KLASA: UP/II-008-07/20-01/130

URBROJ: 401-01/11-20-6

Zagreb, 28. rujna 2020.

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu BROJ: PPI-DO-1/2020 od 9. siječnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu BROJ: PPI-DO-1/2020 od 9. siječnja 2020. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Splitu odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od dana 7. siječnja 2020. godine, kojim je zatražio potvrdu o privremeno oduzetim predmetima POPOP br. 076501 od 28. veljače 2011. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da isto pobija te predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 57. siječnja 2020. godine, dostavljenim tijelu javne vlasti putem elektroničke pošte, zatražio da mu se dostavi potvrda o privremeno oduzetim predmetima POPOP br. 076501 od 28. veljače 2011. godine. Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo rješenje BROJ: PPI-DO-1/2020 od 9. siječnja 2020. godine kojim se zahtjev odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.

U žalbenom postupku Općinsko državno odvjetništvo u Splitu dostavilo je Povjereniku za informiranje očitovanje Broj: PPI-DO-2/2020-2 od 21. rujna 2020. godine u kojem se navodi da zahtjev žalitelja započinje predmetom: „Srbočetnička korumpirana banda ratnog zločinca i ubojice Mladena Bajića“, a dalje u sadržaju nastavlja s uvredljivim, klevetničkim i omalovažavajućim sadržajem. Nadalje, navodi da se žalitelj osim zahtjevima za pristup informacijama gotovo svakodnevno putem elektroničke pošte obraća tijelu javne vlasti uvredljivim i nepristojnim porukama, a veliki broj takvih zahtjeva sadrži jednako klevetničke i uvredljive navode koje tijelo javne vlasti ne smije ignorirati jer su isti protivni načelu Zakona o pravu na pristup informacijama sadržanom u članku 9.a. Također, navodi se da žaliteljev zahtjev ni u kojem slučaju ne predstavlja zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe se da se žalitelj Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu obratio više od 40 puta u pogledu uvijek istovjetnog zahtjeva koji se odnosi na sadržaj spisa OGR-7/11 u odnosu na koji je pravomoćnom odlukom već odbijen, odnosno u predmetu PPI-DO-19/2017 tijelo javne vlasti pribavilo je sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Klasa: 008-01/15-01/14, Urbroj: 50439-05/22-18-489 od 6. srpnja 2018. godine te provelo test razmjernosti i javnog interesa nakon čega je 24. kolovoza 2018. godine doneseno rješenje kojim se odbija žaliteljev zahtjev o postupanju u predmetu OGR-7/11, a koje rješenje je postalo pravomoćno. Osim navedenoga, ističe se i da se rade o zlouporabi prava na pristup informacijama i da žalitelj zahtjevom od 7. siječnja 2020. godine na uvredljiv i klevetnički način traži informacije o podacima iz spisa koji je klasificiran stupnjem tajnosti ograničeno, a pojašnjenja postupanja tijela javne vlasti ni u kojem slučaju ne predstavlja zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, u žalbenom postupku utvrđeno je da je osnova za donošenje pobijanog rješenja u suprotnosti s navodima iz očitovanja tijela javne vlasti iz dopisa Broj: PPI-DO-2/2020-2 od 21. rujna 2020. godine, odnosno da je tijelo javne vlasti žaliteljev zahtjev nepotpuno interpretiralo te pogrešno primijenilo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, iz dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-2/2020-2 od 21. rujna 2020. godine proizlazi da su informacije koje su predmet njegovog zahtjeva klasificirane stupnjem tajnosti, a člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Nadalje, proizlazi kako tijelo javne vlasti smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni i uvjeti iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi postoji li u odnosu na zatraženu informaciju ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te na temelju provedenog postupka iz članka 16. citiranog Zakona donijeti obrazloženo rješenje, sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 2. citiranog Zakona.

Posebno se ističe da je u žalbenom postupku u odnosu na sadržaj žaliteljevog podneska utvrđeno da se na nekoliko mjesta navodi neprimjeren i uvredljiv sadržaj kojem nije mjesto u službenoj komunikaciji i koji nije sukladan načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan