KLASA: UP/II-008-07/20-01/264

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 30. travnja 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Gračišće, KLASA: UP/I-008-02/20-01/01, Urbroj: 2163/02-03-02-20-1 od 23. siječnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općine Gračišće, KLASA: UP/I-008-02/20-01/01, Urbroj: 2163/02-03-02-20-1 od 23. siječnja 2020. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Općine Gračišće odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio audio zapis na CD-u sa 21. sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće održane 19. prosinca 2019. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer žalitelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, u kojoj u bitnome navodi kako mu je istim onemogućen pristup informacijama o raspolaganju javnim sredstvima Općine Gračišće. U nastavku žalitelj navodi dokumente koje je priložio uz žalbu u 12 točaka te sadržaj predmetnog zahtjeva. Nadalje, navodi da mu je prvostupanjsko tijelo nezakonito onemogućilo pristup informacijama iz sljedećih razloga: zbog želje da selektivno uvrsti u Zapisnik izrečeno na Općinskom vijeću Općine Gračišće od strane općinskog vijećnika, a što on drži bitnim; zbog toga što se na Općinskom vijeću ne uvažava vijećnička želja uvrštavanja bitnog što je izrečeno u zapisnik; što se na sjednici Općinskog vijeća glasa o tome hoće li se uvrstiti ono što je izrečeno pa ga se preglasavanjem odbija u tome; što se audio-snimka sa sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće uništava odmah nakon usvajanja Zapisnika na sljedećoj sjednici; što tako na kraju ostaje samo cenzurirani službeni dokument te dodaje da će u žalbi rječito dokazati kako navedeno funkcionira. U nastavku ističe da su neosnovane tvrdnje prvostupanjskog tijela da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, obzirom da je u zadnje dvije godine predao tek sedam zahtjeva za pristup informacijama te da se ne radi o situaciji gdje jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očigledno zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, kako to navodi prvostupanjsko tijelo, pri čemu izričito spominje ........., premda je ......... svoj zadnji zahtjev za pristup informacijama podnio u kolovozu 2015. godine. Nadalje, žalitelj opisuje postupanje službenice Općine Gračišće pri vođenju zapisnika sa sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće održane 19. studenoga 2019. godine te postupanje pri izradi zapisnika u odnosu na predložene izmjene od strane žalitelja, a koje ocjenjuje cenzurom te ističe da u javno objavljenom zapisniku sa sjednice za koju traži audio zapis nije objavljena odnosno usvojena niti jedna riječ koju je tražio, a da je 20. prosinca 2020. godine obaviješten kako je audio zapis u odnosu na koji smatra da je cenzuriran izbrisan, pa tako službeno ostaje verzija zapisnika koja odgovara gračaškim vlastodršcima. Navodi kako je iz tog razloga tražio predmetni audio zapis, jer je mišljenja da će opet biti žestoko cenzuriran, a da su na toj sjednici bile čak 22 točke dnevnog reda od kojih je njemu osobito zanimljivo izrečeno tijekom usvajanja zapisnika sa prošlog vijeća te izrečeno pod 1. točkom dnevnog reda. Zaključno navodi da je na tako utvrđeno činjenično stanje u osporenom rješenju pogrešno primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama te podsjeća Povjerenika za informiranje na navode iz njegovog Godišnjeg izvješća za 2013. godinu koje je usvojio Hrvatski sabor, a u kojem je navedeno kako korisnik prava na pristup informacijama može tražiti audio snimku sa sjednica vijeća te odabrati način dostave informacije. Ističe da je iz svega navedenog u žalbi vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i onemogućavanje pristupa zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. siječnja 2020. godine od Općine Gračišće zatražio sljedeću informaciju: audio zapis sa 21. sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće održane 19. prosinca 2019. godine, dostavom na CD-u.

Postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Općina Gračišće donijela je osporeno rješenje odbivši zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući da se radi o zlouporabi prava na pristup informacijama od strane žalitelja.

U obrazloženju osporenog rješenja se pojašnjava povezanost žalitelja i drugog podnositelja zahtjeva u odnosu na zakonsko određenje zlouporabe prava te se po godinama od 2012. do 2018. godine navodi broj ukupno i pojedinačno podnesenih zahtjeva od strane žalitelja i drugog imenovanog korisnika ..........

Povjereniku za informiranje je u žalbenom postupku Općina Gračišće aktom KLASA: 008-02/20-01/04, URBROJ: 2163/02-03-02-20-2 od 10. travnja 2020. godine dostavila spis predmeta na nadležno postupanje.

U citiranom aktu Općine Gračišće je također navedeno kako žalitelj u žalbi navodi da odredba o zlouporabi prava nije primjenjiva u ovom slučaju, obzirom da korisnik ......... nije predao niti jedan zahtjev za pristup informacijama prvostupanjskom tijelu od kolovoza 2015. godine, a da je on u zadnje dvije godine predao samo 7 zahtjeva, pa da na navedeni način u samoj žalbi ističe svoju povezanost s ........., čime direktno dokazuje da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama. Nadalje je navedeno kako u obrazloženju žalbe žalitelj spominje samo zahtjeve koje su on i imenovani korisnik podnijeli od 2016. do 2019. godine, a s razlogom ne spominje ranije godine kada je od 2011. do 2015. godine od žalitelja i s njim povezanih osoba podneseno 309 zahtjeva te da su žalbe i drugi podnesci korisnika ......... dostavljani sa e-mail adrese žalitelja. U odnosu na konkretni zahtjev u citiranom je aktu navedeno sljedeće: da je žalitelj itekako upoznat sa sjednicama Općinskog vijeća Općine Gračišće te njegovim pravima kao člana navedenog Općinskog vijeća; da je temeljem članka 103. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gračišće („Službene novine Grada Pazina“, broj 21/18.) propisano da se sjednice Općinskog vijeća tonski snimaju isključivo od strane službenice koja vodi Zapisnik i to isključivo u svrhu pisanja i kontrole pisanog Zapisnika, kao i da Općinski vijećnik ima pravo uvida u tonsku snimku koja se čuva do iduće sjednice odnosno do potvrđivanja Zapisnika sa sjednice na koju se odnosi; da je žalitelj kao Općinski vijećnik već bio pozvan na uvid u tonsku snimku te se nikad nije odazvao tom pozivu; da je žalitelj na posljednjoj sjednici izjavio kako ne misli u općini preslušavati snimku koja traje preko 2 sata jer bi mu trebalo 10 sati da sve zapiše, nakon čega je upozoren na odredbe gore navedenog Poslovnika i da se njegovo kršenje neće tolerirati, radi čega je upozoren da ugasi uređaj kojim je on snimao navedenu sjednicu; da je iz žalbe žalitelja vidljivo kako isti posjeduje amatersku snimku sa 21. sjednice Općinskog vijeća, iz čega je vidljivo da traži informaciju koju već posjeduje; da Zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća nije transkript nego detaljan sažetak svih obrazloženih akata te diskusija sudionika sjednice, koji mora biti verificiran od strane 11 vijećnika Općine Gračišće, koji mogu dati svoje primjedbe, a promjene se moraju izglasati; i da se ne radi o cenzuri nego o sažetku diskusije od strane svih sudionika. Nadalje je navedeno da je žalitelj i na navedenom Vijeću, a i javno izjavio da je Općinu Gračišće prijavio raznim institucijama, pa stoga takve neosnovane optužbe dovode do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti, a zbog više međusobno povezanih podnositelja zahtjeva koji očito zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama. Ističe se da je Općini Gračišće već drugu godinu za redom dodijeljeno priznanje za transparentnost općinskog proračuna na temelju istraživanja Instituta za javne financije te da ista objavljuje sve informacije sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navedeno je kako se iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija od 2013. do 2019. godine, koji su dostavljeni u spis predmeta može vidjeti da već godinama od strane žalitelja dolazi do očitog zloupotrebljavanja prava na pristup informacijama te da se već nekoliko godina mogu uvjeriti u to kako jedan pojedinac može napadati razne institucije bez povoda, kako može uzurpirati rad kompletne institucije, kako svojim traženjima informacija, tako i svojim neosnovanim prijavama opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. U citiranom se dopisu navodi kako se u podnescima žalitelja u više navrata iznose tvrdnje o nezakonitom postupanju službenika i načelnika Općine Gračišće, koje nisu dokazane u nijednom na zakonu utemeljenom postupku, te spadaju u nagađanja i nerazumijevanje dostavljenih informacija, a što je protivno načelu međusobnog poštovanja i suradnje u kojem je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Zbog svega navedenog se ističe kako Općina Gračišće ostaje kod navoda iz osporenog rješenja.

Iz međunarodnih dokumenata, primjerice Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencije o pristupu službenim dokumentima Vijeća Europe, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. (Aarhuška konvencija) te međunarodnog modela Zakona o pravu na pristup informacijama koji je kao uzor brojnim zakonima o pravu na pristup informacijama dostupan na poveznici https://www.article19.org/data/files/pdfs/standards/modelfoilaw.pdf je vidljivo da je svima njima uzeta u obzir mogućnost da se zahtjev za pristup informacijama koristi na način da se ugrožava prava drugih.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14.), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

U Republici Hrvatskoj je Zakon o pravu na pristup informacijama organski zakon, kojim se razrađuje ustavno pravo na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/15., a stupio je snagu 9. kolovoza 2015. godine, je određeno da se može ograničiti pravo na pristup informacijama u slučaju da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Povjerenik za informiranje, u svojem djelovanju prvenstveno ima namjeru ostvarivanja svrhe i cilja Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenog, nastoji kao temeljno načelo pristupa informacijama promovirati načelo javnosti i slobodnog pristupa, koje ukazuje kako su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona. Pri navedenom Povjerenik za informiranje ima i ulogu zaštitnika drugih ustavnih prava i vrijednosti zaštićenih pravnim poretkom, ali i zaštitnika dostojanstva i normalnog funkcioniranja tijela javne vlasti, pa je u tom smislu ograničenje prava na pristup informacijama zbog zloupotrebe prava normirano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Zlouporaba prava je sukob prava korisnika prava na pristup informacijama i same svrhe Zakona, do kojeg dolazi u određenom trenutku kada korištenje tim pravom, koje je do nekog trenutka procesno i materijalno opravdano, primjerice zbog toga što se pravo ostvaruje na način na koji to određuju procesne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama, dolazi u sukob sa svrhom i ciljem zakonskog uređenja prava na način da se postupanje korisnika pri raspolaganju navedenim pravom negativno odražava na prava i dužnosti trećih osoba.

Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je cijeniti sve činjenice i okolnosti slučaja kako bi se utemeljila odluka o postojanju ili nepostojanju zlouporabe prava, pri čemu je posebno potrebno uzeti u obzir i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9a Zakona o pravu na pristup informacijama koje određuje da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

S obzirom da je zahtjev za pristup informacijama žalitelja odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku bilo potrebno razmotriti sve zahtjeve koje je žalitelj podnio prvostupanjskom tijelu te da li on putem više povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Prilikom utvrđivanja moguće zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je razmotriti i na koji način je tijelo javne vlasti organiziralo rad službenika za informiranje odnosno je li službeniku za informiranje glavna ili osnovna radna obveza primjena Zakona o pravu na pristup informacijama ili ima i druge radne obveze. Također je potrebno razmotriti ukupan broj osoba koje tijelo javne vlasti zapošljava kako bi se mogla utvrditi da li obradom zahtjeva za pristup informacijama dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti jer se određeni broj službenika angažira na obradi zahtjeva za pristup informacijama (izrada preslika, pretvaranje informacija u neki drugi oblik i sl.).

Imajući u vidu sve navedeno, razmotreno je dolazi li u konkretnom slučaju do zlouporabe prava i je li Općina Gračišće donijela na zakonu utemeljenu odluku o zlouporabi prava na pristup informacijama.

Iz odredbi Statuta Općine Gračišće („Službene novine Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun i Sv.Petar u šumi”, broj 05/13. i 21/13.– pročišćeni tekst) je vidljivo da Općina Gračišće kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova vezano za ostvarivanje prava građana koji žive na području navedene Općine, a opterećivanje u radu može dovesti do realnih i štetnih posljedica u obavljanju redovitih poslova službenika Općine Gračišće. Navedena općina, a kako je to u trenutku izrade ovog rješenja navedeno na internetskoj stranici iste ima četvoro službenika koji su obavljaju svoj posao ustrojeni kao jedinstveni upravni odjel i imaju zaposlenu čistačicu te kao dužnosnika Općinskog načelnika.

U odnosu na zakonsko određenje zlouporabe prava na pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na formulaciju „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja“, u ovom predmetu je utvrđeno da su žalitelj ......... i korisnik ......... međusobno povezani, jer su svi podnesci koje dostavljaju, ili su dostavljali Povjereniku za informiranje dostavljani sa adrese elektroničke pošte žalitelja ......... te imenovanog korisnika ......... žalitelj navodi i u svojoj žalbi, a u nekim podnescima isti je imao i punomoć korisnika ......... za podnošenje podnesaka u postupcima, pa su se time svi njihovi zahtjevi i ranije te se u konkretnom slučaju nužno razmatraju kao povezani. Stoga ne stoje navodi žalitelja kako su neistinite tvrdnje Općine Gračiće kako se u predmetnom slučaju radi o povezanosti više podnositelja koji podnose veći broj istih ili istovrsnih zahtjeva neistinite, jer se navedena činjenica lako može utvrditi analizom zahtjeva, žalbi i drugih podnesaka koje je žalitelj zajedno sa korisnikom ......... podnosio Općini Gračišće te Povjereniku za informiranje.

Razmatrajući sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, žalbe žalitelja te korisnika ......... koje su do sada upućene Povjereniku za informiranje te sadržaj drugih podnesaka koje je podnio protiv dopisa i odluka Općine Gračišće kao prvostupanjskog tijela, utvrđeno je kako su isti pejorativno intonirani u odnosu na tijelo javne vlasti, predmnijevajući kaznena djela, nepravilnosti u radu i druga negativna i zakonom zabranjena postupanja. Dakle, analizom svih žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama te zahtjeva za pristup informacijama ......... koje su podnosili prvostupanjskom tijelu, utvrđeno je raspršivanje zahtjeva oba korisnika na sve segmente rada Općine Gračišće kao jedinice lokalne samouprave kako bi se pronašle bilo kakve nepravilnosti u radu, te kako bi se okrivilo službenike i čelnika tijela javne vlasti za nesavjesno obavljanje poslova mahom iz samoupravnog djelokruga, kao i raspolaganjem financijskim sredstvima i imovinom Općine Gračišće, što je također jedan od indikatora motiva postavljanja zahtjeva za pristup informacijama. U praksi ostvarivanja prava na pristup informacijama takvo se podnošenje zahtjeva naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je uzeo u obzir i okolnost da je, ako bi se svaki pojedini zahtjev žalitelja i korisnika ......... koje su podnijeli Općini Gračišće razmatrao pojedinačno, a i u predmetnom slučaju, vidljivo da su se istima tražile informacije koje u pravilu predstavljaju informacije od javnog značaja.

U odnosu na informaciju koja se tražila predmetnim zahtjevom potrebno je istaknuti kako je iz odredbi Statuta Općine Gračišće vidljivo da navedena Općina obavlja niz poslova iz svog samoupravnog djelokruga te kako njezino Općinsko vijeće donosi različite odluke, sukladno Poslovniku Općinskog vijeća Općine Gračišće.

U konkretnom slučaju je utvrđeno da se radi o traženju žalitelja koji je vijećnik u Općinskom vijeću Općine Gračišće, i koje se odnosi na audio zapis sa sjednice na kojoj je isti bio prisutan, da žalitelj nije zadovoljan sadržajem Zapisnika sa 21. sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće te da je audio snimka koju žalitelj traži u trenutku izrade ovog rješenja izbrisana sukladno odredbama Poslovnika Općinskog vijeća Općine Gračišće, kao i da žalitelj kao Općinski vijećnik sukladno odredbama navedenog Poslovnika ima pravo uvida u audio zapise svake sjednice Općinskog Vijeća do trenutka kada se ista briše. Iz navedenog proizlazi da žalitelj nije želio konzumirati svoje vijećničko pravo uvida u audio zapis sa sjednice, nego da isti inzistira da mu se isti dostavi temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Razmatrajući cjelokupnu dokumentaciju u spisu te navode iz obrazloženja žalbe razvidno je i da žalitelj dobro mu poznate informacije, zapisnike sa sjednica kao i dostupne proračunske izvještaje i dokumente propitkuje i problematizira istodobno sumnjajući u moguće skrivanje nezakonitosti.

Naime, u žalbenom postupku je izvršen uvid u Upisnike o ostvarivanju prava na pristup informacijama Općine Gračišće za 2015. do 2020. godinu te u Upisnik predmeta upravnog postupka o pravu na pristup informacijama Povjerenika za informiranje kako bi se došlo do podataka o žalbama koje su izjavljene zbog uskraćivanja informacija od strane Općine Gračišće, od strane žalitelja i korisnika ..........

Iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općine Gračišće za 2015. godinu je utvrđeno da je u Općini Gračišće ukupno podnesen 51 zahtjev za pristup informacijama, a za 2016. godinu, utvrđeno je da je ukupno podneseno 30 zahtjeva za pristup informacijama, a da je od ukupnog broja u 2016. godini žalitelj podnio 24 zahtjeva. Iz Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama Općine Gračišće za 2017. godine je vidljivo da je podneseno 22 zahtjeva za pristup informacijama, od čega 18 od strane žalitelja, a za 2018. godinu je utvrđeno da je podneseno 3 zahtjeva za pristup informacijama, od čega je 2 podnio žalitelj. Iz urudžbenog upisnika upravnih predmeta Povjerenika za informiranje je utvrđeno da je od strane žalitelja i korisnika ......... do konca 2017. godine podneseno 133 žalbe (46 od žalitelja te 87 od korisnika .........), da je 2018. godine žalitelj podnio 1 žalbu (vezano za audio zapis sa sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće) te 2 žalbe u 2019. godini i 1 u 2020. godini.

Nadalje, ističe se da su nakon novele Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2015. godine rješenjima Povjerenika za informiranje u 13 slučajeva odbijene žalbe žalitelja iz razloga jer je u odnosu na njega utvrđena zlouporaba prava (rješenja u predmetima KLASA: UP/II-008-07/17-01/311, KLASA: UP/II-008-07/16-01/382, KLASA: UP/II-008-07/15-01/512, KLASA: UP/II-008-07/17-01/568, KLASA: UP/II-008-07/17-01/292, KLASA: UP/II-008-07/17-01/293, KLASA: UP/II-008-07/15-01/511, KLASA: UP/II-008-07/15-01/509, i KLASA: UP/II-008-07/15-01/510 od 13. listopada 2017. godine; rješenja u predmetima KLASA: UP/II-008-07/15-01/513, KLASA: UP/II-008-07/16-01/381 i KLASA: UP/II-008-07/17-01/310 od 16. kolovoza 2017. godine, te rješenje u predmetu KLASA: UP/II-008-07/17-01/1104 od 15. svibnja 2018. godine), a u kojima su se od Općine Gračišće tražile sljedeće informacije: „sva dokumentacija napravljena sukladno poglavlju III. (članci 8. do 29.) naziva „Prijam u službu” iz Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11), a koja je napravljena u razdoblju od 1. rujna 2014. godine do travnja 2016. godine; dokumenti iz kojih se vidi korištenje godišnjih odmora načelnika Općine Gračišće ......... za razdoblje od 2009. do 2012. godine te isplaćeni regres za navedene godišnje odmore, davanje božićnice ......... za razdoblje od 2009. do 2012. godine te isplaćena božićnica za navedene godine i bon u naravi ......... za razdoblje od 2009. do 2012. godine te isplaćeni bon u naravi za navedene godine (u prilogu ovog zahtjeva je dostavljena Odluka povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 10. prosinca 2015. godine, preslike svih tužbi koje je Općina Gračišće podnijela od lipnja 2001. do ožujka 2016. godine, a čiji je sudski upravni ili drugi pravno uređeni postupak završen u razdoblju između 4.9.2013. i 20.4.2016. godine; naručeno i plaćeno Izvješće o stanju u prostoru, Idejno rješenje za školu te rezultat istraživanja javnog mnijenja iz 2013. godine; o kratkoročnom kreditu Općine Gračišće uzetom kod Karlovačke banke u iznosu od 750.000,00 kuna; o 1. kreditu Općine Gračišće uzetom kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 1.000.000,00 kuna realiziranom 2009. sa rokom otplate do 31.5.2024. - ugovor o zaduživanju za ovaj kredit, kao i cjelokupnu pripadajuću dokumentaciju, sukladno članku 87. Zakona o proračunu (NN 87/08), 2. kreditu Općine Gračišće uzetom kod Erste & Steiermarkische banke u iznosu od 1.846.663,52 kuna realiziranom 29.3.2013. godine - ugovor o zaduživanju za ovaj kredit kao i cjelokupnu pripadajuću dokumentaciju, sukladno članku 87. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12) i 3. reprogramu kredita Općine Gračišće uzetom kod Erste & Steiermarkische banke u iznosu od 611.397,48 kuna realiziranom 30.6.2014., sa rokom otplate do 30.6.2024. - ugovor o zaduživanju za ovaj reprogram kredita kao i cjelokupnu pripadajuću dokumentaciju, sukladno članku 87. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12); Dnevnik, Glavna knjiga i Pomoćna knjiga Općine Gračišće (u smislu poslovne knjige proračuna i proračunskih korisnika sukladno člancima 6. i 7. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, objavljenom u NN 124/14, 115/15) za proračunsku 2015. godinu; dokumentacija iz koje je vidljivo koliko je Općina Gračišće plaćala postavljanje električnih stupova javne rasvjete u razdoblju od 2007. do 2016. godine; ispis svih kontnih kartica za proračunsku 2015. godinu; o financijskim izvješćima sa održanih godišnjih smotri vina u Gračišću za razdoblje od 2008. do 2014. godine, kao i za 2016. godinu; Odluka o materijalnim i drugim pravima načelnika i zamjenika načelnika Općine Gračišće koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Gračišće na sjednici održanoj 10.6.2015. godine i Zaključak o povlačenju odluke o materijalnim i drugim pravima načelnika i zamjenika načelnika Općine Gračišće KLASA: 121-01/15-01/02, URBROJ: 2163/02-02-02-15-2 od 10.6.2015. godine koju je donijelo Općinsko vijeće Općina Gračišće na sjednici održanoj 9.9.2015. godine; zahtjev za urbanizacijom katastarskih čestica 8076, 8077, 8078, 8079 i 8082 (katastarska općina Gračišće, iste katastarske čestice sada su u građevinskom području naselja Salamunišće II- GP 70, UPU 16) i odgovor Općine Gračišće na ovaj zahtjev za urbanizacijom; cjelokupna dokumentacija o provedenim savjetovanjima sa javnošću za prirez i proračun Općine Gračišće za 2015. godinu (Općina Gračišće se očitovala o ovim provedenim savjetovanjima u točki 25. svog izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2014. godinu) i o objavi poziva i dnevnog reda sjednica Općinskog vijeća (kako se očitovala Općine Gračišće u točki 26. svog izvješća o provedbi Zakona o prvu na pristup informacijama za 2014. godinu).“

Nadalje, uvidom u sadržaj 18 zahtjeva za pristup informacijama žalitelja iz 2017. godine utvrđeno je da se u 9 zahtjeva koji su usvojeni traže sljedeće informacije: „ispis svih kontnih kartica iz 2016. godine; svi putni nalozi i putni radni listovi za korištenje službenog vozila od 21. travnja 2016. godine do dana podnošenja zahtjeva; sve tužbe koje je Općina Gračišće podnijela od rujna 2013. godine do svibnja 2017. godine; svi zapisnici sa sjednica Općinskog vijeća od svibnja 2009. godine do svibnja 2013. godine; detaljna specifikacija konta 3237 iz 2016. godine i 3296 iz 2016. godine; izjava o fiskalnoj odgovornosti čelnika te upitnici o fiskalnoj odgovornosti; Glavni projekt vrtića i kontna kartica iz 2016. godine koja se odnosi na uplatu komunalnog doprinosa trgovačkog društva.“ Nadalje je utvrđeno da se u 1 slučaju u kojem je izdana obavijest zahtjev žalitelja odnosio na „Dnevnik, Glavnu knjigu i pomoćnu knjigu sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu“, da su se u 2 slučaja u kojima je zahtjev žalitelja odbijen tražile „detaljna specifikacija konta 3237 i 3296 iz 2016. godine te ispis svih kontnih kartica iz 2016. godine.“ Također je utvrđeno da je u 6 slučajeva zahtjev žalitelja odbačen te su se u istima tražile sljedeće informacije: „preslike računa za naknadu vijećnika koja je naveden au kontnim karticama iz 2012. godine (ovaj zahtjev u upisnik upisan 3 puta); Račun za Tv Istra označen u kontnim karticama iz 2013. godine; izvješće o stanju o prostoru UIH označeno na ispisu kontnih kartica iz 2013. godine; računi na temelju koji su isplaćeni troškovi prijevoza na ispisu kontnih kartica iz 2013. godine; računi za dnevnice i karte Zagreb-Frankfurt u 2013. godini; i računi za isplaćene naknade za 4 imenovana vijećnika koje su navedene u kontnim karticama iz 2011. godine“.

Iz Upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama Općine Gračišće za 2018. godinu je također vidljivo da je žalitelj u jednom zahtjevu zatražio „audio zapis sa 6. sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće održane 23. ožujka 2018. godine“, koji je usvojen te je mu je omogućen uvid u navedenu informaciju kao Općinskom vijećniku.

U pogledu navedenog se posebno napominje da je rješenjem Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/18-01/497, URBROJ: 401-01/03-18-2 od 13. rujna 2018. godine odbačena kao nedopuštena žalba žalitelja u kojoj se žalio na obavijest Općine Gračišće KLASA: 008-02/18-01/04, URBROJ: 2163/02-03-02-18-2 od 28. svibnja 2018. godine kojom je isti vezano za zahtjev za pristup informacijama kojim traži audio zapis s održane 6. sjednice Općinskog vijeća Općine Gračišće održane 23. ožujka 2018. godine dostavom audio-zapisa na CD poštom na kućnu adresu, sukladno Poslovniku Općinskog vijeća Općine Gračišće obaviješten da vijećnik ima pravo uvida u tonsku snimku te je pozvan u Jedinstveni upravni odjel Općine Gračišće gdje će mu biti omogućen uvid u tonsku snimku.

U žalbenom postupku je utvrđeno da, iako broj žaliteljevih zahtjeva u zadnjim godinama ne ukazuje na prvi pogled mogućnost opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti, uvidom u sadržaj konkretnog zahtjeva je utvrđeno kako se zahtjevom za pristup informacijama ponovo traže informacije koje su žalitelju dostupne kao Općinskom vijećniku prema drugom posebnom propisu, u kojem slučaju se ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, na što je jasno ukazano u gore citiranom rješenju Povjerenika za informiranje kojim je u pogledu traženja audio zapisa sa sjednice odbačena žaliteljeva ranija žalba, a kada se isti pribroji njegovim ranijim zahtjevima koji su bili voluminozni te se mnogi od njih odnose na dulji vremenski period, kojima se traže nespecificirane informacije, korištenjem riječi „sve”, „svu”, ili „svih” te kad se isti stave u kontekst zajedno s traženjima iz ranijeg perioda s njim povezanog podnositelja ........., jasno je kako se isti stavljaju u ulogu istražitelja mogućih nepravilnosti odnosno kako sam žalitelj u žalbi navodi „nezakonitosti” te kontrolora izvršenja općinskog proračuna, pri čemu traže veće količine dokumentacije o radu tijela javne vlasti ne bi li u istoj pronašli nešto što bi mogli okarakterizirati kao nezakonito odnosno pokušavajući „upecati informaciju” koja bi navedeno razotkrila. Osim navedenog, osim navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, razmatrani su i upornost u podnošenju zahtjeva, optužbe prema tijelu javne vlasti, njegovim službenicima i Općinskom načelniku te namjerno otežavanje rada Općine Gračišće.

Premda činjenica jest da se zahtjevom traži informacija koje se odnosi na javnost rada Općinskog vijeća Općine Gračišće te slijedom toga na raspolaganje javnim sredstvima, iz same žalbe u konkretnom slučaju je razvidno da je ista uvredljivo intonirana, a iz teksta obrazloženja žalbe proizlazi da su žalitelj i s njim povezani korisnik ......... uzimajući u obzir njihove zahtjeve koje su do dana izrade ovog rješenja podnijeli u cjelini zatražili gotovo sve kontne kartice Općine Gračišće od trenutka od kad se u istoj vodi proračunsko knjigovodstvo u elektroničkom obliku te da su svoje zahtjeve podnosili u odnosu na sve segmente rada Općine Gračišće.

Dakle, kada se razmotre zahtjevi žalitelja u cjelini te konkretni zahtjev u predmetnom slučaju, vidljivo je da pojedine informacije same po sebi predstavljaju informacije od javnog značaja, dakle omogućavanje pristupa istima doprinosilo bi ostvarivanju javnog interesa. Međutim, iz navoda žalbe te obrazloženja uz istu je razvidno da žalitelj problematizira rad Općine Gračišće i postupanje Općinskog načelnika iz samoupravnog djelokruga iste Općine, u više navrata crpeći svoje zaključke i sumnje u nezakonitosti u radu iz već javno objavljenih informacija, a koje je objavila Općina Gračišće na svojoj internetskoj stranici ili u službenom glasilu, a koju se u predmetnom slučaju optužuje za netransparentnost. Iz svega navedenog u obrazloženju žalbe proizlazi da žalitelj nije zadovoljan načinom na koji se vodi Općina i načinom na koji se obavljaju poslovi u istoj, smatrajući kako bi se na drugačiji način trebalo raspolagati proračunskim sredstvima i imovinom u Općini Gračišće odnosno problematizira donesene odluke iz nadležnosti Općinskog vijeća, čiji je član i Općinskog načelnika.

Osim navedenog, a uzimajući u obzir da se proračunski dokumenti odnosno dokumenti o izvršenju proračuna moraju javno objavljivati te da su jedinice lokalne samouprave podložne proračunskom nadzoru Ministarstva financija, postavlja se pitanje opravdanosti takvog općenitog i nepreciziranog traženja informacija kao u gore navedenim slučajevima odnosno u konkretnom slučaju inzistiranja na tome da informacije koje su mu dostupne kao Općinskom vijećniku traži podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama, kada građani ukoliko imaju neke sumnje u nepravilnosti vezane za raspolaganje proračunskim sredstvima, ili vezano za postupanje u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave imaju na raspolaganju nadležne institucije koje provode kontrolu navedenog.

S obzirom na broj žalbi koje su se vodile vezano za Općinu Gračišće kod Povjerenika za informiranje, ukazuje se da interes za pojedine informacije Općine Gračišće ima pretežito žalitelj i s njime povezani korisnik ........., da im informacije nisu uskraćivane u cjelini nego u pogledu dijela informacija, a da je znatan dio informacija u vrijeme izrade ovog rješenja objavljen na internetskoj stranici, čime se posljedično zadovoljava interes javnosti, interes korisnika na području Općine Gračišće, kao i javni interes općenito.

Također, kada se korisnikovi zahtjevi razmatraju u širem kontekstu, kao i u međusobnom odnosu, vremenskom rasponu, količini, te razmatranjem svih činjenica i dokaza, što je nužno pri odlučivanju o postojanju ili nepostojanju zlouporabe prava, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je konkretnom slučaju došlo do zloupotrebe prava na pristup informacijama, koje dovodi do onemogućavanja Općine Gračišće u redovitom i funkcionalnom obavljanju svoje djelatnosti, uslijed kontinuiranog postavljanja zahtjeva za velikim brojem istovrsnih informacija i za dulji vremenski period te dovodi i do kršenja načela međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Ujedno, uzeta je u obzir i okolnost da je korisnik koristeći Zakon o pravu na pristup informacijama i druga pravna sredstva vremenom intenzivno inicirao otpor u tijelu javne vlasti vezano za pristup informacijama, a sve uslijed svoje osobne potrebe da se bavi Općinom Gračišće odnosno svojim nezadovoljstvom radom iste u pogledu obavljanja poslova iz njezinog samoupravnog djelokruga. Naime, žalitelj u predmetnoj žalbi u više navrata iznosi tvrdnje o nezakonitom postupanju službenika i Općinskog načelnika koje prema saznanjima žalbenog tijela nisu dokazane u nijednom na zakonu utemeljenom postupku, nego spadaju u sferu žaliteljevih nagađanja i ocjena, a što je protivno načelu međusobnog poštovanja i suradnje u kojem je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Osim toga, treba napomenuti i da se prema istraživanju Instituta za javne financije Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2018.-ožujak 2019., dostupnom na poveznici https://www.ijf.hr/transparentnost/?params_1=transparentnost odnosno u dokumentu na poveznici https://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/117.pdf Općina Gračišće nalazi među jedinicama lokalne samouprave sa najviše objavljenih proračunskih dokumenata.

Osim navedenog, kada se razmotre svi zahtjevi žalitelja koje je podnio Općini Gračišće vidljivo je da se tražene informacije u pravilu odnose na veći broj informacija, i to za dulje vremensko razdoblje, a što predstavlja korištenje procesnim mogućnostima koje pruža Zakona o pravu na pristup informacijama koje opterećuje rad tijela javne vlasti, a da pri tome nije utvrđen osobit javni interes za njihovom objavom, s obzirom da navedena traženja proizlaze iz interesa uskog kruga ljudi, u ovom slučaju žalitelja te s njim povezanog korisnika ........., a posebno imajući u vidu činjenicu da je žalitelj vijećnik u Općini Gračišće, što je objavljeno na poveznici http://www.gracisce.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=282&Itemid=6, i koji kao takav ima pravo na širu dostupnost informacija iz djelokruga rada Općine Gračišće temeljem posebnog propisa - Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Gračišće odnosno Statuta Općine Gračišće („Službene novine Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun i Sv.Petar u šumi” broj 05/13. i 21/13. – pročišćeni tekst).

Također, vezano za postupanje Općine Gračišće prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ističe se da je u navedenoj Općini po službenoj dužnosti od strane ovlaštenih inspektora Povjerenika za informiranje izvršen inspekcijski nadzor dana 1. lipnja 2016. godine, nakon kojeg su Općini Gračišće naložene mjere koje je navedena Općina u cijelosti ispunila, a što je utvrđeno uvidom u predmet KLASA: 042-03/16-01/10 koji se vodio vezano za navedeni nadzor. Iz navedenog je razvidno da je Općina Gračišće svojevremeno morala uložiti dodatni napor kako bi se sve obveze iz Zakona o pravu na pristup informacijama pravovremeno i efikasno ispunjavale no navedene činjenice nisu od bitnog značaja za donošenje odluke u ovom predmetu. Također je iz korespondencije između službenika za informiranje i žalitelja u dopisima, utvrđeno da se službenik za informiranje Općine Gračišće na etičan način odnosio prema žalitelju.

Izvršenim uvidom u Poslovnik o radu Općinskog vijeća Općine Gračišće, utvrđeno je da isti propisuje da se o radu na sjednici Vijeća vodi zapisnik, da navedeni zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, sudjelovanju u raspravi, donesenim odlukama i rezultat glasovanja o pojedinoj temi, da o izradi istog brine Jedinstveni upravni odjel Općine Gračišće te da se smatra usvojenim zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene ili dopune.

U članku 103. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Gračišće je propisano da se sjednice tonski snimaju isključivo od strane službenika zaposlenog u JUO Općine Gračišće koja vodi Zapisnik i isključivo u svrhu pisanja i kontrole pisanog zapisnika. Navedeni članak također propisuje da vijećnik ima pravo uvida u tonsku snimku te da se tonske snimke čuvaju do iduće sjednice odnosno do potvrđivanja zapisnika sa dotične sjednice, nakon čega se tonski zapisi brišu.

U ovom žalbenom predmetu je utvrđeno da se radi o zahtjevu žalitelja za audio zapisom koji je isti imao pravo preslušati u Općini Gračišće kao Općinski vijećnik, odnosno da je očita žaliteljeva namjera da nastavi koristiti Zakon o pravu na pristup informacijama kao alat za svoj osobni sukob sa Općinom Gračišće odnosno Načelnikom te službenicima istog tijela javne vlasti, čime je prešao pravnu i moralnu granicu primjene instituta prava na pristup informacijama. Naime, posebno se napominje da je Povjerenik za informiranje u odnosu na žalitelja po njegovim žalbama ranije u više slučajeva utvrdio kako se radi o zlouporabi prava, a kako je to ranije i pojašnjeno te iako je evidentno da se nakon toga žalitelj u jednom periodu suzdržavao od podnošenja općenitih, opsežnih i nepreciziranih zahtjeva, ali iz navoda predmetne žalbe je razvidno da isti ponovo nastavlja sa istim načinom insinuiranja nezakonitosti i te se ponovo služi Zakonom o pravu na pristup informacijama na način koji je u suprotnosti sa svrhom koju je imao zakonodavac prilikom njegovog donošenja.

Pri navedenom se ponovo posebno ističe da je slijedom traženja žalitelja audio zapisa sa ranije sjednice Općine Gračišće, u žalbenom postupku koji je isti pokrenuo kod Povjerenika za informiranje doneseno rješenje o odbacivanju njegove žalbe, u kojem je pojašnjeno da pravo na pristup takvoj informaciji žalitelj ne ostvaruje temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, ali navedeno utvrđenje žalitelj ignorira te u odnosu na istovrsnu informaciju ponovo podnosi zahtjev za pristup informacijama te žalbu u konkretnom slučaju opširno obrazlaže i potkrjepljuje opsežnom dokumentacijom.

Takva zloupotreba prava na pristup informacijama kolidira sa javnim interesom zbog kojega navedeni institut postoji, ali ujedno predstavlja i obezvrjeđivanje njegova cilja i svrhe. Svako daljnje omogućavanje žalitelju da zlouporabljuje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama na način kao u konkretnom slučaju ima za posljedicu neopravdano opterećivanje rada i funkcioniranja tijela javne vlasti Općine Gračišće, predstavlja prepreku učinkovitom radu tijela, te kolidira s načelima pravičnosti i pravne sigurnosti. Stoga je Povjerenik za informiranje u ovom slučaju dužan zaštiti dostojanstvo i normalno funkcioniranje tijela javne vlasti, ali i sam pravni poredak, te je utvrdio kako je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari te je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan