KLASA: UP/II-008-07/20-01/874

URBROJ: 401-01/04-20-3

Zagreb, 31. kolovoza 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Broj: P-272/20-4/AK od 22. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Broj: P-272/20-4/AK od 22. lipnja 2020. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3. Odbija se zahtjev ......... za naknadom troška slanja žalbe u iznosu od 14,60 kuna kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 15. svibnja 2020. godine kojim je od trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. zatražio informacije o godišnjim iznosima bruto plaća i naknada po svakom članu Uprave te Nadzornog odbora. Predmetni zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije poslovna tajna te osobni podaci zaštićeni zakonom koji se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobija osporeno rješenje zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer je obrazloženje rješenja površno. Smatra da je počinjena i bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku. Pojašnjava da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo jer su prema odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, a da bruto plaća iz ugovora o radu odnosno naknada za obavljanje poslova članova nadzornog odbora predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima. Predlaže da se žalba uvaži te potražuje trošak poštarine u iznosu od 14,60 kuna prema članku 161. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. svibnja 2020. godine od trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., kao tijela javne vlasti, zatražio sljedeće informacije: moli da mu se dostavi informacije o tome koliko iznosi po svakom članu uprave godišnja bruto plaća i koliko iznosi po svakom članu nadzornog odbora godišnja bruto naknada.

Nadalje, utvrđeno je da je trgovačko društvo Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. postupajući po predmetnom zahtjevu, žalitelju uputilo poruku elektroničke pošte od 2. lipnja 2020. godine, u kojoj ga je u bitnom uputilo na svoje mrežne stranice www.skdd.hr, gdje je objavljeno konsolidirano financijsko izvješće za 2018. godinu, te na mrežne stranice Financijske agencije www.fina.hr, gdje je objavljeno nekonsolidirano financijsko izvješće – bilješke uz godišnje financijske izvještaje za 2018. godinu.

Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj povodom zaprimljene poruke elektroničke pošte trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., istome uputio zahtjev za dopunu informacije od 3. lipnja 2020. godine, kojim je ukazao da nije udovoljeno njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 15. svibnja 2020. godine te je od navedenog tijela javne vlasti zatražio da u cijelosti udovolji njegovom predmetnom zahtjevu, odnosno da o istom odluči nješenjem kojim će ga odbiti ili odbaciti.

Povodom navedenog zahtjeva za dopunu informacije žalitelja, trgovačko društvo Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. je donijelo osporeno rješenje, kojim je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. citiranog Zakona, iz razloga što su tražene informacije poslovna tajna te osobni podaci zaštićeni zakonom koji se uređuje zaštita osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je ocijenjeno da bi u konkretnom slučaju neopravdano davanje informacije, odnosno uvid u podatak o visini iznosa godišnje bruto plaće svakog člana uprave i o visini iznosa godišnje bruto naknade svakog člana nadzornog odbora predstavljalo povredu zaštićenu posebnim propisima. Navodi se da je tijelo javne vlasti aktom, odnosno Pravilnikom o poslovnoj tajni, odredilo da se podaci o njegovom poslovanju smatraju poslovnom tajnom te da su određeni uvjeti pod kojima se isti mogu priopćavati drugim osobama. Također, navodi se da je dopušteno obrađivati osobne podatke koji su za predmetnu obradu stvarno i potrebni, primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju, te da je svaka obrada suvišnih osobnih podataka zabranjena. Zaključno, navodi se da žalitelj traži informaciju u opsegu većem nego je podataka namijenjen javnosti i koja informacija svojim sadržajem ne bi bila informacija značajnija za javni interes više nego li je ista ta informacija javno objavljena te da u tom slučaju ne bi prevladao javni interes u odnosu na počinjenu štetu dostavljanjem dokumentacije, zaštićene posebnim propisima.

Uz navedeno, utvrđeno je da se u dijelu obrazloženja osporenog rješenja navodi da je predmetni zahtjev odbijen, između ostaloga, temeljem članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je ista klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka. S obzirom da je točkom 2. istog stavka i članka citiranog Zakona propisana mogućnost ograničavanja pristupa informaciji ukoliko se radi o poslovnoj ili profesionalnoj tajni, sukladno zakonu te da iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da se razlog odbijanja predmetnog zahtjeva žalitelja, pored potrebe zaštite osobnih podataka, temelji upravo na navedenoj odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom postupku zaključeno je da radi o pogrešnom navođenju odredbe članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se u konkretnom slučaju ne radi o klasificiranim podacima već o poslovnoj tajni.

Postupajući po žalbi, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/20-01/874, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 21. srpnja 2020. godine, od trgovačkog društva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. zatražena je nadopuna prvostupanjskog spisa predmeta te dostava Zapisnika o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa. Također, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da su tijela javne vlasti dužna Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka, predmetnim dopisom Ureda povjerenika za informiranje zatraženo je od navedenog tijela javne vlasti da uz citirani Zapisnik dostavi i informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva od 15. svibnja 2020. godine.

Navedeno tijelo javne vlasti nije postupilo sukladno traženju Ureda povjerenika za informiranje od 21. srpnja 2020. godine, odnosno nije dostavilo traženi Zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, niti informacije koje su predmet postupka. S obzirom na navedeno, Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku točno utvrditi činjenice te u zakonski propisanom roku sam riješiti ovu upravnu stvar.

U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje razmotrio je navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari i činjenice da žalbeno tijelo nema u posjedu informacije prvostupanjskih tijela predmet je potrebno vratiti trgovačkom društvu Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. na ponovni postupak.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

Naime, pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev ima u svom posjedu. Nadalje, uzimajući u obzir tražene informacije u cjelini razvidno je da se radi se o podacima za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti u većinskom vlasništvu Financijske agencije (FINA), također obveznika Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenoga postoji javni interes za transparentnim djelovanjem navedenog trgovačkog društva, kao i načinom trošenja njegovih sredstava. Nadalje, u spisu predmeta nisu u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni navodi prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja da bi traženi podaci predstavljali poslovnu tajnu, a kako je to propisano člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju nije ničim dokazalo da predmetne informacije predstavljaju poslovnu tajnu sukladno zakonu.

U odnosu na razlog ograničenja pristupa traženim informacijama naveden u članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, ističe se da sukladno dosadašnjoj praksi žalbenog tijela koja je potvrđena i pravomoćnim presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti te bruto iznosi koji su ima isplaćeni ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

Slijedom navedenog, zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao u točki 1. i 2. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja. Prvostupanjsko tijelo također treba voditi računa o tome da se ne traže osobni podaci nego bruto iznosi plaća i naknada pojedinih članova Uprave i Nadzornog odbora na godišnjoj razini.

U odnosu na zahtjev žalitelja za naknadom troškova žalbenog postupka, isti je neosnovan.

Sukladno članku 161. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, u postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, troškove postupka snosi stranka na zahtjev koje je postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okončan.

Prema članku 4. Zakona o općem upravnom postupku, stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava i obveza ima pravo sudjelovati u postupku.

Uzimajući u obzir navedeno, trgovačko društvo Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. nije stranka u ovom postupku, već prvostupanjsko tijelo pred kojim se vodi postupak, slijedom čega u konkretnom slučaju nije moguće niti primijeniti odredbu članka 4. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, jer trgovačko društvo Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. ne može biti nositelj prava na pristup informacijama u odnosu na samu sebe u smislu navedene odredbe.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan