KLASA: UP/II-008-07/20-01/294
URBROJ: 401-01/10-20-2
Zagreb, 7. srpnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/20-02/58, URBROJ: 251-02-02/15-20-90 od 14. svibnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/20-02/58, URBROJ: 251-02-02/15-20-9 od 14. svibnja 2020. godine.
2. Predmet se vraća na prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. veljače 2020. godine, kojim je tražio račune, dokaze o isporučenoj usluzi i slično, iz kojih će biti razvidno koje su usluge plaćene odvjetnicima u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. a u vezi s člankom 15. stavkom točkom 3. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje pristupa navedenim informacijama utjecalo na učinkovitost, neovisnost i nepristranost vođenja sudskog postupka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da isto pobija zbog povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo, jer su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe da su povrijeđeni članci 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga prvostupanjsko tijelo nije obavijestilo o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo. Smatra da je i počinjena povreda članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer pobijano rješenje ne sadrži odlučne činjenice. Ističe da su predmet njegova zahtjeva knjigovodstvene isprave. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. veljače 2020. godine zahtjevom za pristup informacijama tražio račune, dokaze o isporučenoj usluzi i slično iz kojih će bit razvidno koje usluge su plaćene odvjetnicima u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2017. godine, a prema tablici koja je sastavni dio zahtjeva za pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje pristupa traženim informacijama moglo utjecati na učinkovitost, neovisnost i nepristranost vođenja samog sudskog postupka.
Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usll-398/19-6 od 24. listopada 2019. godine odbijen je tužbeni zahtjev Grada Zagreba te je potvrđeno rješenje Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/405, URBROJ: 401-01/10-19-2, od 2. srpnja 2019. godine, a kojim je djelomično odobreno ......... pravo na pristup preslici Rashoda i izdataka po poslovnom suradniku, koji sadrži podatke o isplatama odvjetnicima/ odvjetničkim uredima/ odvjetničkim društvima od strane Grada Zagreba za razdoblje od 01. do 31. svibnja 2017. godine, na način da se na istima prekriju podaci o osobnom identifikacijskom broju te računu odvjetnika fizičke osobe.
Slijedom navedenog, citiranim rješenjem Povjerenika za informiranje žalitelju je djelomično omogućen pristup preslici dokumenta Rashodi i izdaci po poslovnim subjektima.
Iz zahtjeva za pristup informacijama proizlazi da žalitelj traži „..račun, dokaz o izvršenoj usluzi slično iz kojih će biti razvidno koje usluge su plaćene odvjetnicima u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2017. godine..“, dok u žalbi izričito osporava da traži informacije koje se tiču sudskih postupaka, te izričito navodi da prvostupanjsko tijelo posjeduje tražene račune.
Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir sadržaj zahtjeva, ostaje nejasno traži li žalitelj uvid u svaki podnesak ili zapisnik s ročišta (koji je prilog računu) ili traži samo račun.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od 5 dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Dakle, prvostupanjsko tijelo će prvo na nedvojben način utvrditi što je predmet zahtjeva žalitelja, odnosno traži li samo račun ili traži i podneske i zapisnike s ročišta koji su bili predmet računa.
Osim toga, zahtjev žalitelja sadrži i neodređenu formulaciju „i slično iz koje će bit razvidno koje su usluge plaćene odvjetnicima“, a svakako nije zadaća prvostupanjskog tijela da istražuje koje bi to informacije možda mogle sadržavati traženi podatak, pa je u tom dijelu zahtjev žalitelja nerazumljiv.
Ako traži samo račun kao knjigovodstvenu ispravu, Povjerenik za informiranje smatra da se na račune ne može primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer sam račun u bitnom sadrži slične informacije kao i dokument Rashodi i izdaci po poslovnim subjektima, iz kojih je vidljivo koliko je pojedinom odvjetniku isplaćeno u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2017. godine, a koja je informacija dostavljena žalitelju.
To posebno stoga što prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navodi da je žalitelju omogućen pristup i podacima o brojevima sudskih predmeta na koji se odnose navedeni računi, odnosno u stavci OPIS dostavljen mu je podatak radi li se o zapisniku s ročišta ili podnesku, pa je nejasno kako bi omogućavanje pristupa samo računu moglo utjecati na sudski postupak.
U odnosu na pozivanje na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na zapisnike s ročišta i podneske, Povjerenik za informiranje ističe da spis predmeta, kao niti osporeno rješenje, ne sadrži nikakve razloge iz kojih bi bilo razvidno da su postupci, koji su predmet računa, bili u tijeku na dan podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja od 14. veljače 2020. godine, odnosno da u istim nije donesena pravomoćna odluka, a koju činjenicu Povjerenik za informiranje smatra odlučnom za procjenu mogućeg utjecaja omogućavanja pristupa informaciji na konkretni spor.
Dakle, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Naime, kako nije sa sigurnošću utvrđeno koja je informacija predmet zahtjeva žalitelja, Povjerenik za informiranje nije u mogućnosti sam riješiti ovu upravnu stvar u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
Ako je predmet zahtjeva žalitelja samo račun (a ne i podnesci i zapisnici), prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-398/19 od 24. listopada 2019. godine.
Ako žalitelj traži i zapisnike s ročišta i podneske, tada će prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja, za svaki spis navesti u kojem stadiju se isti nalazio u trenutku podnošenja zahtjeva, te isto potkrijepiti odgovarajućim dokazima.
Zaključno, prvostupanjsko tijelo će pozvati žalitelja da se očituje traži li i koji dokument u dijelu zahtjeva koji glasi „…i slično koje će bit razvidno koje su usluge plaćene odvjetnicima…“
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan