sve informacije o izgradnji spomenika Hrvatskim braniteljima u Josipdolu.
S obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno da se obavijest Općine Josipdol koju je tijelo javne vlasti dostavilo žalitelju postupajući po njegovom zahtjevu, ne može se smatrati za obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama jer ista ne sadrži sve propisane elemente, odnosno jer predmetni zahtjev žalitelja nije riješen na način propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama, rješenjem Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/20-01/150, URBROJ: 401-01/14-20-1 od 9. ožujka 2020. godine naloženo je Općini Josipdol da u određenom roku riješi predmetni zahtjev žalitelja sukladno odredbama citiranog Zakona.
Postupajući po predmetnom rješenju Povjerenika za informiranje, Općina Josipdol donijela je osporeno rješenje u kojem se u bitnome navodi da je predmetni zahtjev žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što žalitelj predmetnim zahtjevom traži uvid u cjelokupni predmet postupka nabave, a što se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama. U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome se navodi kronologija postupanja po zahtjevima žalitelja te da je Općina Josipdol javno objavila sve potrebne podatke o postupku javne nabave koje je i dostavila žalitelju. Također, navodi se da se podaci o postupku otvaranja ponuda, urudžbeni brojevi i rad povjerenstva o ispravci računske pogreške u ponudama, podaci o klasama i urudžbenim brojevima, ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, niti je vjerovatno da bi objava traženih informacija (ispravak računske pogreške, klasa i urudžbeni broj) doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet.
Općina Josipdol je aktom KLASA: 008-01/20-01/02, URBROJ: 2133/13-01-20-07 od 9. travnja 2020. godine dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno odlučivanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Naime, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Također, odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Slijedom navedenog, s obzirom da se prvostupanjsko tijelo u uvodnom dijelu osporenog rješenja pozvalo i na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, ukazuje se da je iz zahtjeva žalitelja za pristup informacijama razvidno da isti traži preslike više dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka, odnosno da se u konkretnom slučaju radi o informaciji iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na navode iz obrazloženja osporenog rješenja da se traženi podaci ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, niti je vjerovatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, ukazuje se da su traženi podaci vezani uz djelokrug i raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti te samim time postoji javni interes za omogućavanjem pristupa traženim podacima.
Nadalje, iz predmetnog zahtjeva žalitelja proizlazi da je isti zatražio preslike određenih dokumenata koji sadrže u zahtjevu naznačene podatke te je time prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo da isti traži uvid u cjelokupni spis predmeta iz članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također, ukazuje se da se u slučaju pozivanja na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne donosi rješenje o odbijanju zahtjeva, već se postupa sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 6. citiranog Zakona, odnosno korisnik se obavještava da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. istog Zakona, uz obvezu upućivanja korisnika na način ostvarivanja njegovog traženja.
Postupajući po žalbi, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/20-01/234, URBROJ: 401-01/04-20-3 od 29. srpnja 2020. godine, od Općine Josipdol zatražena je nadopuna spisa predmeta sa informacijama koje su predmet zahtjeva žalitelja, odnosno dokumentacijom iz koje je vidljivo ime ureda koji je izradio ponudu za izgradnju Spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata sa područja Općine Josipdol, UR.BR./KLASA, mjesto i datum izdane ponude sa orginalnim troškovnikom kao sadržajnim udjelom te UR.BR. i datum zaprimanja tog dokumenta u Općini Josipdol.
S obzirom da navedeno tijelo javne vlasti nije postupilo sukladno traženju Ureda povjerenika za informiranje od 29. srpnja 2020. godine, odnosno nije dostavilo informacije koje su predmet postupka, Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku točno utvrditi činjenice te u zakonski propisanom roku sam riješiti ovu upravnu stvar.
U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje razmotrio je navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari i činjenice da žalbeno tijelo nema u posjedu informacije prvostupanjskih tijela predmet je potrebno vratiti Općini Josipdol na ponovni postupak.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Iz predmetnog zahtjeva žalitelja, kao i iz navoda osporenog rješenja, razvidno je da je žalitelj istim zahtjevom zatražio informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da su u posjedu tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi koju sve dokumentaciju koja se odnosi na traženje žalitelja ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju. Također, tijelo javne vlasti nije u obvezi obrađivati informacije da bi udovoljilo zahtjevu, ako je tražena informacija disperzirana, već razmotriti koje informacije, koje posjeduje, sadrže one podatke obradom kojih korisnik sam može doći do tražene informacije.
Slijedom navedenog, zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan