KLASA: UP/II-008-07/19-01/890
URBROJ: 401-01/04-20-2
Zagreb, 15. travnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske komore primalja, KLASA: 023-01/19-03/1, URBROJ: 340-14-19-7 od 14. studenog 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske komore primalja, KLASA: 023-01/19-03/1, URBROJ: 340-14-19-7 od 14. studenog 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- analitičkoj kartici glavne knjige za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, u kojoj su na kontu 531 sadržani podaci o dijelu isplaćenih troškova predsjednici Hrvatske komore primalja.
3. Nalaže se Hrvatskoj komori primalja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je isti tražio podatke o tome koliki je iznos Hrvatska komora primalja (dalje u tekstu: Komora) utrošila u svrhu isplate troškova (putni troškovi, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kotizacije, nagrade i slično) u korist predsjednika/-ce Komore u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine. Navedeno tijelo javne vlasti odbilo je predmetni zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je utvrđeno da se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona, odnosno jer tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene podatke u obliku dokumenta, zapisa, dosjea ili registra.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno podnio žalbu u kojoj u bitnom navodi da financijski podaci o Komori objavljeni u Registru neprofitnih organizacija na mrežnoj stranici Ministarstva financija i na mrežnim stranicama Komore ne sadrže tražene informacije. Smatra da je iz navoda Komore sadržanih u osporenom rješenju razvidno da Komora posjeduje podatke o troškovima predsjednice Komore, ali da se ti podaci nalaze na istom kontu sa troškovima drugih članica tijela Komore i volonterki. Također, smatra bespredmetnim navode Komore da bi za stvaranje tražene informacije trebala angažirati financijskog stručnjaka ili dodatno platiti usluge knjigovodstvenom servisu, s obzirom da on ne traži nikakvu analizu nego traži da mu se omogući pristup informaciji o troškovima predsjednice Komore te da to što taj dokument sadrži i troškove drugih osoba nije nikakav problem niti razlog da mu se informacija ne dostavi. Smatra da mu Komora može dostaviti sve one kartice konta koje (među ostalim troškovima) sadrže troškove predsjednice Komore. Također, smatra da se među podacima o utrošenim sredstvima Komore u 2018. godini objavljenim u Registru neprofitnih organizacija na mrežnoj stranici Ministarstva financija, nalaze i troškovi predsjednice Komore te da navedeno tijelo javne vlasti bez velikog truda može dostaviti podatke o raspolaganju vlastitim sredstvima, a što je uostalom i ustanovljeno kroz dosadašnju praksu u primjeni odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Uz navedeno, smatra kako činjenica da dokumentacija sadrži i osobne podatke nije prepreka da mu se dostave tražene informacije, jer u tom slučaju se nakon provođenja testa razmjernosti i javnog interesa te informacije (poput OIB-a i adrese, ali ne i imena i prezimena) mogu zacrniti. Zaključno, smatra da Komora evidentno posjeduje tražene informacije u materijaliziranom obliku te da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima, te bi trebale biti javno dostupne sukladno odredbama članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. kolovoza 2019. godine od navedenog tijela javne vlasti zatražio sljedeće informacije:
3a. Ukoliko je predsjednik/-ca naslovljene komore zaposlen/-a u istoj, koliko iznosi ukupan godišnji rashod za plaću predsjedniku/-ci Komore u 2018. godini (molim navedite samo ukupan iznos rashoda, koja uključuje plaću i sve doprinose – tzv. „bruto 2“)
3b. Ukoliko predsjednik/-ca naslovljene Komore nije zaposlen/-a u istoj, molim dostavite podatak o ukupnom iznosu primitka iz Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2018. godini
U odnosu na točke 1., 2. i 3. zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je žalitelju dopisom, KLASA: 023-01/19-03/1, URBROJ: 340-14-19-3 od 9. rujna 2019. godine dostavilo tražene informacije, dok je u odnosu na točku 4. zahtjeva žalitelj obaviješten da Komora nema tražene podatke, s obzirom da se svi troškovi koje imaju aktivne volonterke i članice tijela Komore knjiže na ista konta kao i troškovi predsjednice Komore. S tim u vezi, žalitelj je obaviješten da se u navedenom slučaju radi o stvaranju nove informacije te da taj dio upita ne smatra zahtjevom za pristup informacijama sukladno članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zbog neodlučivanja tijela javne vlasti o dijelu njegovog zahtjeva za pristup informacijama podnio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/19-01/747, URBROJ: 401-01/11-19-1 od 29. listopada 2019. godine naložio Komori da u roku od 8 dana od zaprimanja rješenja riješi točku 4. njegovog zahtjeva za pristup informacijama od 10. kolovoza 2019. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
U skladu s gore navedenim rješenjem Povjerenika za informiranje, Komora je donijela osporeno rješenje kojim je odbijen dio predmetnog zahtjeva žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti utvrdilo da se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome se navodi kako je u provedenom postupku Komora utvrdila da ne posjeduje podatke o iznosima troškova (putnih troškova, kotizacija, nagrada i slično) koji su isplaćeni u korist predsjednice Komore u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine u obliku dokumenta, zapisa dosjea ili registra, s obzirom da se svi troškovi koji imaju aktivne volonterke i članice tijela Komore knjiže na ista konta kao i troškovi predsjednice Komore. Također, navodi se da bi Komora za stvaranje tražene informacije morala angažirati financijskog stručnjaka koji bi iz svih konto kartica na kojima se knjiže putni troškovi, kotizacije i slično morao izdvojiti troškove koji se odnose na predsjednicu Komore. Ukazuje se da u Komori nije zaposlen niti jedan djelatnik ekonomske struke, a knjigovodstveni servis koji obavlja poslove za komoru radi „na paušalu“ te da trošak izrade analize putnih troškova, kotizacija i ostalo koji se odnose na predsjednicu Komore predstavlja trošak izvan ugovorenog paušala.
U žalbenom postupku tijelo javne vlasti je dopisom KLASA: 023-01/19-03/1, URBROJ: 340-14-19-12 od 20. prosinca 2019. godine dostavilo Povjereniku za informiranje spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja zajedno s informacijama koje su predmet postupka, odnosno preslikama svih analitičkih kartica tijela javne vlasti koji se odnose na putne troškove, kotizacije, nagrade i slično. Također, u navedenom dopisu Komore u bitnome se navodi da pojedine analitičke kartice za traženo razdoblje sadrže veliki broj knjiženja odnosno troškova koja nisu specificirana po članicama Komore kojima je taj trošak plaćen iz sredstava Komore, pri čemu se napominje da se dio tih troškova odnosi i na predsjednicu Komore. Također, ističe se da bi Komora mogla dati točnu i potpunu informaciju žalitelju, ista bi trebala „otvoriti“ dokument, odnosno nalog koji se odnosi na svakog pojedinog komitenta (npr. Croatia Airlines), kako bi mogla utvrditi na točno koju članicu Komore se navedeni trošak odnosi.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificiran podatak.
Iz osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne smatra traženu informaciju žalitelja informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona, s obzirom da isto ne posjeduje tražene podatke u obliku dokumenta, zapisa, dosjea ili registra.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prema članku 26. Zakona o primaljstvu („Narodne novine“, broj, 120/08 i 145/10), Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: vodi registar svojih članova, daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan rad, te obavlja stručni nadzor nad radom primalja.
Sukladno članku 32. stavku 2. navedenog Zakona, iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 26. stavka 1. podstavka 3. navedenog Zakona koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Dakle, uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe jasno je da se prvostupanjsko tijelo dijelom financira iz državnog proračuna, što dovodi do primjene članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jasno određuje da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima automatski dostupne javnosti, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Podatak o raspolaganju javnim sredstvima uključuje pravo na informaciju o iznosu isplate, kao i osobi kojoj je isplata izvršena, a radi jačanja načela transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti.
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u dostavljene informacije koje su predmet postupka te je utvrđeno da se iste sastoje od sljedećih preslika dokumenata: analitičke kartice glavne knjige za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, u kojoj su na kontu 531 sadržani podaci o dijelu isplaćenih troškova predsjednici Hrvatske komore primalja; analitičke kartice glavne knjige za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine koje ne nose naziv – ime i prezime člana Komore na koju se trošak odnosi, već brojeve konta i nazive određenih komitenata (konta); analitičke kartice glavne knjige za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine iz kojih su razvidna knjiženja odnosno troškovi pojedinih članova Komore.
Nadalje, iz predmetnih informacija razvidno je da su samo iz analitičke kartice glavne knjige za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, na kojoj je naveden konto 531, vidljiva knjiženja dijela troškova isplaćenih iz sredstava Komore koji se odnose na predsjednicu Komore, dok su iz ostalih analitičkih kartica za isto razdoblje vidljiva knjiženja odnosno troškovi za ostale članove Komore.
Također, uvidom u analitičke kartice za isto razdoblje koje ne nose naziv člana ili predsjednice Komore na koje se trošak odnosi, već brojeve konta i nazive pojedinih komitenata (primjerice Croatia Airlines, Vipnet d.o.o.) te konta „Naknada za prijevoz“ i „Naknade ostalih troškova“, utvrđeno je da u istima nisu vidljiva knjiženja odnosno troškovi po pojedinom članu ili predsjednici Komore.
Slijedom navedenog, s obzirom da su na analitičkoj kartici na kojoj je naveden konto 531 vidljive informacije o dijelu troškova isplaćenih predsjednici Komore te da se radi o informacijama tijela javne vlasti na koje se može primijeniti odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da se istima može omogućiti pristup bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, Povjerenik za informiranje nije našao zakonskih ograničenja pristupa informacijama te je zaključeno da se istima žalitelju može omogućiti pristup u cijelosti.
U odnosu na ostale dostavljene informacije, odnosno analitičke kartice za period od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine na kojima su vidljiva knjiženja, odnosno troškovi ostalih članova Komore, ukazuje se da navedene informacije nisu predmet zahtjeva žalitelja, već samo informacije iz kojih su razvidni troškovi koji se odnose na predsjednicu Komore u istom razdoblju.
Također, u odnosu na analitičke kartice za navedeno razdoblje koje ne nose naziv člana ili predsjednice Komore na koje se trošak odnosi, već brojeve i nazive pojedinih komitenata i konta, ukazuje se da u istima nisu vidljiva knjiženja odnosno troškovi koji se odnose na predsjednicu Komore, te bi prema navodima tijela javne vlasti, predmetne analitičke kartice trebalo dodatno obraditi kako bi se došlo do informacije iz zahtjeva žalitelja.
S tim u vezi, ukazuje se na odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
U vezi s navedenom definicijom “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama. S tim u vezi, ukazuje se da je tijelo javne vlasti pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama obvezno razmotriti koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev ima u svom posjedu te isto nije u obvezi obrađivati informacije da bi udovoljilo zahtjevu, ako je tražena informacija disperzirana, već razmotriti koje informacije, koje posjeduje, sadrže one podatke obradom kojih korisnik sam može doći do tražene informacije.
Slijedom navedenog, prema ocjeni Povjerenika za informiranje, ne postoji obveza tijela javne vlasti za omogućavanjem pristupa naprijed navedenim analitičkim karticama koje se odnose na ostale članove Komore, s obzirom da iste nisu obuhvaćene predmetnim zahtjevom žalitelja. Također, prema ocjeni Povjerenika za informiranje nije svrsishodno omogućiti žalitelju pristup analitičkim karticama koje ne nose naziv člana ili predsjednice Komore, odnosno na kojima knjiženja i troškovi nisu specificirani po članovima i predsjednici Komore, s obzirom da žalitelj ne bi mogao samostalnom obradom doći do traženih informacija već bi tijelo javne vlasti trebalo iste dodatno obraditi kako bi tražene informacije žalitelju bile dostupne.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u toči 2. izreke rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan