KLASA: UP/II-008-07/20-01/214
URBROJ: 401-01/10-20-4
Zagreb, 10. kolovoza 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. od 19. veljače 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. od 19. veljače 2020. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata koji se odnose na vodoopskrbni cjevovod CS Štikovica-VS Vrbica – Lozica:
- Ugovora o obavljanju usluga stručnog tehničkog nadzora nad radovima izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda CS Štikovica – VS Vrbica – Lozica, do naselja Mokošica i kanalizacija naselja Lozica.
- rješenja o imenovanju glavnog nadzornog inženjera od 2. ožujka 2016. godine
- privremenih situacija (brojevi 1-14) te okončane situacije (broj 15)
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata koji se odnose na izgradnju mjesne vodoopskrbne mreže Gornjih sela Orašca – glavna trasa i objekti:
- rješenja o imenovanju glavnog stručnog inženjera broj 5292/13 iz svibnja 2013. godine
- zapisnika o primopredaji od 30. studenog 2018. godine na način da se prekrije ime i prezime i vlastoručni potpis predstavnika izvođača, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- privremenih situacija (brojevi 1-37), na način da se na istim prekrije ime i prezime i vlastoručni potpis osobe koja je sastavila situaciju, te podatak o stručnoj spremi direktora izvođača, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata koji se odnose na izgradnju vodoopskrbnog sustava Majkovi-Dubravica i vodospreme VS Rožetići:
- Ugovora o stručnom nadzoru nad izgradnjom vodoopskrbnog podsustava Majkovi-Dubravica od 4. svibnja 2018. godine
- zapisnika o primopredaji i okončanom obračunu izvedenih radova na izgradnji vodoopskrbnog sustava Majkovi – Dubravica
- privremenih situacija (brojevi 1-15), te okončane situacije
5. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u preostalom dijelu zahtjeva žalitelja.
6. Nalaže se trgovačkom društvu Vodovod Dubrovnik d.o.o. da postupi sukladno točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike ugovora, imenovanja glavnog inženjera, okončanih situacija, zapisnika o primopredaji radova te informacije o izvršavanju ugovora za tri projekta pobliže navedena u zahtjevu za pristup informacijama, temeljem članka 15. stavka 2. točaka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, te da se djelomično radi o informacijama zaštićenim zakonom koji se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Ističe da osporava prvostupanjsko rješenje u cijelosti i to zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Navodi da svi ugovori koje sklapa prvostupanjsko tijelo moraju biti sklopljeni sukladno propisima kojima se uređuje područje javne nabave. U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na Opću uredbu o zaštiti podataka, ističe da nije razmotrena mogućnost djelomičnog udovoljavanja zahtjevu za pristup informacijama. Ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno provelo test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 31. siječnja 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije:
1. Ugovor o stručnom nadzoru „Vodoopskrbni cjevovod CS Štikovica-VS Vrbica-Lozica do naselja Mokošica – molimo da nam se dostavi preslika/sken ugovora, imenovanje glavnog nadzornika inženjera, sve ovjerene situacije od glavnog inženjera, okončana situacija, kao i zapisnik o primopredaji radova te da nam se da informacija je li ugovor izvršen u cijelosti
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 3. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se zatraženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, odnosno da je dio informacija zaštićen zakonom koji se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
U odnosu na pozivanje prvostupanjskog tijela na poslovnu tajnu, ističe se sljedeće.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Imajući u vidu navedeno, logično je da informacije koje žalitelj traži, a koje su povezane s postupkom javne nabave (ugovori, privremene situacije i sl.), ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada, a niti druge podatke u smislu članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, jer nije jasno o kakvim bi se gospodarskim interesima radilo, s obzirom da se radi o okončanim postupcima javne nabave.
Slijedom navedenog, ugovor o izvođenju radova te privremene situacije predstavljaju informacije koje ukazuju na raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a radi se i o informacijama vezanim za postupak javne nabave, pri čemu se ukazuje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi broj UsII-285/19 od 27. studenog 2019. godine potvrdio stajalište Povjerenika za informiranje da načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti podrazumijeva da javnosti ima pravo preispitivati u koju svrhu se koriste javna sredstva.
Pri tome također treba imati u vidu činjenicu da se predmetne informacije odnose na pitanje izgradnje vodoopskrbnog sustava, a pitanje održavanja i uređenja komunalne infrastrukture nedvojbeno predstavlja pitanje od javnog interesa.
Osim toga, zapisnik o primopredaji radova također predstavlja informaciju od javnog značaja, jer ista potvrđuje da je druga ugovorna strana izvršila svoje obveze iz ugovora o javnoj nabavi, a što je temelj za isplatu ugovorene cijene od strane prvostupanjskog tijela kao tijela javne vlasti.
Što se tiče podatka o imenu i prezimenu glavnog nadzornog inženjera, ističe se obveza navedenog imenovanja proizlazi iz članka 56. tada važećeg Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13), te kako se radi i o direktoru jednog člana zajednice ponuditelja, čiji su podaci dostupni u sudskom registru, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju ime i prezime, te stručna sprema navedene osobe ne predstavlja zaštićeni osobi osobni podatak.
Međutim uvidom u zapisnik o primopredaji od 30. studenog 2018. godine utvrđeno je da isti sadrži ime i prezime i vlastoručni potpis predstavnika izvođača (koji ne predstavlja tijelo javne vlasti), dok privremene situacija (brojevi 1-37), sadrže ime i prezime i vlastoručni potpis osobe koja je sastavila situaciju, te podatak o stručnoj spremi direktora izvođača.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatak navedene u točki 3. izreke ovog rješenja (alineja 2. i 3.) ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak, odnosno odbiti zahtjev žalitelja u tom dijelu.
Naime, ime i prezime osobe koja je sastavila situaciji, njezin vlastoručni potpis, kao i podatak o stručnoj spremi ovlaštene osobe izvođača, te ime i prezime i vlastoručni potpis predstavnika izvođača (koji nije osoba ovlaštene za zastupanje) ne predstavljaju informacije od javnog značaja, odnosno predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Slijedom svega navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2., 3., 4. i 6. izreke ovog rješenja.
Iako je u konkretnom slučaju dopisom KLASA: UP/II-008-07/20-01/214, URBROJ: 401-01/04-20-2 od 17. srpnja 2020. godine Povjerenik za informiranje od prvostupanjskog tijela zatražio dostavu svih informacija koji su predmet postupka, prvostupanjsko tijelo nije Povjereniku za informiranje dostavilo sve informacije na koje se zahtjev žalitelja odnosi.
Naime, uzimajući u obzir sadržaj zahtjeva za pristup informacijama, te sadržaj CD-a koji je Povjereniku za informiranje dostavljen u žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje utvrđuje da mu nisu dostavljene sljedeće informacije: zapisnik o primopredaji vezano za izgradnju vodoopskrbnog cjevovoda CS Štikovica-VS Vrbica – Lozica, ugovor vezano za izgradnju mjesne vodoopskrbne mreže Gornjih sela Orašca – glavna trasa i objekti, te rješenje o imenovanju glavnog nadzornog inženjera vezano za izgradnju vodoopskrbnog sustava Majkovi – Dubravica.
Slijedom navedenog, a kako u tom dijelu Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti stvar u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, pa je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo poništiti rješenje u tom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 5. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan