KLASA: UP/II-008-07/19-01/557
URBROJ: 401-01/10-20-4
Zagreb, 8. svibnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe Dejana Drabića iz Strahoninca, Prvomajska 15, izjavljena protiv rješenja Općine Strahoninec; KLASA: 008-01/19-01/2, URBROJ: 2109/23-03-19-3 od 29. ožujka 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Strahoninec, KLASA: 008-01/19-01/2, URBROJ: 2109/23-03-19-3 od 29. ožujka 2019. godine.
2. Odobrava se Dejanu Drabiću pravo na pristup CD-u koji sadrži kartice dobavljača Općine Strahoninec za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine, te kartice konta Glavne knjige - sintetički pregled od datuma knjiženja 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine.
3. Nalaže se Općini Strahoninec da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
4. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u preostalom dijelu zahtjeva žalitelja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio detaljnu analitičku salda konti karticu za 2017. i 2018. godinu, detaljnu analitičku karticu glavnu knjige za 2017. i 2018. godinu, te popis svih sklopljenih ugovora o javnoj nabavi u 2017. i 2018. godini, temeljem članka 15. stavka 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, te da je o navedenom zahtjevu već odlučeno, a da je žaliteljeva žalba odbijena rješenjem Povjerenika za informiranje od 19. ožujka 2019. godine.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom ističe da žalbu ulaže u dijelu koji se odnosi na prve četiri stavke, odnosno analitičke salda konti kartice za 2017. i 2018. godinu, te analitičke kartice glavne knjige za isto razdoblje. Ističe da se ranije rješenje Povjerenika za informiranje odnosi na predmet radi šutnje uprave, te ne može imati nikakvih implikacija na ovaj postupak. Ističe da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, te smatra da je u konkretnom slučaju javni interes preteže nad zaštitom osobnih podataka. Navodi da tijelo javne vlasti nije primijenilo metodu anonimizacije ili pseudoanonimizacije osobnih podataka. Dalje navodi da javni interes za informacijama uvijek postoji kad se radi o pitanjima potrošnje javnih sredstava, odgovornog upravljanja imovinom i moguće političke korupcije, a što je ovdje slučaj. Predlaže da se žalba uvaži.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. ožujka 2019. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije: detaljnu analitičku salda-konti karticu za 2017. godinu (sa svim stavkama), detaljnu analitičku salda-konti karticu za 2018. godinu (sa svim stavkama), analitičku karticu glavne knjige za 2017. godinu (do zadnje stavke knjiženja tj. sasvim detaljno), analitičku karticu glavne knjige za 2018. godinu (do zadnje stavke knjiženja, tj. sasvim detaljno), te popis svih sklopljenih ugovora jednostavne javne nabave te njihove vrijednosti i dobavljača tijekom 2017. i 2018. godine.
U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.
Uvodno se ističe, a u odnosu na navode osporenog rješenja da je o zahtjevu žalitelja već odlučeno, da je rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/163, URBROJ: 401-01/11-19-1 od 11. ožujka 2019. godine odbijena žalba žalitelja kao neosnovana, a u predmetu zbog neodlučivanja o zahtjevu žalitelja.
Osim toga, iz navedenog rješenja Povjerenika za informiranje u bitnom proizlazi da je žalba žalitelja radi šutnje uprave odbijena iz razloga što je ista izjavljena nakon što je zaprimio prvostupanjsko rješenje.
Slijedom navedenog, osnovano žalitelj ukazuje da navedeni postupak ne može imati nikakvog utjecaja na ovaj žalbeni postupak, s obzirom na to da je predmet ovog žalbenog postupka ispitivanje zakonitosti rješenja prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-01/19-01/2, URBROJ: 2109/23-03-19-3 od 29. ožujka 2019. godine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja zaštićeni osobni podatak.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu.
Uvidom u informacije koje su Povjereniku za informiranje dostavljene na CD-u u žalbenom postupku, utvrđeno je da se iste sastoje o kartice dobavljača za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine, te kartice konta Glavne knjige - sintetički pregled od datuma knjiženja 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine.
Nadalje, uvidom u karticu dobavljača za navedeno razdoblje utvrđeno je da ista sadrži sljedeće stavke: broj računa, datum dospijeća, broj dokumenta, datum dokumenta, stavke „duguje i potražuje“, saldo te opis knjiženja, uz navođenje pravne ili fizičke osobe kojoj je izvršena isplata.
Uvidom u karticu konta - Glavna knjiga - sintetički pregled od datuma knjiženja 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine, za sve korisnike, za sve aktivnosti i primjedbe, utvrđeno je da se navedeni dokument sastoji od sljedećih stavki: dokument, datum knjiženja, stavke „duguje i potražuje“, saldo te opis.
Posebno se ističe da navedeni dokument ne sadrži osobne podatke, jer se u istom pod potraživanjima navodi „komunalna naknada fizičke osobe“, bez specifikacije o kojoj se osobi radi.
Prema ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje te upravnosudskoj praksi, podatak o osobi kojoj tijelo javne vlasti vrši isplatu ne predstavlja zaštićeni podatak, već je sastavni dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koja uključuje podatak o visini iznosa i osobi kojoj je iznos isplaćen.
Naime, za informacije o raspolaganju proračunskim sredstvima pretpostavlja se postojanje javnog interesa, jer ostvarivanje načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti uključuje pravo svake pravne i fizičke osobe da bude upoznata s informacijom na koji se način troše javna sredstva.
Slijedom navedenog, a s obzirom na to da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koje su dostupne bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, neodlučno je pozivanje prvostupanjskog tijela na odredbe Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.
Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje i žalitelju odobriti pravo na pristup traženim informacijama za razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do 31. ožujka 2018. godine, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
U odnosu na preostali dio zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, posebno se ističe da prvostupanjsko tijelo nije omogućilo Povjereniku za informiranje uvid u preostale informacije koje su predmet postupka, iako je dopisom Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/19-01/557, URBROJ: 401-01/10-20-3 od 22. siječnja 2020. godine, kojeg je prvostupanjsko tijelo uredno zaprimilo dana 27. siječnja 2020. godine, od prvostupanjskog tijela zatražena dostava informacija koje su predmet postupka, a u odnosu na preostalo razdoblje na koje se odnosi zahtjev za pristup informacijama žalitelja.
Iz navedenog razloga Povjerenik za informiranje nije mogao sam riješiti preostali dio zahtjeva žalitelja u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, pa je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo poništiti prvostupanjsko rješenje u preostalom dijelu zahtjeva (koji nije obuhvaćen točkom 2. ovog rješenja), iz kojeg razloga je riješeno kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja, a posebno činjenicu da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Ako tražene informacije sadrže druge osobne podatke, osim imena i prezimena osobe kojoj je izvršena isplata, tada je tijelo javne vlasti dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa te utvrditi preteže li javni interes za traženim podacima ili preteže potreba zaštite prava na ograničenje.
Sama činjenica da određeni dokument sadrži zaštićeni osobni podatak (npr. adresu fizičke osobe kojoj je izvršena isplata), ne znači da se žalitelju treba u cijelosti uskratiti pravo na pristup navedenoj informaciji, već prvostupanjsko tijelo mora uzeti u obzir i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informaciji, a na što osnovano žalitelj ukazuje u svojoj žalbi.
Pri tome treba voditi računa da žalitelj žalbom nije osporavao petu točku zahtjeva za pristup informacijama, a koja se odnosi na popis ugovora jednostavne javne nabave za 2017. i 2018. godinu.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan