KLASA: UP/II-008-07/19-01/443
URBROJ: 401-01/10-20-2
Zagreb, 15. travnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Dubrovnika, KLASA: 008-02/19-01/33 URBROJ: 2117/01-08-01/28-19-2 od 24. svibnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Dubrovnika, KLASA: 008-02/19-01/33 URBROJ: 2117/01-08-01/28-19-2 od 24. svibnja 2019. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio prvostupanjsku presudu u sporu između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnine d.d., koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi žaliteljeva interpretacija nepravomoćne presude mogla onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Ističe da pobijano rješenje osporava u cijelosti, a posebno u dijelu kako bi njegova interpretacija nepravomoćne presude mogla onemogućiti učinkovito vođenje sudskog postupka. Navodi da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Navodi da ne namjerava interpretirati presudu, niti bi njegova interpretacija mogla na bilo koji način utjecati na drugostupanjski sud. Ističe da je kao gradski vijećnik procijenio da bi mu uvid u predmetnu presudu omogućio bolje sagledavanje situacije. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 10. svibnja 2019. godine od prvostupanjskog tijela zatražio prvostupanjsku presudu u sporu između grada Dubrovnika i Excelsa nekretnine d.d., koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi žalitelj svojom interpretacijom nepravomoćne presude mogao utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, osporeno rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno počinjena je povreda odredbe članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).
Međutim povreda navedene odredbe nije utjecala na zakonitost osporenog rješenja, s obzirom na to da je isto na zakonu osnovano iz razloga koji se navode niže u ovom rješenju.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Uvidom u aplikaciju e-predmet utvrđeno je da dana 22. ožujka 2019. godine donesena nepravomoćna presuda po tužbi Grada Dubrovnika, te da se navedeni postupak, u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, nalazio u žalbenom stadiju, odnosno da se radi o nepravomoćnoj presudi.
Sukladno članku 6. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18) zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja. te korištenja medija i javnih istupanja, na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskog postupka.
Naime, sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik informacije koji raspolaže informacijom sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Slijedom navedenog, bilo bi nespojivo sa učinkovitim i neovisnim vođenjem postupka, ako bi se nepravomoćna odluka mogla javno iznositi u medijima, s obzirom da bi javnost bila upoznata ne samo s izrekom presude, već i s obrazloženjem u kojem bi bili istaknuti svi dokazi koje je prvostupanjski sud utvrđivao.
Osim toga, treba uzeti u obzir da se samo utvrđenja u pravomoćnoj sudskoj odluci smatraju istinitima (res iudicata pro veritate habetur), što znači da su kako pravna, tako i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda podložna ispitivanju od strane višeg suda. Nadalje, samo se pravomoćnom presudom (koju je dužan poštovati svatko u smislu članka 6. stavka 3. Zakona o sudovima) utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa.
Kako je to već ranije istaknuto, presuda parničnog suda može se pobijati, između ostalog, i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sukladno članku 355. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14), a sukladno članku 370. Zakona o parničnom postupku drugostupanjski sud će rješenjem ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje, ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom.
Upravo zbog navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da se nepravomoćna presuda ne može smatrati potpunom i točnom informacijom u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoji mogućnost da se povodom žalbe izmijeni činjenično stanje utvrđeno od strane prvostupanjskog suda, odnosno da se navedena odluka i ukine.
Osim toga, treba imati u vidu i formulaciju zakonske odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj je dovoljno postojanje „osnova sumnje“ da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka.
Pojam osnove sumnje znači da je dovoljno učiniti vjerojatnim odlučne činjenice za primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te iste nije potrebno dokazivati.
Uzimajući u obzir sve ranije izneseno, posebno činjenicu da se radi o nepravomoćnoj odluci, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na istu prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se omogućavanjem pristupa navedenoj presudi ne može otkloniti mogućnost utjecaja na učinkovito vođenje postupka koji je u tijeku, posebno stoga što bi se javno mogli iznositi i pojedini dokazi (npr. iskazi svjedoka), a koji su sadržani u obrazloženju presude.
Osim toga, a zbog ranijeg opisanog značaja nepravomoćne presude, Povjerenik za informiranje smatra da nije vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet)
Točno je da je javno dostupan podatak, na sljedećoj poveznici https://www.dubrovnik.hr/vijesti/donesena-sudska-presuda-excelsa-nekretnine-moraju-platiti-20-milijuna-kuna-i-kamate-gradu-dubrovniku-za-koristenje-zicare-bez-koncesije da je nepravomoćnom presudom Gradu Dubrovnik dosuđen iznos od cca 20.000.000,00 kn, međutim navedena obavijest ima karakter priopćenja javnosti najosnovnijih informacija o presudi, te samo po sebi ne ukazuje da bi postojao javni interes da se cijela presuda učini dostupnom javnosti, a upravo zbog ranije opisanog značaja nepravomoćne presude.
S obzirom da se nepravomoćnom presudom ne stvara određeni pravni odnos, za sada se ne može tvrditi da navedena presuda ukazuje na raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vidu iznosa koji Excelsa nekretnine d.d ima isplatiti prvostupanjskom tijelu na temelju nepravomoćne presude.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz kojeg razloga je temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan