KLASA: UP/II-008-07/21-01/384
URBROJ: 401-01/10-21-2
Zagreb, 24. svibnja 2021. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Crikvenice, KLASA: UP/I-008-01/21-01/01, URBROJ: 2107/01-04/06-21-1 od 14. travnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje grada Crikvenice, KLASA: UP/I-008-01/21-01/01, URBROJ: 2107/01-04/06-21-1 od 14. travnja 2021. godine.
2. Odbija se zahtjev ......... od 30. ožujka 2021. godine.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio podatak o tome u kojoj je fazi sudski postupak koji se vodio protiv gradonačelnika ........., temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo ne posjeduje traženu informaciju, te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev. Navodi da rješenje osporava u cijelosti, i to zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona.
Žalba je osnovana, ali ne iz razloga koji se u žalbi navode, već iz sljedećih razloga.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 30. ožujka 2021. godine prvostupanjskom tijelu, na obrascu zahtjeva za pristup informacijama postavio doslovno sljedeći zahtjev:
„U kojoj fazi je sudski proces koji se vodi protiv gradonačelnika .......... Naime gradonačelnik ......... je na sudu u Rijeci osuđen 4. srpnja 2017. na pet mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana, na temelju optužnice USKOK-a, koja ga je teretila za „zlouporabu obavljanja dužnosti državne vlasti“. Presuda nije bila pravomoćna jer su se na nju mogle žaliti stranke u procesu, pa nas zanima, što se događa s tim sudskim procesom.“
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje tražene informacije.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti, a iz sljedećih razloga.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Naime, u konkretnom slučaju žalitelj od prvostupanjskog tijela traži podatak o statusu predmeta, a koji podatak ne predstavlja traženje informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, sadržajno se radi o novinarskom upitu, a nije od utjecaja činjenica što je novinarski upit podnesen na obrascu zahtjeva za pristup informacijama.
Posebno se ukazuje i na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koji je u presudi poslovni broj UsII-223/17 od 15. ožujka 2018. godine izrazio stajalište da se u slučaju novinarskih upita ne radi o traženju informacije, pa da u tom slučaju treba odbiti, a ne odbaciti zahtjev.
Naime, žalitelj u konkretnom slučaju ne traži prvostupanjsku presudu ili drugostupanjsku presudu u postupku, a u kojem slučaju bi se radilo o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kad bi žalitelj tražio presudu, ni tada se ne bi mogla prihvatiti primjena odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer primjena odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama podrazumijeva sljedeće: 1) da tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, 2) nema saznanja gdje se informacija nalazi
Iz javnog dostupnih podataka, poveznica https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/gradonacelnik-turisticke-perjanice-kvarnera-osuden-na-pet-mjeseci-zatvora-kazna-mu-je-preinacena-u-uvjetnu-evo-za-sto-ga-se-tereti-6337747, razvidno je da je prvostupanjsku presudu donio Županijski sud u Rijeci, pa je logično da bi navedeni sud trebao imati podatak o tome je li i na koji način okončan navedeni postupak.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje ne može novinarski upit tretirati kao zahtjev kojim se traži informacija u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona, a zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09).
S obzirom na to se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije, zahtjev žalitelja je trebalo odbiti, a ne odbaciti, iz kojeg razloga je točkom 2. izreke rješenja Povjerenik sam riješio ovu upravnu stvar.
Posebno se ističe da ovo rješenje ne utječe na pravo žalitelja da od Županijskog suda u Rijeci traži podatak o ishodu gore opisanog postupka.
Pri tome žalitelj može postaviti novinarski upit, u kojem slučaju neće moći ostvariti pravnu zaštitu u postupku pred Povjerenikom za informiranje, jer se takva traženja ne smatraju traženjem informacije.
Ako žalitelj postavi zahtjev za pristup informacijama, npr. na način da traži drugostupanjsku presudu u postupku, tada isto predstavlja zahtjev za pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan